DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 25 <-- 25 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JF.LE ... Sumarski list br. I 2, CXXVII (2003), 11-26 Sastojine bukve i jele, koje su u doba uredivanja gospodarske jedinice bile u stadiju pomlatka i mladika (I dobni razred) moze se prema procjeni omjera smjese svrstavati u preborne sastojine, ukoliko se ocijeni da je staniste tipicno za mjesovite sastojine bukve i jele. Buduci da se medu predlozenim sastojinama za preborno gospodarenje u gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II" nalazi i dio sastojina koje su bile srednjodobne (od 40 do 80 godina), potrebno je s oprezom obaviti usporedbu modelne normalne sastojine i konkretne sastojine te propisati postupke gospodarenja prostorno i vremenski. Dio sastojina predvidenih za prebomo gospodarenja bilo je starije od 80 godina te za njih valja propisati postupke gospodarenja kojima ce se u kracem razdoblju (30 - 50 godina) prevesti u prebornu strukturu gospodarenja. Slijedom navedenoga predlaze se da se nakon razvrstavanja sastojina po omjeru smjese, bonitetima i prethodnoj dobnoj strukturi utvrde relevantni biometrijski strukturni parametri, koji su usporedivi s postavljenim modelima normalne strukture preborne sastojine po broju stabala i volumena po jedinici povrsine. Predlaze se detaljnije izlucivanje odsjeka preborne strukture. Mjesovitim sastojinama jele i bukve koje su po taksacijskim i biometrijskim parametrima ispod modelnih normalnih sastojina preborne strukture, treba gospodariti tako da je sjecivi etat manji od 50 % prirasta, sve do postizanja normalnog volumena po hektaru. Sjecu provoditi tijekom desetogodisnje ophodnjice u debljinskom razredu iznad 60 cm "tehnicke zrelosti" i provesti sanitarnu sjecu. Na povrsinama tanje debljinske strukture provoditi selektivnu proredu i ciscenje te njegu pomlatka i mladika u grupama. Po mogucnosti, na cijeloj povrsini odsjeka formirati grupimicnu strukturu u grupama povrsine koja ima promjer 2/3 - 4/3 vi- sine dominantnih stabala, usporedujuci npr. konkretnu distribuciju prsnih promjera sastojine s Beta - distribucijom broja stabala i volumena s modelnom normalom. U sastojinama koje su po volumenu iznad modelnih normala odrediti sjecivi etat intenzitetom vecim od tecajnog prirasta, do vremena postizanja normalnog volumena. LITERATURACestar, D. i ostali, 1986: Bukva i bukove sume Hrvatske, Radovi broj 69, Sumarski institut Jastrebarsko Duricic , I. 1994: Prirodna obnova sastojina obicne bukve, "Hrvatske sume", Zagreb Gospodarska jedinica, "Zapadni Papuk II", Osnova gospodarenja (1996-2005). Sjecu obavljati tijekom desetogodisnje ophodnjice, osobito u doba uroda jele i bukve, u grupama. Grupe formirati na povrsini koja ima promjer 1-1,5 visine dominantnih stabala. Treba doznacivati i sjeci stabla jele i bukve iznad 60 cm, provoditi sanitarnu sjecu i sjecu u debljinskim stupnjevima koji imaju visak stabala i volumena u odnosu na Beta - distribuciju i modelnu normalu, kako to pokazuje tablica 6 i grafikon 3. U sastojinama koje imaju volumen po hektaru oko modelne normale sjecivi etat odrediti intenzitetom od 50 - 100 % tecajnog prirasta, vodeci racuna o ekoloskim uvjetima, stabilnosti i vitalnosti sastojine. Pozeljno je da srednji prsni promjer takvih sastojina bude u debljinskom stupnju vecem od 32,5 cm, a temeljnica oko 32 m2. Primjer za odredivanje sjecivog etata u takvim sastojinama je navedeni odjel 56a, cija struktura, taksacijski i biometrijski parametri pokazuju da je sjecivi etat mogao biti u visini tecajnog prirasta (104,10 mVha, po Osnovi gospodarenja) u vremenu prije sjece. Da se sjecivi etat odredivao po formuli: E= V/3T, tj. etat je jednak kvocjentu volumena sastojine po hektaru i trostrukog vremena prijelaza (322/30 = 107), mogao je biti odreden u kolicini 107 mVha. U ukupni sjecivi etat, a prilikom doznake stabala za sjecu, treba svakako ubrojiti bolesna i suha stabla jele i bukve. Kako, kada, gdje i koliko sjeci, pokazuje analiza navedene sastojine, odjel 56a, s pripadajucim tablicama i grafikonima. I za takve sastojine ciji je volumen po hektaru blizu projektirane normale predlaze se da se sjeca obavlja u grupama, na povrsini kojoj je promjer 2/3 - 4/3 visine dominantnih stabala, u vrijeme dobrog uroda sjemena jele i bukve. Usporedo sa sjecom "tehnicki zrelih" stabala iznad 60 cm prsnog promjera obavljati prorjedivanje u grupama, njegu i ciscenje pomladenih povrsina i prosirivanje postojecih grupa pomlatka sjecom rubnih stabala. Usporedba i analiza taksacijskih i biometrijskill parametara dobivenih ponovnim mjerenjem u istoj sastojini odjela 56a s navedenima u clanku bit ce prikazana u iducem clanku. References Hren,V. iKovacic,D. 1987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima...; Radovi, sumarski institut Jastrebarsko K1 e p a c, D. 1963: Rast i prirast sumskih vrsta drveca i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. |