DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 11-26 nije obavljena niti u debljinskim stupnjevima izmedu 40 - 50 cm, u kojima je to bilo moguce, te dijelom kao sanitarna njega i selekcija losijih stabala u nizim debljinskim stupnjevima. Prema projektiranoj normali moglo bi se doznaciti i posjeci etat od 123,30 mVha. Rekognosciranjem sastojine utvrdeno je da se doznaka i sjeca obavila stablimicno te se nisu stvorili uvjeti za prirodnu regeneraciju sastojine prebornog karaktera. Moglo bi se zakljuciti da je u sastojini ustvari doznakom i sjecom 2001. godine obavljena njega proredom. Tablica 7. Distribucija volumena po hcktaru, konkretno (1), volumen pnje sjcce (M), volumen poslije sjecc (m), nonnala (4) Table 7 Distribution of volume per hectare, concrete (I), volume before cutting (M),volume after cutting (m), normal (4) Prsni promjer Volumen mVha (AN v ) -5 Prije sjece sjeca jcla sjeca bukva sjeca jela + bukva Poslije sjcce Normala (4) V d (cm) Konkretno (1) T M (m3) 2000. g. 2000. g. 2000. g. m (m3) j (0.6), b (0,4) 12,5 1,58 0,30 1,88 0,00 0,00 0.00 1,88 5,35 17,5 4,58 0,88 5.46 0,02 0,05 0,07 5,39 13,93 22,5 9,61 1,84 11,45 0,24 0,17 0,41 11,04 22,64 27,5 16,02 3,06 19,08 0.24 0.96 1,20 17,88 29.38 32,5 43,70 8,36 52,06 1,51 1,56 3,07 48,99 33.56 37,5 32,22 6.16 38,38 1,67 2,72 4.39 33,99 35,36 42,5 60,22 11,52 71,74 1,69 2,83 4,52 67,22 35,22 47,5 51,19 9,79 60,98 1,90 3.99 5,89 55,09 33.67 52,5 24,97 4,78 29,75 5,47 3,87 9,34 20,41 31.21 57,5 41,76 7,99 49,75 4,41 2,93 7,34 42,41 28,22 62.5 16.32 3,12 19,44 4,89 1,90 6,79 12.65 25,03 67,5 14,81 2,83 17,64 8,39 0,32 8,71 8,93 0,00 72.5 5.39 1,03 6,42 10,03 0,44 9,34 0,00 0,00 I 322,37 61.66 384,03 40,46 21,76 61,09 325,86 293,57 RASPRAVA I ZAKLJUCCI Analizom strukture mjesovite sastojine jele i bukve u odjelu 56a, gospodarske jcdinice "Zapadni Papuk II", te biometrijskih pokazatelja kojima se potkrepljuje uvid u strukturu i normalitet sastojine, moze se projektirati i poboljsati nacin izrade Osnove gospodarenja i predloziti nacin buduceg gospodarenja. Za svaku sastojinu jele i bukve potrebno je izracunati normalnu distribuciju broja stabala i volumena na temelju dominantnih visina i pripadajuceg boniteta. Za odrcdivanje normale broja stabala i volumena relevantan cimbenik je omjer smjese u mjesovitoj sastojini jele i bukve. Zato je nuzno taksacijsku izmjeru sastojine predvidenu za preborno gospodarnje obaviti klupiranjem svih stabala, a ne metodom primjernih povrsina koje ne daju dovoljno tocan podatak o relativnom odnosu pojedinih vrsta drveca u sastojini. Osim dominantnih visina stabala, valja obaviti snimanje visina u svim debljinskim stupnjevima, kako bi se obavio pravilniji izbor tarifnog niza, odnosno boniteta, jer je sastojinama u prethodnom razdoblju gospodareno po nacelima regularnih jednodobnih sastojina. Prilikom rekognosciranja sastojine utvrditi eventualno obilje je - Discusion and conclusions lovog pomlatka pod stablima bukve koji nije obuhvacen taksacijskim mjerenjem. Za utvrdivanje parametara gospodarenja (smjernica i sjecivog etata) treba obaviti biometrijsku analizu strukture konkretne sastojine, tj. izracunati srednje plosno i srednje kubno stablo, oblik distribucijc prsnih promjera stabala (Beta - distribucija, Liocourtova - distribucija), te ih usporediti s normalnom distribucijom broja stabala i volumena, kako je to prikazano u tablicama 3,4,6 i 7, te grafikonima 1 do 4. Sjecivi etat u prostoru i vremenu mora se temcljiti na relevantnom debljinskom i volumnom prirastu, vremenu prijelaza stabala i priljevu stabala, odnosno volumenu po jedinici povrsine. Zato je nuzno vrijeme prijelaza i tecajni prirast za svaku vrstu drveca izmjeriti jednom od mjernih metoda (metoda izvrtaka, analiza stabla, kontrolna metoda). Kod utvrdivanja priljeva stabala u sastojinama jele i bukve na Papuku postoje teskoce, jer gotovo da i ne postoji cjelovita sastojina koja ima karakter normalne preborne sastojine. Postoje manje povrsine na kojima bi se nacelno mogla obaviti izmjera priljeva stabala. 21 |