DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARCNJA PRF.BORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JELF, Sumarski lisl br. 1 2, CXXVII (2003), 11-26 Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjcl 56 a jela 0,6 - (fir 0,6) Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4-(beech 0,4) 30 40 Prsni promjer (cm) Grafikon 2. Distribucija volumena po hcktaru, konkretno (1), normala (2), Beta dist. (3), Liocourtovadist. (4) Graph 2. Distribution of volume per hectare, concrete (I), normal (2), Beta dist. (3), Liocourt dist. (4) Jela = 0,6 Bukva = 0,4 d 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 Konkretno 1,6 4,6 9,6 16,0 43,7 32,2 Normala 5,4 13,9 22,6 29,5 33,6 35,4 Razlika + 3,8 9,3 13,0 13,5 10,1 3,2 redu od 30 - 50 cm, u kojem je zastupljeno 58 % volumena po hektaru. U debljinskom razredu do 30 cm zastupljeno je 10 % volumena po hektaru, te u torn debljinskom razredu, osim sanitarne njege, ne treba obavljati doznaku i sjecu, a iznad 50 cm prsnog promjera nalazi se 32% volumena po hektaru Koliko je moguce doznaciti volumena po hektaru, pokazuju tablica 6 te grafikoni 3 i 4, u kojima je izracunata normala za konkretnu sastojinu. U tablici 6 vidljivo je da je projektirani normalni broj stabala 494, te da ukupno 184 stabla priraste iz nizeg u visi debljinski stupanj u razdoblju desetogodisnje ophodnjicc. Isti broj stabala distribuiran po debljinskim stupnjevima (u omjeru smjese jela 0,6, bukva 0,4) pomnozen s pripadajucim tarifnim nizovima za jelu i bukvu, daje prirasli volumen od 108,43 mVha. Ako se razlika broja stabala nizeg i viseg debljinskog stupnja podjeli s pripadajucim vremenom prijelaza (T) i po- Tablica 5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 I 60,2 51,2 25,0 41,8 16,3 14,8 5,4 322,4 35,4 33,9 30,8 28,4 24,1 0,0 0,0 294,0 + + + + + + 24,8 17,3 5,8 13,4 7,8 14,8 5,4 29,4 mnozi s 5, odnosno sa (1/2 10), dobit ce se volumen od 61,65 mVha po debljinskim stupnjevima, koji ce zbrojen s pripadajucim volumenima normale dati volumen sastojine po hektaru prije sjece (355,22 mVha). Ako se isti volumen odbije od projektirane normale, dobit ce se volumen sastojine po hektaru poslije sjece (231,92 mVha) . Razlika volumena prije i poslije sjece je 123,30 mVha, sto ukazuje na prosjecan godisnji prirast 12,33 mVha, odnosno 61,65 mVha za 5 godina, izracunat po vremenu prijelaza primijenjenog u Osnovi gospodarenja. Distribuciju volumena po debljinskim stupnjevima za projektiranu normalu, te volumen prije i poslije sjece pokazuje grafikon 4. Iz distribucije volumena po debljinskim stupnjevima prije i poslije sjece izracunata je distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima i ukupno prije sje |