DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Zclic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE ... Sumarski list br. 1-2. CXXV1I (2003). 11-26 u danim stanisnim uvjetima, koje pokazuju prirodnu tendenciju da se jela regenerira u manjim ili vecim grupama, cesto pod stablima bukve i obratno, bukva se obnavlja grupimicno pod prorijedenim krosnjama jele. Jela dobro podnosi zasjenu, a fotosinteza se odvija pod visim frekvencijama kracih svjetlosnih valova. Humifikacijom organske tvari u sastojini stvara se sloj ugljicnog dioksida do cetrdesetak centimetara visine, koji povoljno, uslijed pojacane asimilacije i fotosinteze, utjeee na rast i razvoj jelovog ponika i pomlatka. Vertikalna struktura preborne sastojine omogucava vece iskoristenje asimilacijske povrsine stabala za fotosintezu, a rizosfera je takoder optimalno razvijena po dubini za iskoristenje proizvodne sposobnosti tla. Rezultati vece ekoloske stabilnosti i bioloskih znacajki prebornih sastojina jele i bukve su optimalna proizvodnost drvne mase i ujednacena vrjednosna bilanca gospodarenja. Optimalna drvna zaliha (normala) preborne sastojine omogucuje trajno pomladivanje sastojine i optimalni prirast. Vertikalna struktura sastojine, uz prirodnu regulaciju svjetla i topline povoljno utjeee na godisnji priljev stabala, odnosno volumen sastojine s trajnom regeneracijom. Normalno stanje u prebornoj sastojini pociva najednom nizu stabala razlicite starosti. Svake godine jedno ili vise stabala na jedinici povrsine dolazi do dimenzija zrelosti, a posjecena stabla s dimenzijama zrelosti nadomjestaju se priljevom novih stabala ispod taksacijske granice i upotpunjujucim nizom stabala koja debljinskim prirastom prelaze iz nizeg u visi debljinski stupanj. METODA RADA - Predmet rada Kao ogledni primjer gospodarenja prebornim sastojinama jele i bukve na Papuku odabran je odjel 56a u gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II", povrsine 15,10 ha u kojemu je omjer smjese jele 0,6 i bukve 0,4. Kratak opis sastojine jele i bukve iz Osnove gospodarenja "Zapadni Papuk II" - Odjel 56, odsjek a Povrsina: 15,10ha, EGT : II-C - 10, bonitet III Fitocenoza:panonska bukovo-jelova suma Obrast: 1,13, sklop prekinut, omjer smjese: bukva 40,27, jela 58,45, OTB 1,28 Temeljnica: 28,45, srednje plosno stablo 35,10 cm, broj stabala po hektaru 294 Drvna zaliha: 363,12 mVha, godisnji tecajni prirast 10,41 mVha, postotak tecajnog godisnjeg prirasta 2,86%. Sjecivi etat u 1/1 polurazdoblju 61,99 mVha, intenzitet prorede 9,34 %. Tarifhi niz: posebno izracunat za preborne sastojine bukve i jele Preborna sastojina uvijek je podjednaka, jer se sjece najjaci debljinski stupanj pa se razlika izmedu broja stabala dvaju susjednih debljinskih stupnjeva uvijek svodi na normalni broj stabala u debljinskom stupnju. Dimenzija sjecne zrelosti jele moze biti odredena uslijed razlicitih okolnosti, npr. ekonomskog ili zdravstvenog stanja, a ne zbog smanjenja volumnog prirasta s povecanjem debljinskog stupnja stabla. Dapace, vecina jelovih sastojina pokazuje tendenciju povecanja volumnog prirasta s povecanjem prsnog promjera. Prema Meyeru, "uravnotezena preboma suma" je ona u kojoj se tecajni prirast moze uziti u odredenom razdoblju (npr. ophodnjica 10 godina) tako da se odrzava inicijalna distribucija volumena sastojine po jedinici povrsine. Liocourtje 1898. godine pronasao da se broj stabala u prebornoj sastojini smanjuje od najnizeg prema najvisem debljinskom stupnju, po zakonitosti geometrijskog niza. Kvocijent (q) broja stabala nizeg i viseg debljinskoga stupanjaje veci odjedan (q > 1), a naziva se Liocourtov kvocijent. Distribucija prsnih promjera mogu se prikazati Mayerovom funkcijom gustoce: N = k e ´" , a usporedba distribucija moguca je za debljinske stupnjeve jednake sirine, odnosno ako im granice debljinskih stupnjeva koincidiraju. I visinska krivulja preborne sastojine ima stalni karakter, a prema prsnim promjerima pokazuje razliku samo po bonitetima stanista. The resarch method Opis stanista i sastojine: Sjemenjaca bukve i jele, gorskog javora, jasena i brijesta dosta dobre kakvoce, djelomicno progaljenog sklopa. Tlo je smede districno, lesivirano na granitu i rankeru. Ima nesto pomlatka i mladika jele i javora, u progaljenim dijelovima pomladak jele obilan, ali zastarcen. Smjernice gospodarenja i obrazlozenje etata: U 1/1 polurazdoblju izvrsiti prebornu sjecu. Odabrati za sjecu zrela stabla bukve i jele te prekobrojna u debljinskim stupnjevima od 32,5 do 47,5 U pomladnim grupama izvrsiti njegu mladika. Za biometrijsku obradu podatka koristeni su sljedeci postupci i funkcije: a) Za odredivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih promjera upotrijebljena je aritmeticka sredina po formuli: da = En, dt/"Lnt b) Za izracunavanjc varjance primijenjen je postupak, a2 = E ((n, d, )2 /En,-)-(I n, d, / E nt)2 c) Za izjednacenje distribucije prsnih promjera sastojine upotrijebljena je beta- distribucija, |