DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 13     <-- 13 -->        PDF

IZVORNIZNANSTVENICLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 11-26
UDK. 630* 226 (001)


PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE
(Abieti -Fagetum pannonicum Raus 1969) NA PAPUKU


THE PROBLEMS OF MANAGEMENT WITH SELECTION FOREST OF BEECH AND
SILVER FIR (Abieti - Fagetum pannonicum Raus 1969) IN MOUNTAIN PAPUK


Juraj ZELIC*


SAZETAK: Mjesovitim sastojinama bukve i jele na Papuku se donedavno
gospodarilo kao jednodobnim sastojinama, apomladivanje se obavljalo putem
oplodnih sjeca.


Bioloske i ekoloske znacajke jele i bukve upucuju na mogucnost gospodarenja
prebornim nacinom, cime bi se znacajno povecala ekoloska stabilnost i
iskoristenje edafskih i klimatskih znacajki podneblja.


U clanku se na temelju Sussmelove korelacije zajelu i Colletove za bukvu te
visina dominantnih stabala daje pregled izracunavanja koejicijenta korelacije


(q) zajelu i bukvu, normalni broj stabala, normalna temeljnica i volumen (nor-
mala) po jedinci povrsine, za odabrani bonitet i za "tehnicku zrelost" stabla
prsnog promjera 60 cm.
Za relevantno donosenje zakljucaka ipostavljanje metode za moguce prevodenje
jednodobne u prebornu sastojinu analizirani su za konkretnu mjesovitu
sastojinu jele (0,6) i bukve (0,4), u odjelu 56a, gospodarske jedinice "Zapadni
Papuk II", taksacijski i biometrijski parametri (srednji promjer, srednje kubno
stablo, Beta -distribucija, Liocourtova distribucija, tarifni nizovi, vrijeme pri


jelaza, tecajni prirast, volumen po hektaru prije i poslije sjece u odnosu na
postavljenu normalu).


Na temelju taksacijskih i biometrijskih parametara, tablicnih i grafickih prikaza,
predlozene su mjere, postupci i smjernice buducega gospodarenja u prostoru
i vremenu i usporedba s dosadasnjim mjerama ipostupcima gospodarenja.


K Ij u c n e r ij e c i: jednodobne regularne sastojine, preborne sastojine bukve
ijele, normala, konkretna distribucija prsnih promjera, Beta distribucija, Liocourtova
distribucija, vrijeme prijelaza, prirast, doznaka u grupama, sjecivi etat


UVODNE NAPOMENE - Introduction


Prilikom izrade Osnove gospodarenja gospodarske Na moguci i pozeljan preborni nacin gospodarenja
jedinice "Zapadni Papuk II" za mjesovite sastojine ukazivalo je nekoliko cimbenika. Poremecena ekolosbukve
ijele (Abieti- Fagetum pannonicum Raus 1969) ka ravnoteza ima za posljedicu umiranje i susenje znatnije
bilo znanstvenog istrazivanja strukture niti nornog
dijela jelovih stabala, a znanstveno je dokazano da
mala po kojima bi se odredili relevantni parametri za preborni oblik gospodarenja ima vecu ekolosku stabilbuduce
preborno gospodarenje. Prethodno se bukovo-nost (povoljniji procesi u razvoju edafskih cimbenika,
jelovim sastojinama gospodarilo kao visokim jednomanja
degradacija tla, bolja pripremljenost za regenedobnim
regularnim sastojinama, a prirodna obnova raciju i veca zdravstvena otpornost sastojine na sveprovodila
se po nacelu oplodnih sjeca. ukupne ekoloske pritiske).


Vazan cimbenik prebornog gospodarenja su biolos


* Mr. sc. Juraj Zelic, dipt ing. sum., "Hrvatske sume", Milkc
ke karakteristike jele u sumskoj zajednici bukve ijele


. Trnine 2, Pozega




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 18     <-- 18 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREHORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 11-26
Iz tablice se moze zakljuciti da je broj stabla bukve
vise zastupljen u nizim debljinskim stupnjevima u
odnosu na jelu, a distribucija prsnih promjera bukve u
konkretnoj sastojini pokazuje Liocourtovu raspodjelu.


Normala za cistu sastojinu bukve bila bi 450 stabala
po hektaru, odnosno 258 mVha.


Biometrijski parametri za mjesovitu sastojinu jele i
bukve u odjelu 56a su rezultat razlicitosti strukture jele
(0,6) i bukve (0,4) u omjeru smjese.


Na temelju distribucije prsnih promjera jele i bukve
(podaci iz Osnove gospodarenja) izracunata je aritmeticka
sredina: da = 32,21 cm. Standarna devijacija prsnih
promjera iznosi: oa = 13,70


Prema prijasnjem nacinu gospodarenja, tj. kao regularnom
jednodobnom sastojinom distribucija prsnih
promjera jele i bukve ima oblik zvonolike krivulje. Izjednacenje
distribucije prsnih promjera stabala sastojine
obavljeno je pomocu Beta - funkcije, koja glasi:
f(d) = 0,0171091 I((d- 10,0 )"4"-(75,0-d)´"")).
Konkretan i izjednacen broj stabala po hektaru i debljinskim
stupnjevima prikazan je tablicno u tablici 3 i
na grafikonu 1. Krivulja izjednacenja je pozitivno (lijevo)
asimetricna, jer je eksponent


a< y,t). a = 0,433, a eksponent y= 1,679.
Normalizirana distribucija prsnih promjera stabala
je asimetricno - zvonolikog oblika, primjerena je sta-


Gospodarskajedinica "Zapadni Papuk II , odjel 56 a jela 0,6 - (fir 0,6)


Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4- (beech 0,4)


160
2 —— Konkretno —A— Beta - dist.


140 —


—- Normala —*«— Liocourt - dist.
I 120


Z


I 100


4
\


§ 60 X


1


1 40 1
3* « *»<


2 20


u ^°^tW**w™.


CQ


-20
10 20 30 40 50 60 70 SO


Prsni promjer (cm)


Grafikon 1. Distribucija prsnih promjera po hektaru, konkretno (1), normala (2), beta dist. (3),
Liocourtova dist. (4)


Graph 1. Distribution of breast diameter per hectare, concrete (1), normal (2), beta dist. (3),


Liocourt dist. (4)


rosti 95 godina jednodobne sastojine. Gospodarenje
sastojinom u proslosti teklo je smjerom oponasanja
prirodnih zakonitosti regularnih jednodobnih sastojina.
Broj stabala jele i bukve po hektaru je 294.


Koliko konkretna distribucija odstupa ili se poklapa
s normaliziranom distribucijom za jednodobne sastojine
moze se odrediti pomocu koeficijenta asimetrije
(Pi) i koeficijenta spljostenosti (/3:).


Koeficijent asimetrije za konkretnu distribuciju prsnih
promjera jele, fi, = + 0,39, pokazuje da je distribucija
blago pozitivno (lijevo) asimetricna, tj. vrijednost


medijane se nalazi lijevo od aritmeticke sredine sastojine
(32,21 cm). Koeficijent asimetrije normaliziranog
obiljezja se krece normalno od -1 do +1.


Koeficijent spljostenosti, f5: = + 2,52317, tj /32 < 3,
tj. - 0,47683, pokazuje da je konkretna distribucija malo
spljostenija od normalne distribucije, sto ukazuje na
jos uvijek veliko rasipanje prsnih promjera (<7U =
13,70) oko srednjeg prsnog promjera mjesovite sastojine
jele i bukve (32,21 cm).


Navedena distribucija prsnih promjera jele i bukve
u sastojini pokazuje karakteristicnu strukturu regularne




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 28     <-- 28 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JELE ... Sumarski list br. 1 2. CXXV1I (2003), 11-26
need to be managed so that we can cut only 50 % of increment until we reach
normal volume per hectare.
Cutting should be done in 10 years rotation in diameter classes over 60 cm
(technicllay maturity) and we must remove dead trees too.


We must form group structure in areas of 2/3 to 3/4 height of dominant
trees, comparing, for example, concrete distribution with Beta -distribution
of numbers of trees and volume with normal model.


In stands which volume is over the average we must do cutting more intensively
which is higher then growth, until we reach normal volume. Cutting
must be done in groups in the year when there is good crop of seed and must
be done during 10 years. Groups must be formed in the areas of diameter 1 to
1,5 height of dominant trees.


We should mark and cut silver fir and beech trees which have diameter
over 60 cm and diameter classes (technically maturity) where there are more
trees and volume than in Beta -distribution or normal model, and also we
must do sanitary cutting, as it shown in the graph 3 and table 6.


In stands which have normal volume per hectare we can cut about 50 to
100 % of increment, but we must take care of stability, vitality and ecolocical
condition. In these stands it is desirable that middle diameter class is about
32,5 cm and basal area about 32 m\


Example for definition of permissible cut is mentioned forest compartment
56a, which structure and biometrical parameters shows that that permissible
cut can be almost the same as increment (104,10 mVha by Menagementplan)
in the time before cut.


If we determined permissible cut in compartment 56a by the formula
E = V/3T, where permissible cut is equal volume per hectare divided with a
transiton time multipled with 3. I this way permission cut would be determined
in amount 107 mVha (322/10 3).


In whole permissible cut we must always to add dead and sick trees.
Key words: regular forest association, shelterwood cutting, selection
structure and selection menangement, biometrical parameters, middle breast
diameter, middle volume of trees, Beta distribution, Liocourt´s distribution,
tariffs, transition time, ten -year increment, normal wood volume before
felling and after felling per hectare.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 27     <-- 27 -->        PDF

.1. Zclic: PROBLEMATIKA GOSPODARHNJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELH ...


w


N= 288,64476 e ft"-"">-... silver fir ... 524 trees


N= 322,01947 e 0-m948" ... beech ... 450 trees


N = 297,34888 e """--´´´... silver fir (0,6) + beech (0,4) ...495 trees


Tariff line of site class III for silver fir and beech can bee made through
this functions:


v= 0,38-0,015852 d+ 0,0012362 d2 ... silver fir


v= 0,185-0,031711 d+ 0,0016608d2 ... beech


With help of Mayer function of thickness and function for tariff line for site
class III by Suric, the normal stem wood is calculted 317 m2/ha for silver fir,
258 m2/ha for beech and 294 m ´/ha for mixed population of silver fir (0,6) and
beech (0,4).


Transition time for mixed forest silver fir and beech is given for diameter
classes and decrease in higher classes. The average are 9 years for beech and
11 years for silver fir. For the forest compartment 56a it is equalized by exponential
function:


"s"133


T= 177,47288-d.


From distribution of diameter classes for silver fir and beech arithmetic
middle is calculated this way: da = 32,21 cm, and arithmetic middle volume
1,00 m3. Standard deviation of diameter classes is: oa = 13,70


According to earlier type of management as regular stands, curve of distribution
of diametar classes have a shape of bell. Correction of distribution
for diameter classes is made with Beta -distribution:


M33


f(d) = 0,017/091 -I((d-10,0) (75,0-d)"´"))


Number of trees per hectare is shown in table number 5. Curve of equaling
is asymmetric on the left side (positively) because of the exponent a < y,
(a= 0,433, and exponent y= 1,679).


Normal distribution of diameter classes is asymmetrically bell shaped and
it stands for 9 5-y ear-regular stand. Management of stand in past was made
acording to nature laws of regular stand. Number of trees per hectare is 294.


Mentioned distribution of diameter classes for silver fir ond beech in stand
shows characteristic structure of regular stand. We can get that conclusion
from equal distribution by Liocourt:


N= 135,851 -e "´""´"´´´,


which devotes a lot from normal and mentioned distribution (graph I).


According to projected normal volume of 293,57 m2/ha and increase over
10 years we can cut (as much as) 123,30 m3/ha. It is possible to mark a whole
volume over diameter of 60 cm (28,40 nvVha) and other 94,90 m´/ha on
account 10years growth (table 5).


Volume of trees cutting is necessary to make for each forest compartment,
and wholw volume for cutting which can be calculated by formula:


E= M-((l -(1/1,0-p´))/,


for all forest compartments and can be used for checking and correcting
volume for cutting in each compartment.


It is recommended that after classifying stands according to site class, volume
proportion and previous age structure we have determine relevant structural
biometric parameters which can be comparated to placed models of
normal structure in selection system by number of trees and volume per
hectare. It is necessary to determine the details of forest compartments selection.


Mixed forest associatons of silver fir and beech, which are by measurements
and biometrical parameters under model of normal selection stands,


Sumarski list br. 1-2. CXXVI1 (2003). 11-26




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 26     <-- 26 -->        PDF

.1. /die: 1´KOBLLMATIKA (iOSI´ODARENJA PRHHOKMM SASTO.I1NAMA BUKVI I .11 - L ]. ... Sumai^ki list br. 1 2. CXXVII (201)3). 11-26


Klepac , D. 1965: Uredivanje suma, Nakladni zavod Obicna jela u Hrvatskoj (Silver fir in Croatia), 2001.
Znanje, Zagreb Akademija sumarskih znanosti, Zagreb, Hrvat-
K o v a c i e, D. 1981: Raspodjela ucestalosti broja sta- ske §ume> Zagreb


bala i drvne mase kao mjera unapredenja sum- Pranjic , A. i Lukic , N. 1997: Izmjera suma, Sveu


ske proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama ciliste u Zagrebu, Sumarski fakultet, Za


hrasta luznjaka u Hrvatskoj, Zagreb, 1981 (diser- greb, 1997.


tacija). Serdar , V. 1966: Udzbenik statistike, Skolska knjiga
M a t i c, S. 1991: Njega suma proredom, Sumarski fa-- Zagreb
kultet, Hrvatske sume, Zagreb Spiranec , M. 1975: Prirasno prihodne tablice (jela,
M estro vie , S. i Fabijanic,G. 1995: Prirucnik za bukva, grab...), Sumarski institut Jastrebarsko,


uredivanje suma, Ministarstvo poljoprivrede i Zagreb


sumarstva Hrvatske, Zagreb


SUMMARY: Mixed stands of silver fir and beech on Papuk (Abieti -


Fagetum panonnicum Raits 1969) recently were management as regular
forests, and regeneration was made in way of shelter wood cutting. Biological
and ecological means of silver fir and beech point to possibility of doing management
in selection forest way, wich will increase ecological stability and


better use of soil and climate characteristics.


Important participants of selection management are biological characteristics
in forest associations of silver fir regenerates in smaller or bigger
groups, very often under the beech trees and opposite, beeches are regenerated
in groups under thin treetops of silver fir


Silver fir can tolerate shade very good and photosynthesis is being made
under high-frequecy of lower light waves. By /nullification of organic substance
in stand, the layer of carbon dioxide is being made in height of forty
centimeters which has good influence on growth of silver fir seedlings and
young plants because reinforcement of assimilation and photosynthesis.


Vertical structure of selection stand makes better use of assimilative tree
surfaces for photosynthesis possible, and root zone is also optimally developted
for better use of prodieing capability of soil.


Results of higher ecological stability and biological sign of selection
stands of silver fir and beech are optimal products of stem wood and equalized
balance ofmenagement.


As manage example of selection stand of silver fir and beech on Papuk we
took forest compartment 56a in menagement unit "Zapadni Papuk II", on the
surface of 15,10 hectares and with 60 % silver fir and 40 % of beech.


According to Mayer "balanced selection forest" is the one were the course
increase can be used over a period of time (for example rotation period of 10
years) so that there is always the same distribution of volume in stand.


Liocourt discovered in 1898 that number of trees in selection forest
redused from lower to higher diameter class by the law of geometrical line.
Multiplication (q) of numbers of trees lower and higher diameter class is
number higher than one (q > 1) and it´ s called Liocourts multiplication.


For dominant high of trees of 33 meters and site class III by Suric and with
Susmels coeficient for silver fir (q = 1,3408) and Collets for beech
(q = 1,4154) normal number of trees and normal stand basal area for diameter
classes have been calculated.


According to Mayers function of thickness are calculated the functions for
normal numbers of trees for silver fir and beech for forest compartment 56a,
this way:




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 25     <-- 25 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JF.LE ... Sumarski list br. I 2, CXXVII (2003), 11-26
Sastojine bukve i jele, koje su u doba uredivanja
gospodarske jedinice bile u stadiju pomlatka i mladika
(I dobni razred) moze se prema procjeni omjera smjese
svrstavati u preborne sastojine, ukoliko se ocijeni da je
staniste tipicno za mjesovite sastojine bukve i jele.


Buduci da se medu predlozenim sastojinama za preborno
gospodarenje u gospodarskoj jedinici "Zapadni
Papuk II" nalazi i dio sastojina koje su bile srednjodobne
(od 40 do 80 godina), potrebno je s oprezom obaviti
usporedbu modelne normalne sastojine i konkretne
sastojine te propisati postupke gospodarenja prostorno
i vremenski.


Dio sastojina predvidenih za prebomo gospodarenja
bilo je starije od 80 godina te za njih valja propisati
postupke gospodarenja kojima ce se u kracem razdoblju
(30 - 50 godina) prevesti u prebornu strukturu gospodarenja.


Slijedom navedenoga predlaze se da se nakon razvrstavanja
sastojina po omjeru smjese, bonitetima i prethodnoj
dobnoj strukturi utvrde relevantni biometrijski
strukturni parametri, koji su usporedivi s postavljenim
modelima normalne strukture preborne sastojine po broju
stabala i volumena po jedinici povrsine. Predlaze se
detaljnije izlucivanje odsjeka preborne strukture.


Mjesovitim sastojinama jele i bukve koje su po taksacijskim
i biometrijskim parametrima ispod modelnih
normalnih sastojina preborne strukture, treba gospodariti
tako da je sjecivi etat manji od 50 % prirasta, sve do
postizanja normalnog volumena po hektaru.


Sjecu provoditi tijekom desetogodisnje ophodnjice
u debljinskom razredu iznad 60 cm "tehnicke zrelosti"
i provesti sanitarnu sjecu. Na povrsinama tanje debljinske
strukture provoditi selektivnu proredu i ciscenje te
njegu pomlatka i mladika u grupama. Po mogucnosti,
na cijeloj povrsini odsjeka formirati grupimicnu strukturu
u grupama povrsine koja ima promjer 2/3 - 4/3 vi-
sine dominantnih stabala, usporedujuci npr. konkretnu
distribuciju prsnih promjera sastojine s Beta - distribucijom
broja stabala i volumena s modelnom normalom.


U sastojinama koje su po volumenu iznad modelnih
normala odrediti sjecivi etat intenzitetom vecim od tecajnog
prirasta, do vremena postizanja normalnog volumena.


LITERATURACestar, D. i ostali, 1986: Bukva i bukove sume Hrvatske,
Radovi broj 69, Sumarski institut Jastrebarsko
Duricic , I. 1994: Prirodna obnova sastojina obicne
bukve, "Hrvatske sume", Zagreb Gospodarska
jedinica, "Zapadni Papuk II", Osnova gospodarenja
(1996-2005).


Sjecu obavljati tijekom desetogodisnje ophodnjice,
osobito u doba uroda jele i bukve, u grupama. Grupe
formirati na povrsini koja ima promjer 1-1,5 visine
dominantnih stabala. Treba doznacivati i sjeci stabla
jele i bukve iznad 60 cm, provoditi sanitarnu sjecu i sjecu
u debljinskim stupnjevima koji imaju visak stabala i
volumena u odnosu na Beta - distribuciju i modelnu
normalu, kako to pokazuje tablica 6 i grafikon 3.


U sastojinama koje imaju volumen po hektaru oko
modelne normale sjecivi etat odrediti intenzitetom od
50 - 100 % tecajnog prirasta, vodeci racuna o ekoloskim
uvjetima, stabilnosti i vitalnosti sastojine. Pozeljno
je da srednji prsni promjer takvih sastojina bude u
debljinskom stupnju vecem od 32,5 cm, a temeljnica
oko 32 m2. Primjer za odredivanje sjecivog etata u takvim
sastojinama je navedeni odjel 56a, cija struktura,
taksacijski i biometrijski parametri pokazuju da je
sjecivi etat mogao biti u visini tecajnog prirasta
(104,10 mVha, po Osnovi gospodarenja) u vremenu
prije sjece. Da se sjecivi etat odredivao po formuli:
E= V/3T, tj. etat je jednak kvocjentu volumena sastojine
po hektaru i trostrukog vremena prijelaza (322/30 =
107), mogao je biti odreden u kolicini 107 mVha. U ukupni
sjecivi etat, a prilikom doznake stabala za sjecu,
treba svakako ubrojiti bolesna i suha stabla jele i bukve.


Kako, kada, gdje i koliko sjeci, pokazuje analiza navedene
sastojine, odjel 56a, s pripadajucim tablicama i
grafikonima.


I za takve sastojine ciji je volumen po hektaru blizu
projektirane normale predlaze se da se sjeca obavlja u
grupama, na povrsini kojoj je promjer 2/3 - 4/3 visine
dominantnih stabala, u vrijeme dobrog uroda sjemena
jele i bukve. Usporedo sa sjecom "tehnicki zrelih" stabala
iznad 60 cm prsnog promjera obavljati prorjedivanje
u grupama, njegu i ciscenje pomladenih povrsina i
prosirivanje postojecih grupa pomlatka sjecom rubnih
stabala.


Usporedba i analiza taksacijskih i biometrijskill parametara
dobivenih ponovnim mjerenjem u istoj sastojini
odjela 56a s navedenima u clanku bit ce prikazana
u iducem clanku.


References
Hren,V. iKovacic,D. 1987: Normalna raspodjela
stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim
razredima...; Radovi, sumarski institut Jastrebarsko
K1 e p a c, D. 1963: Rast i prirast sumskih vrsta drveca
i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 24     <-- 24 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003), 11-26
Priljev stabala za sada moze samo nacelno sluziti kao
usporedba kod odredivanja sjecivog etata i prirasta sastojine
po jedinici povrsine.


Sjecivi etat nuznoje odredivati za svaki odsjek posebno,
a ukupni sjecivi etat koji se izracunava po formuli:
E = M ((1 -(1/1,0 //)) -/za sve preborne sastojine
(odsjeke) moze posluziti kao kontrola i korektiv
po odsjecima odredenog sjecivog etata.


U Osnovi gospodarenja, u mjesovitoj sastojini jele i
bukve, u odjelu 56a izracunat je volumen statisticki
primjernim povrsinama (krugovima), 363 mVha uz primjenu
"lokalnih tarifa" za jelu i bukvu, koje za isti odsjek
daju veci volumen za 2,68 % od Suricevih tarifa za
III bonitet, te bi po "lokalnim tarifama" projektirani
normalni volumen (normala) trebao biti 331,04 mVha
(208,04 jele mVha + 123,00 mVha bukve).


Bez obzira na prethodnu starost sastojine i omjer
smjese jele i bukve u svim sastojinama predvidenim za
preborno gospodarenje u g.j. "Zapadni Papuk II", postavljen
je isti normalni volumen, 321 mVha, a na temelju
postotka prirasta i volumena po hektaru za svaki
odsjek izracunat je desctogodisnji prirast. Primjenjujuci
intenzitet za sjecivi etat izrazen postotkom (od 10
do 20 %) na temeljni volumen po hektaru, za svaki od


sjek izracunat je sjecivi etat i rasporeden po debljinskim
razredima ( <30, 30 - 50, > 50 cm). Za odjel 56a
primijenjen je intenzitet 17% na temeljni volumen od
363 mVha i odreden sjecivi etat u kolicini 61,99 mVha,
(60% prirasta), koji je rasporeden u debljinski razred
od 30 - 50 cm, u kolicini 31,99 mVha, a iznad 50 cm
30,00 mVha. Iako volumen (vjerojatno pogresno izracunat)
363 mVha dozvoljava da se posijece razlika 42
mVha i polovica tekuceg prirasta 52 mVha, dakle ukupno
94 mVha, etat je odreden oprezno tj. 62 mVha, a doznaka
i sjeca obavljene su u kolicini 61 mVha.


Koliko je vazno odrediti bonitet sastojine i odabrati
pripadajuci tarifni niz, vidljivo je iz podataka dobivenih
primjenom tarifnih nizova za II i III bonitet po
Suricu, koje pokazuje tablica 8. Ukupna razlika u normalama
za II i III bonitet za konkretnu mjesovitu sastojinu
jele i bukve, odjel 56a je 38,47 mVha.


Odredivanjem etata u navedenom slucaju odjela
56a, intenzitetom i kolicinom 62 mVha a doznakom i
sjecom 61 mVha u debljinskim stupnjevima kako to
pokazuje tablica 7 i grafikon 4, nemoguce je doticnu
jednodobnu sastojinsku strukturu u primjerenom razdoblju
prevesti na prebornu strukturu gospodarenja.


Tablica 8. Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjel 56a.
Usporedba normala volumena za II i III bonitet jele i bukve po Suricu
Table 8 (Comparasion sof normal volume per hectare, for Suric s II and III site classes)


Prsni Broj
promjer stabala (n)
d (cm) (normala) jela
12,5 138,67
17,5 103,42
22,5 77,14
27,5 57,53
32,5 42,91
37,5 32,00
42,5 23,87
47,5 17,80
52.5 13,28
57.5 9,90
62,5 7,39
Z 523,90


Broj
stabala (n)
(normala) bukva


135,11
95,46
67,44
47,65
33,67
23,79
16,81
11,87
8,39
5,93
4,19
450,31


Normala II


5


mj (0,6) b (0,4)
4,98
15,53
25,78
33,55
38,29
40,27
40,02
38,19
35,33
31,89
28,24
332,07


Broj stabala (normala) -jela N = 288,64476 e"J,,S65d
Broj stabala (normala) - bukva N = 322,01947 e-"-06,48´d


Tarifni niz za II bonitet po Suricu:
jela v = -0,025-0,01318-d + 0,001336-d:
bukva v = 0,244 - 0,038324 d + 0,0019068 d :


Tarifni niz za III bonitet po Suricu:


jela v= 0,038- 0,015852 d + 0,0012362 d:
bukva v= 0,185-0,031711 d+ 0,0016608 d:


Normala III Razlika
m3 m3
j (0,6) b (0,4) II-III0 ´ + b)
5,35 -0,37
13.93 1.60
22,64 3,14
29,38 4,17
33,57 4,73
35,36 4,90
35,22 4,80
33,68 4,51
31,21 4.12
28,23 3,67
25,03 3,20
293,60 38,47




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 23     <-- 23 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 11-26
nije obavljena niti u debljinskim stupnjevima izmedu
40 - 50 cm, u kojima je to bilo moguce, te dijelom kao
sanitarna njega i selekcija losijih stabala u nizim
debljinskim stupnjevima. Prema projektiranoj normali
moglo bi se doznaciti i posjeci etat od 123,30 mVha.


Rekognosciranjem sastojine utvrdeno je da se doznaka
i sjeca obavila stablimicno te se nisu stvorili uvjeti
za prirodnu regeneraciju sastojine prebornog karaktera.
Moglo bi se zakljuciti da je u sastojini ustvari doznakom
i sjecom 2001. godine obavljena njega proredom.


Tablica 7. Distribucija volumena po hcktaru, konkretno (1), volumen pnje sjcce (M), volumen poslije sjecc (m), nonnala (4)


Table 7 Distribution of volume per hectare, concrete (I), volume before cutting (M),volume after cutting (m), normal (4)


Prsni
promjer
Volumen
mVha (AN v )
-5
Prije
sjece
sjeca
jcla
sjeca
bukva
sjeca
jela + bukva
Poslije
sjcce
Normala (4)
V
d (cm) Konkretno (1) T M (m3) 2000. g. 2000. g. 2000. g. m (m3) j (0.6), b (0,4)
12,5 1,58 0,30 1,88 0,00 0,00 0.00 1,88 5,35
17,5 4,58 0,88 5.46 0,02 0,05 0,07 5,39 13,93
22,5 9,61 1,84 11,45 0,24 0,17 0,41 11,04 22,64
27,5 16,02 3,06 19,08 0.24 0.96 1,20 17,88 29.38
32,5 43,70 8,36 52,06 1,51 1,56 3,07 48,99 33.56
37,5 32,22 6.16 38,38 1,67 2,72 4.39 33,99 35,36
42,5 60,22 11,52 71,74 1,69 2,83 4,52 67,22 35,22
47,5 51,19 9,79 60,98 1,90 3.99 5,89 55,09 33.67
52,5 24,97 4,78 29,75 5,47 3,87 9,34 20,41 31.21
57,5 41,76 7,99 49,75 4,41 2,93 7,34 42,41 28,22
62.5 16.32 3,12 19,44 4,89 1,90 6,79 12.65 25,03
67,5 14,81 2,83 17,64 8,39 0,32 8,71 8,93 0,00
72.5 5.39 1,03 6,42 10,03 0,44 9,34 0,00 0,00
I 322,37 61.66 384,03 40,46 21,76 61,09 325,86 293,57


RASPRAVA I ZAKLJUCCI


Analizom strukture mjesovite sastojine jele i bukve
u odjelu 56a, gospodarske jcdinice "Zapadni Papuk
II", te biometrijskih pokazatelja kojima se potkrepljuje
uvid u strukturu i normalitet sastojine, moze se projektirati
i poboljsati nacin izrade Osnove gospodarenja i
predloziti nacin buduceg gospodarenja.


Za svaku sastojinu jele i bukve potrebno je izracunati
normalnu distribuciju broja stabala i volumena na
temelju dominantnih visina i pripadajuceg boniteta.


Za odrcdivanje normale broja stabala i volumena
relevantan cimbenik je omjer smjese u mjesovitoj sastojini
jele i bukve. Zato je nuzno taksacijsku izmjeru
sastojine predvidenu za preborno gospodarnje obaviti
klupiranjem svih stabala, a ne metodom primjernih povrsina
koje ne daju dovoljno tocan podatak o relativnom
odnosu pojedinih vrsta drveca u sastojini. Osim
dominantnih visina stabala, valja obaviti snimanje visina
u svim debljinskim stupnjevima, kako bi se obavio
pravilniji izbor tarifnog niza, odnosno boniteta, jer je
sastojinama u prethodnom razdoblju gospodareno po
nacelima regularnih jednodobnih sastojina. Prilikom
rekognosciranja sastojine utvrditi eventualno obilje je


- Discusion and conclusions
lovog pomlatka pod stablima bukve koji nije obuhvacen
taksacijskim mjerenjem.


Za utvrdivanje parametara gospodarenja (smjernica
i sjecivog etata) treba obaviti biometrijsku analizu strukture
konkretne sastojine, tj. izracunati srednje plosno i
srednje kubno stablo, oblik distribucijc prsnih promjera
stabala (Beta - distribucija, Liocourtova - distribucija),
te ih usporediti s normalnom distribucijom
broja stabala i volumena, kako je to prikazano u tablicama
3,4,6 i 7, te grafikonima 1 do 4.


Sjecivi etat u prostoru i vremenu mora se temcljiti
na relevantnom debljinskom i volumnom prirastu,
vremenu prijelaza stabala i priljevu stabala, odnosno
volumenu po jedinici povrsine. Zato je nuzno vrijeme
prijelaza i tecajni prirast za svaku vrstu drveca izmjeriti
jednom od mjernih metoda (metoda izvrtaka, analiza
stabla, kontrolna metoda).


Kod utvrdivanja priljeva stabala u sastojinama jele i
bukve na Papuku postoje teskoce, jer gotovo da i ne
postoji cjelovita sastojina koja ima karakter normalne
preborne sastojine. Postoje manje povrsine na kojima
bi se nacelno mogla obaviti izmjera priljeva stabala.


21




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 22     <-- 22 -->        PDF

Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVH I JELE Sumarski list br. 1-2, CXXVI1 (2003). 11-26


Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjel 56 a jela 0,6 - (fir 0,6)


Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4 - (beech 0,4)


160


1
2» —— Normala
140 —— M - prije sjcce -
A- m-poslije sjece


3A\\


120


z


100


\\


w


SO


I


J2 60


40
o
C3
20 ^ >


20 30 40 50 60 70


Prsni promjcr (cm)


Grafikon 3. Distribucija prsnih promjera po hektaru prema vremenu prijelaza (T), normala (1), prije sjcce (2),
poslijc sjece (3)


Graph 3. Distribution of breast diameter per hectare, normale (1), before cutting (2), after cutting (3)


Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjel 56 a jela 0,6 - (fir 0,6)


Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4 - (beech 0,4)


30 40 50


Prsni promjer (cm)


Grafikon 4. Distribucija volumcna po hektaru. konkretno (1). volumen prije sjece (M), volumen poslijc
sjece (m), normala (4)


Graph 4. Distribution of volume per hectare, concrete (I), volume before cutting (M).volume after cutting
(m), normal (4)




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 21     <-- 21 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE
Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003), 11-26
ce (N, = 564) i poslije sjece (N2 = 421),


kako pokazuje grafikon 3.


N2


oc en >/i
CN so rj oc SO ^f-C © ©


oc CN
CN


Projektirana normala broja stabla i volumena
za konkretnu mjesovitu sastojinu
omjera smjese jele (0,6) i bukve (0,4) bo


sjccc prije sjece sjece poslije sjece


Prsni Vrijcme Tarifni Tarifni Normala
Normala Prije Broj stabala Poslije Broj stabala


M (m´) N, m (m3)


o sO OS oc o © sO
temelji se na ciljanom prsnom promjeru


60 cm "tehnicke sjecne zrelosti". Izracu


nata normala nema karakteristike idealnog
volumnog rasporeda po debljinskim razredima
( < 30, 30 - 50, 50 > ) u omjeru 1 (2) :


3 : 5, kako je to slucaj za izgospodarene
preborne sastojine sa sjecnom zreloscu od
85 cm. Omjer volumnih razreda za konkretnu
projektiranu normalu u odjelu 56a


je 2,4: 4,7: 2,9.


oc
oo CN sO_ in in SO m p sO


©


CM´ Os" oo´ r~´ sC o" oc o
©"
r
©"
´


CN CN CN CN


CN


©


CN


CN


© CN en
CN SO sO oc in oc © o


<=>


in
CN ~ sC


oo SC


in


r— CN in in SO in

In Os
in © ©


CN
OO r


00 00
oc ©r


o"
in"


in OS CN r>i in ©"


in" 1/1 3


in


r*i en m


sc


Prema projektiranom normalnom volumenu,
283,57 mVha moglo bi se dozna-i/
CN OC c--to in Os rf CN CN ©


in
VI r

citi i posjeci 123,30 mVha. Kako je vec
©" en so" SO oo" Os" r-"
in
©" ©"


EH
so"


prije receno, moguce je doznaciti sav vo-a,
SO


lumen iznad 60 cm prsnog promjera, tj.
28,40 mVha, te ostatak 94,90 mVha na ra


cun tekuceg desetogodisnjeg prirasta.


Ako se konkretnom volumenu, u odjelu


V


j(0,6), b(0,4)


in m
oc SO SO CN CN m © © ©


01 sC__ U1 rn CN sq_ CN CN p, © in


OS
©r


oc"


m" CN CJs" rn n in


©* CI


in"


©"


rn


CN
CN


m C*1 r

OS


CN


m


CN


56a, od 322,40 mVha pribroji 61,65 mVha,
volumen sastojine prije sjece iznosit ce
384,05 mVha, a ako se od istog odbije
61,65 mVha dobit ce se volumen sastojine
260,75 mVha poslije sjece. Pretpostavlja se
da je prirasli petogodisni volumen rasporeden
po debljinskim stupnjevima, kao i distribucija
konkretnog volumena u vrijeme
izmjere sastojine (1996. godine).


Medutim, kako je to vidljivo u tablici
7, doznaka i sjeca volumena jele i bukve
obavljena je po debljinskim stupnjevima u


o en in CN rEH oi


en sC
CN so Os in m


© d


> r-in U1 CN in o
Z CN in oc CN CN o" oc


^ 5
in


I* <
m


o


*


z C3N

li
li
in en


<


© © © oc
©r ©r m


©" ©"
CN"


© © © ©
©^ ©r © 00^
©" ©" ©"


oc"


© © ©
"3oc


kolicini od 61,09 mVha (39,36 m3 jele bo-Si,


K Hi


+ 21,65 m3 bukve), te je poslije sjece ostao
volumen sastojine 325,66 mVha, dakle
malo veci nego u doba izmjere (322,40


j(0,6), b(0,4) bukva jela j(0,6), b(0,4)


o
OS OS sC -oc sO © © ©
o W1
r<1 CN CN OS
niz (v) niz (v) N


mVha). Kakva je raspodjela volumena


3 ´.>


oc vO 1(1 sO oc in o SO m ©


in


©


in


prije i poslije sjece u odnosu na normalu


CN


ON


cx


r^





CI o r-


SO


©


m


sO


oc


rn


SO


OC


o


r-i


O


en


oc


OS


C-


en


m


pokazuje grafikon 4.


r»1


oc sC rsi


m


O


CN


sq_


r

00 in


3


O


.


´


O o"


so"


CN CN m" m


sT
_


c 3


o


in


Iz tablice 7 i grafikona 4 moze se za-a m


c


kljuciti da doznaka i sjeca u mjesovitoj sa-nS ^


N


oo OC r»i o in sO rn m oo


u


SO CM c>
sC Os t~~ in in in in


OC oo CN
oc OC m o in CN


<*


stojini jele i bukve nije obavljena po nace


0


o>


a


CN


©


en


OS


r

m


<:


o


o m
in
r<1 00 ^f p SO SOr


oc


u


lima koja bi omogucila postupno prevode-


Os


" ´


—,


1
o"


r~"


o


CN r<1 *" in" so"


o* ©


_


o"


nje jednodobne u prebornu strukturu saT3
E 3
stojine. Projektirani i izvedeni sjecivi etat C3


r. >
promjer prelaza


00 CN CN It oo oc oc

*


in" rn Os" oo" so" so"


so"


in in"


obavljen je malim intenzitetom (14,76 %)


´—


3
CS


a


i u debljinskim stupnjevima koji su po ras-o


CX


t


^


poredu volumena adekvatni temeljnoj, je


s


o ;;
dnodobnoj sastojini. Poslije doznake i sjea


z


L.


U1 U1 ITi
1/1 >n m in in in in in i/i in


"1


M sO


ce ostao je znatan volumen sastojine u de-


cm


r-~´


r-´ CN
CN CN CN CN i+ CN r~-´


w


CN


CN m in r-~


IT)


rn
SO SO


bljinskom stupnju iznad 60 cm, a sjeca


H H




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 20     <-- 20 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARCNJA PRF.BORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JELF, Sumarski lisl br. 1 2, CXXVII (2003), 11-26
Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjcl 56 a jela 0,6 - (fir 0,6)


Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4-(beech 0,4)


30 40
Prsni promjer (cm)
Grafikon 2. Distribucija volumena po hcktaru, konkretno (1), normala (2), Beta dist. (3), Liocourtovadist. (4)


Graph 2. Distribution of volume per hectare, concrete (I), normal (2), Beta dist. (3), Liocourt dist. (4)


Jela = 0,6 Bukva = 0,4
d 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5
Konkretno 1,6 4,6 9,6 16,0 43,7 32,2
Normala 5,4 13,9 22,6 29,5 33,6 35,4
Razlika
+
3,8 9,3 13,0 13,5 10,1 3,2


redu od 30 - 50 cm, u kojem je zastupljeno 58 % volumena
po hektaru. U debljinskom razredu do 30 cm zastupljeno
je 10 % volumena po hektaru, te u torn debljinskom
razredu, osim sanitarne njege, ne treba
obavljati doznaku i sjecu, a iznad 50 cm prsnog promjera
nalazi se 32% volumena po hektaru Koliko je
moguce doznaciti volumena po hektaru, pokazuju tablica
6 te grafikoni 3 i 4, u kojima je izracunata normala
za konkretnu sastojinu.


U tablici 6 vidljivo je da je projektirani normalni
broj stabala 494, te da ukupno 184 stabla priraste iz nizeg
u visi debljinski stupanj u razdoblju desetogodisnje
ophodnjicc. Isti broj stabala distribuiran po debljinskim
stupnjevima (u omjeru smjese jela 0,6, bukva 0,4)
pomnozen s pripadajucim tarifnim nizovima za jelu i
bukvu, daje prirasli volumen od 108,43 mVha. Ako se
razlika broja stabala nizeg i viseg debljinskog stupnja
podjeli s pripadajucim vremenom prijelaza (T) i po-


Tablica 5


42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 I
60,2 51,2 25,0 41,8 16,3 14,8 5,4 322,4
35,4 33,9 30,8 28,4 24,1 0,0 0,0 294,0
+ + + + + +
24,8 17,3 5,8 13,4 7,8 14,8 5,4 29,4


mnozi s 5, odnosno sa (1/2 10), dobit ce se volumen
od 61,65 mVha po debljinskim stupnjevima, koji ce
zbrojen s pripadajucim volumenima normale dati volumen
sastojine po hektaru prije sjece (355,22 mVha).
Ako se isti volumen odbije od projektirane normale,
dobit ce se volumen sastojine po hektaru poslije sjece
(231,92 mVha) . Razlika volumena prije i poslije sjece
je 123,30 mVha, sto ukazuje na prosjecan godisnji prirast
12,33 mVha, odnosno 61,65 mVha za 5 godina, izracunat
po vremenu prijelaza primijenjenog u Osnovi
gospodarenja.


Distribuciju volumena po debljinskim stupnjevima
za projektiranu normalu, te volumen prije i poslije sjece
pokazuje grafikon 4.


Iz distribucije volumena po debljinskim stupnjevima
prije i poslije sjece izracunata je distribucija broja
stabala po debljinskim stupnjevima i ukupno prije sje




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Zelic: PR0BLF.MAT1KA GOSPODARF.NJA PRbBORMM SASTOJINAMA BUKVE I JFLF Sumarski list br. 1-2. CXXV1I (2003), 11-26


jednodobne sastojine. Na takav zakljucak
ukazuje i izjednacena distribucija po Lio


courtu:


_V= 135,851 e"0526"´,


koja jako odstupa od normale i konkretne


Volumcn


mVha


CN r--CN Os sC so O o


in sO sq_ in en en O -r_ CN


CN* r-´ CN* so´ r--´ sO* in* sO* en
CN n CN CN CN CN SO


CN


CN


(Liocourt)


distribucije. Normala za mjesovitu sasto


jinu jele i bukvc bila bi 494 stabala po O


S CO .53 CN Os en in en Os in o r--CN CN hektaru, odnosno 294 m´/ha. + E -c -a en oc CN en


CN oc OC CN
SO — "c B en


o* oo" so´ Os* Os"


Iz grafikona 1 i tablice 3 moze se za-©"
jo E u CN m en
en


> m


kljuciti da je konkretnoj mjesovitoj sasto-


CO


>


jini jele i bukve veliki manjak broja stabaM
B 1o


o sD o in CN in O o Os o


3


B * ~S en OS oc o


la po hektaru do debljinskog stupnja 30 u in CN OS rn in in so" o*


+ o´ Tf" o" CN*


CN CN m en en en CN OS


odnosu na normalu. | s | en CN
Visak stabala u konkretnoj sastojini u
odnosu na normalu pokazuje se u svim


oo oo CN o CN CN Os r-CN Os
SO CN CN r^ oc en


debljinskim stupnjevima iznad 30 cm, t-; en en


O * Os CN*


Os* m* CN so" "**


SO in" CN


in *


osim u debljinskom stupnju 37,5 cm. Ka-en en


CN


> g


ko je s obzirom na konkretnu debljinsku


strukturu rasporeden volumen sastojine po


P CO B en 00 >n Os sO CN m r-


CN en


hektaru, pokazuju tablica 4 i grafikon 2. m m oo sO


E J= o


SO* oo* Os* oc o* ri


1 S .2


Izjednaccni volumen konkretne sasto>
J
o*
o
jine Beta - funkcijom za jelu, bukvu i mjesovitu
sastojinu jele i bukve pokazuje za-


P CO .2 ^r OS Os oc oo Os Os sO o OS


o CN CN in r--in o in
konitost raspodjele volumena jednodobne oc


sO* Os* m* sO* oo* oc" r~-* en" oc* C^J* o" oc*
O C u CN


sastojine, dok izjednacenje po funkciji


o*
Liocourta moze posluziti samo za uspo-> cc


redbu odstupanja od preborne strukture >


CO en o oc Osastojine po projektiranoj normali. Zornu a. sc CN OO en 00 CN en sO


CN oo* o* °°r en* CN* CN* Os´ r-" o" o" en


usporedbu distribucije volumena po hek-
o Eg


o


taru navedenih distribucija izjednacenja u


«


odnosu na normalu pokazuje grafikon 2.


in sO r— Os sO OS Tt


& J= 2 CN OS ro Os en en r-CN CN SO sOr r--


Iz grafikona se zapaza da je manjak voo


CN in r~* sO* en* Os" Os* 0-* in* o" oc


en


CN


lumena konkretne sastojine u odnosu na en
normalu do debljinskog stupnja 30 cm, a u
g>Q


ostalim debljinskim stupnjevima pokazuje


| cs 1 Os Os SO ^1-r I m in CN CN o sO se visak volumena konkretne sastojine u L -e o SO*


Os OS in CN OS CN CN Os ^F
odnosu na normalu. |E.| sO


Tablice 3 i 4, te grafikoni 1 i 2 mogu ~ 5J
nam posluziti kao putokaz u kojim de


§ CO .2 3C (-1 Os CN sD m CN in CN en
Q- CO L _c -o C3N oo oo_ in SO. en SO in OC sO


bljinskim stupnjevima i koliko treba do-Os" CN*


3 ^ co r-´ en oc´ sO


CN r-* Csj


CN CN o


znaciti stabala odnosno volumena za sje-Co >
o E
ca
a. CN


civi etat u razdoblju ophodnjice od 10 go-


N a.





dina. Razliku izmedu volumne strukture


ra r^ CO en CN O oc c O c SO


CJ o in en OC Os CN in o


po debljinskim stupnjevima konkretne sa111
Os´


c c CN 00 oo" CN CN CN o* as* in* o" o" OC´stojine i normale za mjesovitu sastojinu —i "3 S o CN n


—J CN n
1) > ,5 nj


o


—,


jele (0,6) i bukve (0,4) u odjelu 56a, poka


-r.


zuje tablica 5. M o


—H 2 co L r--O in in oc oc o en o Os en
en
-^
en en OS sq in sO CN en sc__


Konkretan volumen po hektaru sastoji—
1 .2 1 * o´ ^r* oo* r-~* oc* i n r\ en"


o* in*


(; CN CN -1-CI os


ne 56a je za 28,40 mVha veci od postavlje-o > °


.—


ne normale. Buduci da se u debljinskim o a


-r´


promjer


Prsni


d (cm)


CN


stupnjevima iznad 60 cm prsnog promjera


in in in in in m in in in in in


CO -T


r-´


r-~* CN" r-´ CN* CN* r-~" C^J*


in w


->


CN CN


´J


nalazi 28,40 mV ha, to je pozeljno da se


doznaka i sjeca obave u navedenom de


CN CN


sD


en en in


X;


JO
ffl


r--,


r


bljinskom razredu, ali i u debljinskom raz




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 16     <-- 16 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PRKBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1 2. CXXVII (2003), 11-26
Medutim, u Osnovi gospodarenja za potrebe prebornih
sastojina bukve i jela u gospodarskoj jedinici
"Zapadni Papuk II" date su "lokalne tarife" koje su za
2,68% vece od izracunatih za III bonitet jele i bukve po
Suricu, te bi se za isti postotak povecale normale volumena,
tj. za jelu 325 mVha, bukvu 265 mVha, a za
mjesovitu sastojinu omjera smjese jele (0,6), i bukve
(0,4) 302 mVha


Jela = 0,6 Bukva = 0,4


Iz tablice 1 i koeficijenta progresije (q) izracunate
su distribucije prsnih promjera za jelu i bukvu prema
omjeru smjese (od 0,0 - 1,0).


Tako su npr. za omjer smjese jela = 0,6 i bukva =
0,4 izracunate normale broja stabala i volumena po
debljinskim stupnjevima prikazane u tablici 2.


Tablica 2


d 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 I


N 137 100 73 54 39 29


V 5 14 23 30 34 35


Prosjecno vrijeme prijelaza za bukvu i jelu dato je
po debljinskim stupnjevima, koje opada s povecanjem
debljinskog stupnja, te prosjecno za bukvu iznosi 9
godina, a za jelu 11 godina. Vrijeme prijelaza mjereno
je prilikom izrade Osnove gospodarenja za bukvu i jelu
na Papuku. Za konkretnu sastojinu 56a izravnato je
prema omjeru smjese bukva (0,4), jela (0,6) i izjednaceno
eksponencijalnom (logaritamskom) funkcijom:
T= 177,47288 -d-Mim.


Za utvrdivanje priljeva stabala postavljene su plohe
na kojima je po formuli: P. F. = (N13 + Nn5) I 2 T15
izracunat godisnji priljev stabala po hektaru 2,07
bukve i 3,19 jele, odnosno ukupno 5,3 stabala po hektaru
godisnje. Ako godisnji priljev stabala pomnozimo
s volumenom srednjeg stabla za jelu 1,02 m3 i bukvu
0,64 m\ a za mjesovitu sastojinu jele i bukve 0,87 m´,
dobit ce se godisnji priljev od 4,61 mVha.


REZULTATI ANALIZE


Analizaje obavljena u odjelu 56a gospodarske jedinice
"Zapadni Papuk II". Biometrijski pokazatelji strukture
sastojine izracunati su prema postavljenoj metodi
rada, te se rezultati djelomicno razlikuju od onih u
Osnovi gospodarenja.


Distribucija prsnih promjera jele i bukve analizirana
je posebno za svaku vrstu drveca i zajedno prema
omjeru smjese jele i bukve u mjesovitoj sastojini. Iz takve
analize biometrijskih parametara moze se zakljuciti
o vertikalnoj i horizontalnoj strukturi sastojine.


Na temelju distribucije prsnih promjera jele (podaci
iz Osnove gospodarennja) izracunata je aritmeticka
sredina: da = 35,38 cm. Standarna devijacija prsnih
promjera iznosi: au = 12,86


Na temelju promjera srednjeg sastojinskog stabla i
funkcije za III bonitet jele:


(v = 0,38 - 0,015852 d + 0,0012362 d2)
moze se izracunati da je volumen srednjeg sastojinskog
stabla jele: va = 1,02 m3.


21 15 11 8 6 0 0 494
35 34 31 28 24 0 0 293


Izrazava se sumnja da postavljene plohe ne daju
vjerodostojan podatak o priljevu stabala, jer su postavljene
u sastojini koja jos nema formiranu normalnu
prebornu strukturu.


U smjernicama gospodarenja za preborne sastojine
jele i bukve na Papuku navodi se: "Najveci dio etata realizirat
ce se u debljinskom razredu iznad 50 cm
(zaostali sjemenjaci bukve i jele) i debljinskom razredu
31-50 cm (osobito kod bukve), jer je mod u torn debljinskom
razredu. Preborna sjeca obavljat ce se u manjim
grupama u dijelovima s vecim udjelom jele i stablimicno
u dijelovima gdje dominira bukva jednodobne
strukture".


Na osnovi tako utvrdenih polaznih taksacijskih parametara
i smjernica gospodarenja, obavljena je doznaka
i sjeca za 2001. godinu.


- The results of analysis
Prema prijasnjem nacinu gospodarenja, tj. kao jednodobnom
sastojinom distribucija prsnih promjera jele
ima oblik zvonolike krivulje. Zato je izjednacenje distribucije
prsnih promjera stabala sastojine obavljeno
pomocu Beta - funkcije, koja glasi:
f(d) = 0,00038002 I(( d- 10,0 ) °-983 ( 75,0 -d)2m)).


Konkretan i izjednacen broj stabala po hektaru i
debljinskim stupnjevima prikazan je tablicno u tablici


3. Krivulja izjednacenja je pozitivno (lijevo) asimetricna,
jer je eksponent a< y, tj. a= 0,983, a eksponent
7=2,103.
Normalizirana distribucija prsnih promjera stabala
je asimetricno - zvonolikog oblika, primjerena starosti
sastojine od 95 godina. Gospodarenje sastojinom u
proslosti teklo je smjerom oponasanja prirodnih zakonitosti
visokih regularnih suma. Broj stabala jele po
hektaru u konkretnom odsjeku 56a je 156.


Normala za cistu sastojinu jele bila bi 524 stabala
po hektaru, odnosno 317 mVha.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 14     <-- 14 -->        PDF

J. Zclic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE ... Sumarski list br. 1-2. CXXV1I (2003). 11-26
u danim stanisnim uvjetima, koje pokazuju prirodnu
tendenciju da se jela regenerira u manjim ili vecim grupama,
cesto pod stablima bukve i obratno, bukva se obnavlja
grupimicno pod prorijedenim krosnjama jele.
Jela dobro podnosi zasjenu, a fotosinteza se odvija pod
visim frekvencijama kracih svjetlosnih valova. Humifikacijom
organske tvari u sastojini stvara se sloj ugljicnog
dioksida do cetrdesetak centimetara visine, koji
povoljno, uslijed pojacane asimilacije i fotosinteze,
utjeee na rast i razvoj jelovog ponika i pomlatka. Vertikalna
struktura preborne sastojine omogucava vece
iskoristenje asimilacijske povrsine stabala za fotosintezu,
a rizosfera je takoder optimalno razvijena po dubini
za iskoristenje proizvodne sposobnosti tla.


Rezultati vece ekoloske stabilnosti i bioloskih znacajki
prebornih sastojina jele i bukve su optimalna proizvodnost
drvne mase i ujednacena vrjednosna bilanca
gospodarenja.


Optimalna drvna zaliha (normala) preborne sastojine
omogucuje trajno pomladivanje sastojine i optimalni
prirast. Vertikalna struktura sastojine, uz prirodnu
regulaciju svjetla i topline povoljno utjeee na godisnji
priljev stabala, odnosno volumen sastojine s trajnom
regeneracijom.


Normalno stanje u prebornoj sastojini pociva najednom
nizu stabala razlicite starosti. Svake godine jedno ili
vise stabala na jedinici povrsine dolazi do dimenzija
zrelosti, a posjecena stabla s dimenzijama zrelosti nadomjestaju
se priljevom novih stabala ispod taksacijske
granice i upotpunjujucim nizom stabala koja debljinskim
prirastom prelaze iz nizeg u visi debljinski stupanj.


METODA RADA -


Predmet rada


Kao ogledni primjer gospodarenja prebornim sastojinama
jele i bukve na Papuku odabran je odjel 56a u
gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II", povrsine


15,10 ha u kojemu je omjer smjese jele 0,6 i bukve 0,4.


Kratak opis sastojine jele i bukve iz Osnove gospodarenja
"Zapadni Papuk II" - Odjel 56, odsjek a
Povrsina: 15,10ha, EGT : II-C - 10, bonitet III
Fitocenoza:panonska bukovo-jelova suma
Obrast: 1,13, sklop prekinut, omjer smjese: bukva
40,27, jela 58,45, OTB 1,28
Temeljnica: 28,45, srednje plosno stablo 35,10 cm,
broj stabala po hektaru 294
Drvna zaliha: 363,12 mVha, godisnji tecajni prirast
10,41 mVha, postotak tecajnog godisnjeg prirasta 2,86%.
Sjecivi etat u 1/1 polurazdoblju 61,99 mVha, intenzitet
prorede 9,34 %.
Tarifhi niz: posebno izracunat za preborne sastojine
bukve i jele


Preborna sastojina uvijek je podjednaka, jer se sjece
najjaci debljinski stupanj pa se razlika izmedu broja
stabala dvaju susjednih debljinskih stupnjeva uvijek
svodi na normalni broj stabala u debljinskom stupnju.


Dimenzija sjecne zrelosti jele moze biti odredena
uslijed razlicitih okolnosti, npr. ekonomskog ili zdravstvenog
stanja, a ne zbog smanjenja volumnog prirasta
s povecanjem debljinskog stupnja stabla. Dapace, vecina
jelovih sastojina pokazuje tendenciju povecanja volumnog
prirasta s povecanjem prsnog promjera.


Prema Meyeru, "uravnotezena preboma suma" je
ona u kojoj se tecajni prirast moze uziti u odredenom
razdoblju (npr. ophodnjica 10 godina) tako da se odrzava
inicijalna distribucija volumena sastojine po jedinici
povrsine.


Liocourtje 1898. godine pronasao da se broj stabala
u prebornoj sastojini smanjuje od najnizeg prema najvisem
debljinskom stupnju, po zakonitosti geometrijskog
niza. Kvocijent (q) broja stabala nizeg i viseg
debljinskoga stupanjaje veci odjedan (q > 1), a naziva
se Liocourtov kvocijent.


Distribucija prsnih promjera mogu se prikazati Mayerovom
funkcijom gustoce:


N = k e ´" , a usporedba distribucija moguca je za
debljinske stupnjeve jednake sirine, odnosno ako im
granice debljinskih stupnjeva koincidiraju.


I visinska krivulja preborne sastojine ima stalni karakter,
a prema prsnim promjerima pokazuje razliku
samo po bonitetima stanista.


The resarch method


Opis stanista i sastojine: Sjemenjaca bukve i jele,
gorskog javora, jasena i brijesta dosta dobre kakvoce,
djelomicno progaljenog sklopa. Tlo je smede districno,
lesivirano na granitu i rankeru. Ima nesto pomlatka i
mladika jele i javora, u progaljenim dijelovima pomladak
jele obilan, ali zastarcen.


Smjernice gospodarenja i obrazlozenje etata: U 1/1
polurazdoblju izvrsiti prebornu sjecu. Odabrati za sjecu
zrela stabla bukve i jele te prekobrojna u debljinskim
stupnjevima od 32,5 do 47,5


U pomladnim grupama izvrsiti njegu mladika.


Za biometrijsku obradu podatka koristeni su sljedeci
postupci i funkcije:


a) Za odredivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih
promjera upotrijebljena je aritmeticka sredina
po formuli: da = En, dt/"Lnt


b) Za izracunavanjc varjance primijenjen je postupak,


a2 = E ((n, d, )2 /En,-)-(I n, d, / E nt)2


c) Za izjednacenje distribucije prsnih promjera sastojine
upotrijebljena je beta- distribucija,




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 17     <-- 17 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE ...
Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 11-26
Koliko konkretna distribucija odstupa
ili se poklapa s normaliziranom distribucijom
za jednodobne sastojine, moze se
odrediti pomocu koeficijenta asimetrije
(fii) i koeficijenta spljostenosti (/?,).


Koeficijent asimetrije za konkretnu distribuciju
prsnih promjera jele, /3, = + 0,29,
pokazuje da je distribucija blago pozitivno
(lijevo) asimetricna, tj. vrijednost medijane
se nalazi lijevo od aritmeticke sredine sastojine
(35,38 cm). Koeficijent asimetrije
normaliziranog obiljezja se krece normal-
no od -1 do+1.


Koeficijent spljostenosti, fi2 = + 3,0138,
tj P2
> 3, pokazuje da je konkretna distribucija
malo siljastija od normalne distribuci


_


-> "-Tz 93


o
ca o o t CN CN in ON in .—i ON r~-in it CO ^tr~
lr> xf CO CN
O


CQ « o
´ ´


CN


B -J


^ ~—´


, , ,
* Z *i


© w- cfl
´o1 _ta -5 O r^-r^ o


VO t^~ ON NC CN NO CO


+ CN
.—. r—l "*
CO CO CO CO CO CN CN —l ON


m _g B
7—
CN


o"
W *—´
C3


.V > rZ> «3
XI


r-o CO sT ON ON , in ^_ OO NO o O CO
r**5 LT) CO CN CN ´ ON


o r~+
^ X) o sf
.2 5 5 c
´—i
^—,


O
^3
1z |
*n g ^ H ^o CO — "t ON. CN * CO *


.—i


,—I


ON NC in


.


CO


*5


.—1


CN uo CN CO CN
ON


^2


ro


je, sto ukazuje na dosta veliko rasipanje


m


m ca


w xi


S


a


CN


prsnih promjera {aa = 12,86) oko srednjeg S
cat^
o
^
prsnog promjera sastojine (35,38 cm).
Dakle, navedena distribucija prsnih
promjera jele u sastojini pokazuje karakteristicnu
strukturu jednodobne sastojine.
Q
L>
r .
.s
s3
z-. ^
o ca^ "35yn
L3
o
o
J
s —"
^D
ro
t~rsi
O
i n
´ ´ <— ´
oo NC i n CO CO CN ´— 1 o OO
CO
Na takav zakljucak ukazuje i izjednacena Ci)
distribucija po Liocourtu:
N= 47,205 -e-°-mn -J .
Izjednacene distribucije pokazuje ta^
V
-* L
5;
© "
ca
o _caCO _gScfl
-a
3
XJ
—´
^J(
N
( N
r N
O
CN r~m
~
CN O
*—´
oo NO N^ " CN o o oo
CO
blica 3, mogu se prikazati graficki.
Bukva u mjesovitoj sastojini (jela 0,6,
bukva 0,4) ima nesto drukcije biometrijske
karakteristike. Srednji prsni promjer
a" 5
´ a S
§ L
S, o S
8
>
3
X I g ^ o1 ca ^
CQ 5 ew X) o
™ c
CA v—´
t
i n
oc
CO
r~-
CN
ON
´ ´
CO
~
o
"^
r^ i n CO CN CN o o
oo
iznosi: da = 28,62 cm. Standarna devijacija
prsnih promjera iznosi: Oa = 13,33
Na temelju promjera srednjeg sastojinskog
stabla i funkcije za III bonitet bukve
~ ´-c
s s
s §
1 § ^0 I
S´E 1 ^
o L
ca
^
a
1
o
^o
CN
1
CN
r-^r CXI O oc rt-CO i n _ , , 0 oc
CO
v = 0,185-0,031711 t/ +0,0016608^
moze se izracunati da je volumen srednjeg
sastojinskog stabla jele: va = 0,64 m5 .
Da bi smo provjerili debljinsku struk2
«s
^3
L . -a´
— 0
-^ 3
Z C~
—, ^ ^ 3
o ca o
« H 2
« -J
c/^ ~—´
´"""* ^~v
ON
f N
´J-
CN
o
CN
r-—´
sf
~~
, , ON oo NO i n i f "» CO NO
I/O
turu za bukvu u sastojini odjela 56a izjednacena
je distribucija prsnih promjera
Beta funkcijom:
f (d) = 0,11855104 -I
((d10,0)
00334 (75,0 -d)uo). U navedenoj
funkciji a< J, tj. a= 0,0334, a eksponent
7= 1,30 ukazuje na to da je distribucija
pozitivno (lijevo) asimetricna, a oblik distribucije
je padajuci, tj distribucija broja
stabala po debljinskim stupnjevima bliza
je Liocourtovoj distribuciji, koja glasi:
N= 74,731 g-"-0583".
a =
ca o°- a.
ca N iS
i ca
o 3
´3 K
~ ca
° ^°
s
ca *>
W "—,
S a
^r L
0 . 2
O Q
o "
CU
´— i
Z 4J
s ^ CA
´o 1 _ca ´-3
CQ S 5
5 X)
CJT) N
Z 1?
^^ 1
« 5
, V
z g´o 1 ca P
™ X) c
ca o
^C
CO
oc
o
´ ´
T
"-1
CN
sO
CN
´ ´
C>
NC
r f
^r
r<
i/~,
CO
«o
´
CN
CN
NC
r-i
CO
CO
o
CN
ON
1
NC
´ ´
oo
´
*
r^
´
*


^
" «
0
CN
„ _
_
DC
O
r~-
NO
rxT
-*
c o
^
O
CN
O
o
r_l
NO
i n
^r
CO
NC
i n
Konkretnu distribuciju broja stabala
bukve po debljinskim stupnjevima u mjesovitoj
sastojini s jelom u odnosu na normalu
za bukvu te Beta - distribuciju i Lioco
ca co
.Si u
X ! 3
ca ca
H H
-
s"
i
° ´e
S o
5. s r ^
T ,
CN
—´

r-~"

i o
CN
CN
i n
r-´ r i
i n
CN
CO
>n
P-"
CO
>n
CN
t
i n
r~-´
^r
i n
CN
i n
i n
r-´ i n
i n
CN
sC
i n
r-" vC
i n
CN
r~
W
courtovu distribuciju, prikazuje tablica 3.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 15     <-- 15 -->        PDF

J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 11-26
f(d) = konst I ((d - a)" (b -d)r),
a za koeficijent asimetrije, /3, = m3 / te za koeficijent spljostenosti, /3, = (m4/o4) - 3 .


d) Drvnogromadna linija (tarifni niz), odnosno nor-
mala volumena sastojine po Suricu za odredeni
bonitet, moze se izjednaciti parabolom drugog reda,
v = b0 + b: d+ b2 d2, d´)Q prsni promjer, odnosno
za normalu volumena sastojine,


e) Konkretne distribucije prsnih promjera mogu se
izjednaciti Mayerovom funkcijom:
N= k e""´, d}Q prsni promjer, k i a su konstante, e
je baza prirodnog logaritama


f) Normalni broj stabala po debljinskim stupjevima,
normala volumena i temeljnica te korelacija (k) po
Sussmelu za jelu i Colletu za bukvu:


Jela: V=h2/3
G = 0,97 h
q = 4,3 / \[h


Bukva: F=/72/4,23
G = 0,73 h
q = 4,54 / \[h


Svrha i cilj istrazivanja o gospodavenjuprebomim
sastojinamajele i bukve na Papuku


Svrha istrazivanja gospodarenja prebornim sastojinamajele
i bukve na Papuku je da se analizom i komparacijom
biometrijskih parametara utvrdi struktura sastojina
prije pocetka gospodarenja prebornim nacinom i
poslije prve doznake i sjece sjecivog etata, prema smjernicama
gospodarenja iz Osnove gospodarenja.


Cilj je da se na temelju utvrdenih teoretskih i prakticnih
odstupanja od optimalnog stanja sastojine dadu parametri
kojima ce se tijekom odredenog razdoblja prevesti
konkretnu sastojinu u normalnu prebornu strukturu.


Nacin rada


Kao polaziste za izracunavanje temeljnih taksacijskih
parametara prilikom izrade Osnove gospodarenja za
gospodarsku jedinicu "Zapadni Papuk II" uzete su pretpostavke
koje vrijede za preborne sastojine bukve i jele.


Normalan broj stabala po debljinskim stupnjevima
za preborne sastojine bukve i jele izracunat je na temelju
Sussmelove korelacije za jelu i Colletove za bukvu.


Uzeta je visina dominantnih stabala od 33 m, uz napomenu
da odgovara III. bonitetu. Na temalju srednje


visine dominantnih stabala i omjera smjese jele i bukve
te dimenzije zrelosti koja je odredena na 60 cm prsnog
promjera (tehnicka zrelost) izracunati su koeficijenti
geometrijske progresije (q), normalna drvna zaliha i
normalna temeljnica.


Jela: V= h: I 3 = (33 -33) / 3 = 363 m3


G = 0,97 h = 0,97 33 = 32 m:


q = 4,3 / \[h =4,3 V33 = 1,3408


Bukva: V= h214,23 = (33 33)/4,23 = 257 m3


G = 0,73/7 = 0,73 -33 = 24 m2


# = 4,54/ \[h =4,54/ V33 = 1,4154


Pomocu Sussmelovog koeficijenta korelacije za
jelu (q = 1,3408) i Colletovog za bukvu (q = 1,4154)
izracunate su normale broja stabala i normalna temeljnica
po debljinskim stupnjevima .


Izracunavanje niza broja stabala je obavljeno od
debljinskog stupnja 62,5", 57,5´ ... 12,51". Sume kruznih
ploha (temeljnica) koje pripadaju tako dobivenom
debljinskom stupnju, iznose za jelu 4,33 m:, a za bukvu
5,73 m2. Iz odnosa izracunate temeljnice za jelu 32 m2 i
za bukvu 24 m2 izracunati su koeficijenti 7,39 za jelu i
4,19 za bukvu, pomocu kojih je dobivena normala broja
stabala i temeljnica po debljinskim stupnjevima za
jelu i bukvu. Ukupni broj sabala za jelu iznosi 524,
temeljnica 32,00 m2, a za bukvu 450 stabala uz temeljnicu
24,00 m2.


Prema Mayerovoj funkciji gustoce izracunate su
funkcije za normalu broja stabala jele i bukve i posebno
u odjelu 56a, gdje je omjer smjese jele (0,6), bukve (0,4):


"°5865


7V= 288,64476 e "... jela ... 524 stabla


006948


N = 322,01947 e- "... bukva... 450 stabala


N = 297,34888 e -°0622s"´... jela (0,6) + bukva (0,4)
... 495 stabala


Tarifni niz III normale (boniteta) za jelu i bukvu
moguce je prikazati funkcijama:


v = 0,38 - 0,015852 d + 0,0012362 d2 ... jela


v = 0,185-0,031711 d + 0,0016608 d2 ... bukva


Pomocu Mayerovih funkcija gustoce i funkcija za
tarifne nizove III boniteta po Suricu izracunate su normale
za jelu 317 mVha, za bukvu 258 mVha, te za mjesovitu
sastojinu omjera smjese jele (0,6), bukve (0,4)
294 mVha, kako to pokazuje tablica 1.


Tablica 1


Omjer smjese


Bukva 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0,0
Jela 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0
V 258 264 270 276 282 288 294 299 305 311 317
G 24,0 24,7 25,5 26,4 27,2 27,9 28,8 29,6 30,3 31,2 32,0
N 450 458 465 472 480 487 495 502 509 517 524
13