DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNIZNANSTVENICLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 11-26 UDK. 630* 226 (001) PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE (Abieti -Fagetum pannonicum Raus 1969) NA PAPUKU THE PROBLEMS OF MANAGEMENT WITH SELECTION FOREST OF BEECH AND SILVER FIR (Abieti - Fagetum pannonicum Raus 1969) IN MOUNTAIN PAPUK Juraj ZELIC* SAZETAK: Mjesovitim sastojinama bukve i jele na Papuku se donedavno gospodarilo kao jednodobnim sastojinama, apomladivanje se obavljalo putem oplodnih sjeca. Bioloske i ekoloske znacajke jele i bukve upucuju na mogucnost gospodarenja prebornim nacinom, cime bi se znacajno povecala ekoloska stabilnost i iskoristenje edafskih i klimatskih znacajki podneblja. U clanku se na temelju Sussmelove korelacije zajelu i Colletove za bukvu te visina dominantnih stabala daje pregled izracunavanja koejicijenta korelacije (q) zajelu i bukvu, normalni broj stabala, normalna temeljnica i volumen (nor- mala) po jedinci povrsine, za odabrani bonitet i za "tehnicku zrelost" stabla prsnog promjera 60 cm. Za relevantno donosenje zakljucaka ipostavljanje metode za moguce prevodenje jednodobne u prebornu sastojinu analizirani su za konkretnu mjesovitu sastojinu jele (0,6) i bukve (0,4), u odjelu 56a, gospodarske jedinice "Zapadni Papuk II", taksacijski i biometrijski parametri (srednji promjer, srednje kubno stablo, Beta -distribucija, Liocourtova distribucija, tarifni nizovi, vrijeme pri jelaza, tecajni prirast, volumen po hektaru prije i poslije sjece u odnosu na postavljenu normalu). Na temelju taksacijskih i biometrijskih parametara, tablicnih i grafickih prikaza, predlozene su mjere, postupci i smjernice buducega gospodarenja u prostoru i vremenu i usporedba s dosadasnjim mjerama ipostupcima gospodarenja. K Ij u c n e r ij e c i: jednodobne regularne sastojine, preborne sastojine bukve ijele, normala, konkretna distribucija prsnih promjera, Beta distribucija, Liocourtova distribucija, vrijeme prijelaza, prirast, doznaka u grupama, sjecivi etat UVODNE NAPOMENE - Introduction Prilikom izrade Osnove gospodarenja gospodarske Na moguci i pozeljan preborni nacin gospodarenja jedinice "Zapadni Papuk II" za mjesovite sastojine ukazivalo je nekoliko cimbenika. Poremecena ekolosbukve ijele (Abieti- Fagetum pannonicum Raus 1969) ka ravnoteza ima za posljedicu umiranje i susenje znatnije bilo znanstvenog istrazivanja strukture niti nornog dijela jelovih stabala, a znanstveno je dokazano da mala po kojima bi se odredili relevantni parametri za preborni oblik gospodarenja ima vecu ekolosku stabilbuduce preborno gospodarenje. Prethodno se bukovo-nost (povoljniji procesi u razvoju edafskih cimbenika, jelovim sastojinama gospodarilo kao visokim jednomanja degradacija tla, bolja pripremljenost za regenedobnim regularnim sastojinama, a prirodna obnova raciju i veca zdravstvena otpornost sastojine na sveprovodila se po nacelu oplodnih sjeca. ukupne ekoloske pritiske). Vazan cimbenik prebornog gospodarenja su biolos * Mr. sc. Juraj Zelic, dipt ing. sum., "Hrvatske sume", Milkc ke karakteristike jele u sumskoj zajednici bukve ijele . Trnine 2, Pozega |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 14 <-- 14 --> PDF |
J. Zclic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE ... Sumarski list br. 1-2. CXXV1I (2003). 11-26 u danim stanisnim uvjetima, koje pokazuju prirodnu tendenciju da se jela regenerira u manjim ili vecim grupama, cesto pod stablima bukve i obratno, bukva se obnavlja grupimicno pod prorijedenim krosnjama jele. Jela dobro podnosi zasjenu, a fotosinteza se odvija pod visim frekvencijama kracih svjetlosnih valova. Humifikacijom organske tvari u sastojini stvara se sloj ugljicnog dioksida do cetrdesetak centimetara visine, koji povoljno, uslijed pojacane asimilacije i fotosinteze, utjeee na rast i razvoj jelovog ponika i pomlatka. Vertikalna struktura preborne sastojine omogucava vece iskoristenje asimilacijske povrsine stabala za fotosintezu, a rizosfera je takoder optimalno razvijena po dubini za iskoristenje proizvodne sposobnosti tla. Rezultati vece ekoloske stabilnosti i bioloskih znacajki prebornih sastojina jele i bukve su optimalna proizvodnost drvne mase i ujednacena vrjednosna bilanca gospodarenja. Optimalna drvna zaliha (normala) preborne sastojine omogucuje trajno pomladivanje sastojine i optimalni prirast. Vertikalna struktura sastojine, uz prirodnu regulaciju svjetla i topline povoljno utjeee na godisnji priljev stabala, odnosno volumen sastojine s trajnom regeneracijom. Normalno stanje u prebornoj sastojini pociva najednom nizu stabala razlicite starosti. Svake godine jedno ili vise stabala na jedinici povrsine dolazi do dimenzija zrelosti, a posjecena stabla s dimenzijama zrelosti nadomjestaju se priljevom novih stabala ispod taksacijske granice i upotpunjujucim nizom stabala koja debljinskim prirastom prelaze iz nizeg u visi debljinski stupanj. METODA RADA - Predmet rada Kao ogledni primjer gospodarenja prebornim sastojinama jele i bukve na Papuku odabran je odjel 56a u gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II", povrsine 15,10 ha u kojemu je omjer smjese jele 0,6 i bukve 0,4. Kratak opis sastojine jele i bukve iz Osnove gospodarenja "Zapadni Papuk II" - Odjel 56, odsjek a Povrsina: 15,10ha, EGT : II-C - 10, bonitet III Fitocenoza:panonska bukovo-jelova suma Obrast: 1,13, sklop prekinut, omjer smjese: bukva 40,27, jela 58,45, OTB 1,28 Temeljnica: 28,45, srednje plosno stablo 35,10 cm, broj stabala po hektaru 294 Drvna zaliha: 363,12 mVha, godisnji tecajni prirast 10,41 mVha, postotak tecajnog godisnjeg prirasta 2,86%. Sjecivi etat u 1/1 polurazdoblju 61,99 mVha, intenzitet prorede 9,34 %. Tarifhi niz: posebno izracunat za preborne sastojine bukve i jele Preborna sastojina uvijek je podjednaka, jer se sjece najjaci debljinski stupanj pa se razlika izmedu broja stabala dvaju susjednih debljinskih stupnjeva uvijek svodi na normalni broj stabala u debljinskom stupnju. Dimenzija sjecne zrelosti jele moze biti odredena uslijed razlicitih okolnosti, npr. ekonomskog ili zdravstvenog stanja, a ne zbog smanjenja volumnog prirasta s povecanjem debljinskog stupnja stabla. Dapace, vecina jelovih sastojina pokazuje tendenciju povecanja volumnog prirasta s povecanjem prsnog promjera. Prema Meyeru, "uravnotezena preboma suma" je ona u kojoj se tecajni prirast moze uziti u odredenom razdoblju (npr. ophodnjica 10 godina) tako da se odrzava inicijalna distribucija volumena sastojine po jedinici povrsine. Liocourtje 1898. godine pronasao da se broj stabala u prebornoj sastojini smanjuje od najnizeg prema najvisem debljinskom stupnju, po zakonitosti geometrijskog niza. Kvocijent (q) broja stabala nizeg i viseg debljinskoga stupanjaje veci odjedan (q > 1), a naziva se Liocourtov kvocijent. Distribucija prsnih promjera mogu se prikazati Mayerovom funkcijom gustoce: N = k e ´" , a usporedba distribucija moguca je za debljinske stupnjeve jednake sirine, odnosno ako im granice debljinskih stupnjeva koincidiraju. I visinska krivulja preborne sastojine ima stalni karakter, a prema prsnim promjerima pokazuje razliku samo po bonitetima stanista. The resarch method Opis stanista i sastojine: Sjemenjaca bukve i jele, gorskog javora, jasena i brijesta dosta dobre kakvoce, djelomicno progaljenog sklopa. Tlo je smede districno, lesivirano na granitu i rankeru. Ima nesto pomlatka i mladika jele i javora, u progaljenim dijelovima pomladak jele obilan, ali zastarcen. Smjernice gospodarenja i obrazlozenje etata: U 1/1 polurazdoblju izvrsiti prebornu sjecu. Odabrati za sjecu zrela stabla bukve i jele te prekobrojna u debljinskim stupnjevima od 32,5 do 47,5 U pomladnim grupama izvrsiti njegu mladika. Za biometrijsku obradu podatka koristeni su sljedeci postupci i funkcije: a) Za odredivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih promjera upotrijebljena je aritmeticka sredina po formuli: da = En, dt/"Lnt b) Za izracunavanjc varjance primijenjen je postupak, a2 = E ((n, d, )2 /En,-)-(I n, d, / E nt)2 c) Za izjednacenje distribucije prsnih promjera sastojine upotrijebljena je beta- distribucija, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 11-26 f(d) = konst I ((d - a)" (b -d)r), a za koeficijent asimetrije, /3, = m3 / d) Drvnogromadna linija (tarifni niz), odnosno nor- mala volumena sastojine po Suricu za odredeni bonitet, moze se izjednaciti parabolom drugog reda, v = b0 + b: d+ b2 d2, d´)Q prsni promjer, odnosno za normalu volumena sastojine, e) Konkretne distribucije prsnih promjera mogu se izjednaciti Mayerovom funkcijom: N= k e""´, d}Q prsni promjer, k i a su konstante, e je baza prirodnog logaritama f) Normalni broj stabala po debljinskim stupjevima, normala volumena i temeljnica te korelacija (k) po Sussmelu za jelu i Colletu za bukvu: Jela: V=h2/3 G = 0,97 h q = 4,3 / \[h Bukva: F=/72/4,23 G = 0,73 h q = 4,54 / \[h Svrha i cilj istrazivanja o gospodavenjuprebomim sastojinamajele i bukve na Papuku Svrha istrazivanja gospodarenja prebornim sastojinamajele i bukve na Papuku je da se analizom i komparacijom biometrijskih parametara utvrdi struktura sastojina prije pocetka gospodarenja prebornim nacinom i poslije prve doznake i sjece sjecivog etata, prema smjernicama gospodarenja iz Osnove gospodarenja. Cilj je da se na temelju utvrdenih teoretskih i prakticnih odstupanja od optimalnog stanja sastojine dadu parametri kojima ce se tijekom odredenog razdoblja prevesti konkretnu sastojinu u normalnu prebornu strukturu. Nacin rada Kao polaziste za izracunavanje temeljnih taksacijskih parametara prilikom izrade Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Zapadni Papuk II" uzete su pretpostavke koje vrijede za preborne sastojine bukve i jele. Normalan broj stabala po debljinskim stupnjevima za preborne sastojine bukve i jele izracunat je na temelju Sussmelove korelacije za jelu i Colletove za bukvu. Uzeta je visina dominantnih stabala od 33 m, uz napomenu da odgovara III. bonitetu. Na temalju srednje visine dominantnih stabala i omjera smjese jele i bukve te dimenzije zrelosti koja je odredena na 60 cm prsnog promjera (tehnicka zrelost) izracunati su koeficijenti geometrijske progresije (q), normalna drvna zaliha i normalna temeljnica. Jela: V= h: I 3 = (33 -33) / 3 = 363 m3 G = 0,97 h = 0,97 33 = 32 m: q = 4,3 / \[h =4,3 V33 = 1,3408 Bukva: V= h214,23 = (33 33)/4,23 = 257 m3 G = 0,73/7 = 0,73 -33 = 24 m2 # = 4,54/ \[h =4,54/ V33 = 1,4154 Pomocu Sussmelovog koeficijenta korelacije za jelu (q = 1,3408) i Colletovog za bukvu (q = 1,4154) izracunate su normale broja stabala i normalna temeljnica po debljinskim stupnjevima . Izracunavanje niza broja stabala je obavljeno od debljinskog stupnja 62,5", 57,5´ ... 12,51". Sume kruznih ploha (temeljnica) koje pripadaju tako dobivenom debljinskom stupnju, iznose za jelu 4,33 m:, a za bukvu 5,73 m2. Iz odnosa izracunate temeljnice za jelu 32 m2 i za bukvu 24 m2 izracunati su koeficijenti 7,39 za jelu i 4,19 za bukvu, pomocu kojih je dobivena normala broja stabala i temeljnica po debljinskim stupnjevima za jelu i bukvu. Ukupni broj sabala za jelu iznosi 524, temeljnica 32,00 m2, a za bukvu 450 stabala uz temeljnicu 24,00 m2. Prema Mayerovoj funkciji gustoce izracunate su funkcije za normalu broja stabala jele i bukve i posebno u odjelu 56a, gdje je omjer smjese jele (0,6), bukve (0,4): "°5865 7V= 288,64476 e "... jela ... 524 stabla 006948 N = 322,01947 e- "... bukva... 450 stabala N = 297,34888 e -°0622s"´... jela (0,6) + bukva (0,4) ... 495 stabala Tarifni niz III normale (boniteta) za jelu i bukvu moguce je prikazati funkcijama: v = 0,38 - 0,015852 d + 0,0012362 d2 ... jela v = 0,185-0,031711 d + 0,0016608 d2 ... bukva Pomocu Mayerovih funkcija gustoce i funkcija za tarifne nizove III boniteta po Suricu izracunate su normale za jelu 317 mVha, za bukvu 258 mVha, te za mjesovitu sastojinu omjera smjese jele (0,6), bukve (0,4) 294 mVha, kako to pokazuje tablica 1. Tablica 1 Omjer smjese Bukva 1,0 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0,0 Jela 0,0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 V 258 264 270 276 282 288 294 299 305 311 317 G 24,0 24,7 25,5 26,4 27,2 27,9 28,8 29,6 30,3 31,2 32,0 N 450 458 465 472 480 487 495 502 509 517 524 13 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 16 <-- 16 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PRKBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1 2. CXXVII (2003), 11-26 Medutim, u Osnovi gospodarenja za potrebe prebornih sastojina bukve i jela u gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II" date su "lokalne tarife" koje su za 2,68% vece od izracunatih za III bonitet jele i bukve po Suricu, te bi se za isti postotak povecale normale volumena, tj. za jelu 325 mVha, bukvu 265 mVha, a za mjesovitu sastojinu omjera smjese jele (0,6), i bukve (0,4) 302 mVha Jela = 0,6 Bukva = 0,4 Iz tablice 1 i koeficijenta progresije (q) izracunate su distribucije prsnih promjera za jelu i bukvu prema omjeru smjese (od 0,0 - 1,0). Tako su npr. za omjer smjese jela = 0,6 i bukva = 0,4 izracunate normale broja stabala i volumena po debljinskim stupnjevima prikazane u tablici 2. Tablica 2 d 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 I N 137 100 73 54 39 29 V 5 14 23 30 34 35 Prosjecno vrijeme prijelaza za bukvu i jelu dato je po debljinskim stupnjevima, koje opada s povecanjem debljinskog stupnja, te prosjecno za bukvu iznosi 9 godina, a za jelu 11 godina. Vrijeme prijelaza mjereno je prilikom izrade Osnove gospodarenja za bukvu i jelu na Papuku. Za konkretnu sastojinu 56a izravnato je prema omjeru smjese bukva (0,4), jela (0,6) i izjednaceno eksponencijalnom (logaritamskom) funkcijom: T= 177,47288 -d-Mim. Za utvrdivanje priljeva stabala postavljene su plohe na kojima je po formuli: P. F. = (N13 + Nn5) I 2 T15 izracunat godisnji priljev stabala po hektaru 2,07 bukve i 3,19 jele, odnosno ukupno 5,3 stabala po hektaru godisnje. Ako godisnji priljev stabala pomnozimo s volumenom srednjeg stabla za jelu 1,02 m3 i bukvu 0,64 m\ a za mjesovitu sastojinu jele i bukve 0,87 m´, dobit ce se godisnji priljev od 4,61 mVha. REZULTATI ANALIZE Analizaje obavljena u odjelu 56a gospodarske jedinice "Zapadni Papuk II". Biometrijski pokazatelji strukture sastojine izracunati su prema postavljenoj metodi rada, te se rezultati djelomicno razlikuju od onih u Osnovi gospodarenja. Distribucija prsnih promjera jele i bukve analizirana je posebno za svaku vrstu drveca i zajedno prema omjeru smjese jele i bukve u mjesovitoj sastojini. Iz takve analize biometrijskih parametara moze se zakljuciti o vertikalnoj i horizontalnoj strukturi sastojine. Na temelju distribucije prsnih promjera jele (podaci iz Osnove gospodarennja) izracunata je aritmeticka sredina: da = 35,38 cm. Standarna devijacija prsnih promjera iznosi: au = 12,86 Na temelju promjera srednjeg sastojinskog stabla i funkcije za III bonitet jele: (v = 0,38 - 0,015852 d + 0,0012362 d2) moze se izracunati da je volumen srednjeg sastojinskog stabla jele: va = 1,02 m3. 21 15 11 8 6 0 0 494 35 34 31 28 24 0 0 293 Izrazava se sumnja da postavljene plohe ne daju vjerodostojan podatak o priljevu stabala, jer su postavljene u sastojini koja jos nema formiranu normalnu prebornu strukturu. U smjernicama gospodarenja za preborne sastojine jele i bukve na Papuku navodi se: "Najveci dio etata realizirat ce se u debljinskom razredu iznad 50 cm (zaostali sjemenjaci bukve i jele) i debljinskom razredu 31-50 cm (osobito kod bukve), jer je mod u torn debljinskom razredu. Preborna sjeca obavljat ce se u manjim grupama u dijelovima s vecim udjelom jele i stablimicno u dijelovima gdje dominira bukva jednodobne strukture". Na osnovi tako utvrdenih polaznih taksacijskih parametara i smjernica gospodarenja, obavljena je doznaka i sjeca za 2001. godinu. - The results of analysis Prema prijasnjem nacinu gospodarenja, tj. kao jednodobnom sastojinom distribucija prsnih promjera jele ima oblik zvonolike krivulje. Zato je izjednacenje distribucije prsnih promjera stabala sastojine obavljeno pomocu Beta - funkcije, koja glasi: f(d) = 0,00038002 I(( d- 10,0 ) °-983 ( 75,0 -d)2m)). Konkretan i izjednacen broj stabala po hektaru i debljinskim stupnjevima prikazan je tablicno u tablici 3. Krivulja izjednacenja je pozitivno (lijevo) asimetricna, jer je eksponent a< y, tj. a= 0,983, a eksponent 7=2,103. Normalizirana distribucija prsnih promjera stabala je asimetricno - zvonolikog oblika, primjerena starosti sastojine od 95 godina. Gospodarenje sastojinom u proslosti teklo je smjerom oponasanja prirodnih zakonitosti visokih regularnih suma. Broj stabala jele po hektaru u konkretnom odsjeku 56a je 156. Normala za cistu sastojinu jele bila bi 524 stabala po hektaru, odnosno 317 mVha. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 17 <-- 17 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE ... Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 11-26 Koliko konkretna distribucija odstupa ili se poklapa s normaliziranom distribucijom za jednodobne sastojine, moze se odrediti pomocu koeficijenta asimetrije (fii) i koeficijenta spljostenosti (/?,). Koeficijent asimetrije za konkretnu distribuciju prsnih promjera jele, /3, = + 0,29, pokazuje da je distribucija blago pozitivno (lijevo) asimetricna, tj. vrijednost medijane se nalazi lijevo od aritmeticke sredine sastojine (35,38 cm). Koeficijent asimetrije normaliziranog obiljezja se krece normal- no od -1 do+1. Koeficijent spljostenosti, fi2 = + 3,0138, tj P2 > 3, pokazuje da je konkretna distribucija malo siljastija od normalne distribuci _ -> "-Tz 93 o ca o o t CN CN in ON in .—i ON r~-in it CO ^tr~ lr> xf CO CN O CQ « o ´ ´ CN B -J ^ ~—´ , , , * Z *i © w- cfl ´o1 _ta -5 O r^-r^ o VO t^~ ON NC CN NO CO + CN .—. r—l "* CO CO CO CO CO CN CN —l ON m _g B 7— CN o" W *—´ C3 .V > rZ> «3 XI r-o CO sT ON ON , in ^_ OO NO o O CO r**5 LT) CO CN CN ´ ON o r~+ ^ X) o sf .2 5 5 c ´—i ^—, O ^3 1z | *n g ^ H ^o CO — "t ON. CN * CO * .—i ,—I ON NC in . CO *5 .—1 CN uo CN CO CN ON ^2 ro je, sto ukazuje na dosta veliko rasipanje m m ca w xi S a CN prsnih promjera {aa = 12,86) oko srednjeg S cat^ o ^ prsnog promjera sastojine (35,38 cm). Dakle, navedena distribucija prsnih promjera jele u sastojini pokazuje karakteristicnu strukturu jednodobne sastojine. Q L> r . .s s3 z-. ^ o ca^ "35yn L3 o o J s —" ^D ro t~rsi O ´ ´ <— ´ oo NC i n CO CO CN ´— 1 o OO CO Na takav zakljucak ukazuje i izjednacena Ci) distribucija po Liocourtu: N= 47,205 -e-°-mn -J . Izjednacene distribucije pokazuje ta^ V -* L 5; © " ca o _caCO _gScfl -a 3 XJ —´ ^J( N ( N r N O CN r~m ~ CN O *—´ oo NO N^ " CN o o oo CO blica 3, mogu se prikazati graficki. Bukva u mjesovitoj sastojini (jela 0,6, bukva 0,4) ima nesto drukcije biometrijske karakteristike. Srednji prsni promjer a" 5 ´ a S § L S, o S 8 > 3 X I g ^ o1 ca ^ CQ 5 ew X) o ™ c CA v—´ t i n oc CO r~- CN ON ´ ´ CO ~ o "^ r^ i n CO CN CN o o oo iznosi: da = 28,62 cm. Standarna devijacija prsnih promjera iznosi: Oa = 13,33 Na temelju promjera srednjeg sastojinskog stabla i funkcije za III bonitet bukve ~ ´-c s s s § 1 § S´E 1 ^ o L ca ^ a 1 o ^o CN 1 CN r-^r CXI O oc rt-CO i n _ , , 0 oc CO v = 0,185-0,031711 t/ +0,0016608^ moze se izracunati da je volumen srednjeg sastojinskog stabla jele: va = 0,64 m5 . Da bi smo provjerili debljinsku struk2 «s ^3 L . -a´ — 0 -^ 3 Z C~ —, ^ ^ 3 o ca o « H 2 « -J c/^ ~—´ ´"""* ^~v ON f N ´J- CN o CN r-—´ sf ~~ , , ON oo NO i n i f "» CO NO I/O turu za bukvu u sastojini odjela 56a izjednacena je distribucija prsnih promjera Beta funkcijom: f (d) = 0,11855104 -I ((d10,0) 00334 (75,0 -d)uo). U navedenoj funkciji a< J, tj. a= 0,0334, a eksponent 7= 1,30 ukazuje na to da je distribucija pozitivno (lijevo) asimetricna, a oblik distribucije je padajuci, tj distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima bliza je Liocourtovoj distribuciji, koja glasi: N= 74,731 g-"-0583". a = ca o°- a. ca N iS i ca o 3 ´3 K ~ ca ° ^° s ca *> W "—, S a ^r L 0 . 2 O Q o " CU ´— i Z 4J s ^ CA ´o 1 _ca ´-3 CQ S 5 5 X) CJT) N Z 1? ^^ 1 « 5 , V z g´o 1 ca P ™ X) c ca o ^C CO oc o ´ ´ T "-1 CN sO CN ´ ´ C> NC r f ^r r< i/~, CO «o ´ CN CN NC r-i CO CO o CN ON 1 NC ´ ´ oo ´ * r^ ´ * ^ " « 0 CN „ _ _ DC O r~- NO rxT -* c o ^ O CN O o r_l NO i n ^r CO NC i n Konkretnu distribuciju broja stabala bukve po debljinskim stupnjevima u mjesovitoj sastojini s jelom u odnosu na normalu za bukvu te Beta - distribuciju i Lioco ca co .Si u X ! 3 ca ca H H - s" i ° ´e S o 5. s r ^ T , CN —´ r-~" — i o CN CN i n r-´ r i i n CN CO >n P-" CO >n CN t i n r~-´ ^r i n CN i n i n r-´ i n i n CN sC i n r-" vC i n CN r~ W courtovu distribuciju, prikazuje tablica 3. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 18 <-- 18 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREHORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2, CXXVII (2003). 11-26 Iz tablice se moze zakljuciti da je broj stabla bukve vise zastupljen u nizim debljinskim stupnjevima u odnosu na jelu, a distribucija prsnih promjera bukve u konkretnoj sastojini pokazuje Liocourtovu raspodjelu. Normala za cistu sastojinu bukve bila bi 450 stabala po hektaru, odnosno 258 mVha. Biometrijski parametri za mjesovitu sastojinu jele i bukve u odjelu 56a su rezultat razlicitosti strukture jele (0,6) i bukve (0,4) u omjeru smjese. Na temelju distribucije prsnih promjera jele i bukve (podaci iz Osnove gospodarenja) izracunata je aritmeticka sredina: da = 32,21 cm. Standarna devijacija prsnih promjera iznosi: oa = 13,70 Prema prijasnjem nacinu gospodarenja, tj. kao regularnom jednodobnom sastojinom distribucija prsnih promjera jele i bukve ima oblik zvonolike krivulje. Izjednacenje distribucije prsnih promjera stabala sastojine obavljeno je pomocu Beta - funkcije, koja glasi: f(d) = 0,0171091 I((d- 10,0 )"4"-(75,0-d)´"")). Konkretan i izjednacen broj stabala po hektaru i debljinskim stupnjevima prikazan je tablicno u tablici 3 i na grafikonu 1. Krivulja izjednacenja je pozitivno (lijevo) asimetricna, jer je eksponent a< y,t). a = 0,433, a eksponent y= 1,679. Normalizirana distribucija prsnih promjera stabala je asimetricno - zvonolikog oblika, primjerena je sta- Gospodarskajedinica "Zapadni Papuk II , odjel 56 a jela 0,6 - (fir 0,6) Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4- (beech 0,4) 160 2 —— Konkretno —A— Beta - dist. 140 — —- Normala —*«— Liocourt - dist. I 120 Z I 100 4 \ § 60 X 1 1 40 1 3* « *»< 2 20 u ^°^tW**w™. CQ -20 10 20 30 40 50 60 70 SO Prsni promjer (cm) Grafikon 1. Distribucija prsnih promjera po hektaru, konkretno (1), normala (2), beta dist. (3), Liocourtova dist. (4) Graph 1. Distribution of breast diameter per hectare, concrete (1), normal (2), beta dist. (3), Liocourt dist. (4) rosti 95 godina jednodobne sastojine. Gospodarenje sastojinom u proslosti teklo je smjerom oponasanja prirodnih zakonitosti regularnih jednodobnih sastojina. Broj stabala jele i bukve po hektaru je 294. Koliko konkretna distribucija odstupa ili se poklapa s normaliziranom distribucijom za jednodobne sastojine moze se odrediti pomocu koeficijenta asimetrije (Pi) i koeficijenta spljostenosti (/3:). Koeficijent asimetrije za konkretnu distribuciju prsnih promjera jele, fi, = + 0,39, pokazuje da je distribucija blago pozitivno (lijevo) asimetricna, tj. vrijednost medijane se nalazi lijevo od aritmeticke sredine sastojine (32,21 cm). Koeficijent asimetrije normaliziranog obiljezja se krece normalno od -1 do +1. Koeficijent spljostenosti, f5: = + 2,52317, tj /32 < 3, tj. - 0,47683, pokazuje da je konkretna distribucija malo spljostenija od normalne distribucije, sto ukazuje na jos uvijek veliko rasipanje prsnih promjera (<7U = 13,70) oko srednjeg prsnog promjera mjesovite sastojine jele i bukve (32,21 cm). Navedena distribucija prsnih promjera jele i bukve u sastojini pokazuje karakteristicnu strukturu regularne |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Zelic: PR0BLF.MAT1KA GOSPODARF.NJA PRbBORMM SASTOJINAMA BUKVE I JFLF Sumarski list br. 1-2. CXXV1I (2003), 11-26 jednodobne sastojine. Na takav zakljucak ukazuje i izjednacena distribucija po Lio courtu: _V= 135,851 e"0526"´, koja jako odstupa od normale i konkretne Volumcn mVha CN r--CN Os sC so O o in sO sq_ in en en O -r_ CN CN* r-´ CN* so´ r--´ sO* in* sO* en CN n CN CN CN CN SO CN CN (Liocourt) distribucije. Normala za mjesovitu sasto jinu jele i bukvc bila bi 494 stabala po O S CO .53 CN Os en in en Os in o r--CN CN hektaru, odnosno 294 m´/ha. + E -c -a en oc CN en CN oc OC CN SO — "c B en o* oo" so´ Os* Os" Iz grafikona 1 i tablice 3 moze se za-©" jo E u CN m en en > m kljuciti da je konkretnoj mjesovitoj sasto- CO > jini jele i bukve veliki manjak broja stabaM B 1o o sD o in CN in O o Os o 3 B * ~S en OS oc o la po hektaru do debljinskog stupnja 30 u in CN OS rn in in so" o* + o´ Tf" o" CN* CN CN m en en en CN OS odnosu na normalu. | s | en CN Visak stabala u konkretnoj sastojini u odnosu na normalu pokazuje se u svim oo oo CN o CN CN Os r-CN Os SO CN CN r^ oc en debljinskim stupnjevima iznad 30 cm, t-; en en O * Os CN* Os* m* CN so" "** SO in" CN in * osim u debljinskom stupnju 37,5 cm. Ka-en en CN > g ko je s obzirom na konkretnu debljinsku strukturu rasporeden volumen sastojine po P CO B en 00 >n Os sO CN m r- CN en hektaru, pokazuju tablica 4 i grafikon 2. m m oo sO E J= o SO* oo* Os* oc o* ri 1 S .2 Izjednaccni volumen konkretne sasto> J o* o jine Beta - funkcijom za jelu, bukvu i mjesovitu sastojinu jele i bukve pokazuje za- P CO .2 ^r OS Os oc oo Os Os sO o OS o CN CN in r--in o in konitost raspodjele volumena jednodobne oc sO* Os* m* sO* oo* oc" r~-* en" oc* C^J* o" oc* O C u CN sastojine, dok izjednacenje po funkciji o* Liocourta moze posluziti samo za uspo-> cc redbu odstupanja od preborne strukture > CO en o oc Osastojine po projektiranoj normali. Zornu a. sc CN OO en 00 CN en sO CN oo* o* °°r en* CN* CN* Os´ r-" o" o" en usporedbu distribucije volumena po hek- o Eg o taru navedenih distribucija izjednacenja u « odnosu na normalu pokazuje grafikon 2. in sO r— Os sO OS Tt & J= 2 CN OS ro Os en en r-CN CN SO sOr r-- Iz grafikona se zapaza da je manjak voo CN in r~* sO* en* Os" Os* 0-* in* o" oc en CN lumena konkretne sastojine u odnosu na en normalu do debljinskog stupnja 30 cm, a u g>Q ostalim debljinskim stupnjevima pokazuje | cs 1 Os Os SO ^1-r I m in CN CN o sO se visak volumena konkretne sastojine u L -e o SO* Os OS in CN OS CN CN Os ^F Tablice 3 i 4, te grafikoni 1 i 2 mogu ~ 5J nam posluziti kao putokaz u kojim de § CO .2 3C (-1 Os CN sD m CN in CN en Q- CO L _c -o C3N oo oo_ in SO. en SO in OC sO bljinskim stupnjevima i koliko treba do-Os" CN* 3 ^ co r-´ en oc´ sO CN r-* Csj CN CN o znaciti stabala odnosno volumena za sje-Co > o E ca a. CN civi etat u razdoblju ophodnjice od 10 go- N a. — dina. Razliku izmedu volumne strukture ra r^ CO en CN O oc c O c SO CJ o in en OC Os CN in o po debljinskim stupnjevima konkretne sa111 Os´ c c CN 00 oo" CN CN CN o* as* in* o" o" OC´stojine i normale za mjesovitu sastojinu —i "3 S o CN n —J CN n 1) > ,5 nj o —, jele (0,6) i bukve (0,4) u odjelu 56a, poka -r. zuje tablica 5. M o —H 2 co L r--O in in oc oc o en o Os en en -^ en en OS sq in sO CN en sc__ Konkretan volumen po hektaru sastoji— 1 .2 1 * o´ ^r* oo* r-~* oc* i n r\ en" o* in* (; CN CN -1-CI os ne 56a je za 28,40 mVha veci od postavlje-o > ° .— ne normale. Buduci da se u debljinskim o a -r´ promjer Prsni d (cm) CN stupnjevima iznad 60 cm prsnog promjera in in in in in m in in in in in CO -T r-´ r-~* CN" r-´ CN* CN* r-~" C^J* in w -> CN CN ´J nalazi 28,40 mV ha, to je pozeljno da se doznaka i sjeca obave u navedenom de CN CN sD en en in X; JO ffl r--, r bljinskom razredu, ali i u debljinskom raz |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARCNJA PRF.BORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JELF, Sumarski lisl br. 1 2, CXXVII (2003), 11-26 Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjcl 56 a jela 0,6 - (fir 0,6) Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4-(beech 0,4) 30 40 Prsni promjer (cm) Grafikon 2. Distribucija volumena po hcktaru, konkretno (1), normala (2), Beta dist. (3), Liocourtovadist. (4) Graph 2. Distribution of volume per hectare, concrete (I), normal (2), Beta dist. (3), Liocourt dist. (4) Jela = 0,6 Bukva = 0,4 d 12,5 17,5 22,5 27,5 32,5 37,5 Konkretno 1,6 4,6 9,6 16,0 43,7 32,2 Normala 5,4 13,9 22,6 29,5 33,6 35,4 Razlika + 3,8 9,3 13,0 13,5 10,1 3,2 redu od 30 - 50 cm, u kojem je zastupljeno 58 % volumena po hektaru. U debljinskom razredu do 30 cm zastupljeno je 10 % volumena po hektaru, te u torn debljinskom razredu, osim sanitarne njege, ne treba obavljati doznaku i sjecu, a iznad 50 cm prsnog promjera nalazi se 32% volumena po hektaru Koliko je moguce doznaciti volumena po hektaru, pokazuju tablica 6 te grafikoni 3 i 4, u kojima je izracunata normala za konkretnu sastojinu. U tablici 6 vidljivo je da je projektirani normalni broj stabala 494, te da ukupno 184 stabla priraste iz nizeg u visi debljinski stupanj u razdoblju desetogodisnje ophodnjicc. Isti broj stabala distribuiran po debljinskim stupnjevima (u omjeru smjese jela 0,6, bukva 0,4) pomnozen s pripadajucim tarifnim nizovima za jelu i bukvu, daje prirasli volumen od 108,43 mVha. Ako se razlika broja stabala nizeg i viseg debljinskog stupnja podjeli s pripadajucim vremenom prijelaza (T) i po- Tablica 5 42,5 47,5 52,5 57,5 62,5 67,5 72,5 I 60,2 51,2 25,0 41,8 16,3 14,8 5,4 322,4 35,4 33,9 30,8 28,4 24,1 0,0 0,0 294,0 + + + + + + 24,8 17,3 5,8 13,4 7,8 14,8 5,4 29,4 mnozi s 5, odnosno sa (1/2 10), dobit ce se volumen od 61,65 mVha po debljinskim stupnjevima, koji ce zbrojen s pripadajucim volumenima normale dati volumen sastojine po hektaru prije sjece (355,22 mVha). Ako se isti volumen odbije od projektirane normale, dobit ce se volumen sastojine po hektaru poslije sjece (231,92 mVha) . Razlika volumena prije i poslije sjece je 123,30 mVha, sto ukazuje na prosjecan godisnji prirast 12,33 mVha, odnosno 61,65 mVha za 5 godina, izracunat po vremenu prijelaza primijenjenog u Osnovi gospodarenja. Distribuciju volumena po debljinskim stupnjevima za projektiranu normalu, te volumen prije i poslije sjece pokazuje grafikon 4. Iz distribucije volumena po debljinskim stupnjevima prije i poslije sjece izracunata je distribucija broja stabala po debljinskim stupnjevima i ukupno prije sje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003), 11-26 ce (N, = 564) i poslije sjece (N2 = 421), kako pokazuje grafikon 3. N2 oc en >/i CN so rj oc SO ^f-C © © oc CN CN Projektirana normala broja stabla i volumena za konkretnu mjesovitu sastojinu omjera smjese jele (0,6) i bukve (0,4) bo sjccc prije sjece sjece poslije sjece Prsni Vrijcme Tarifni Tarifni Normala Normala Prije Broj stabala Poslije Broj stabala M (m´) N, m (m3) o sO OS oc o © sO temelji se na ciljanom prsnom promjeru 60 cm "tehnicke sjecne zrelosti". Izracu nata normala nema karakteristike idealnog volumnog rasporeda po debljinskim razredima ( < 30, 30 - 50, 50 > ) u omjeru 1 (2) : 3 : 5, kako je to slucaj za izgospodarene preborne sastojine sa sjecnom zreloscu od 85 cm. Omjer volumnih razreda za konkretnu projektiranu normalu u odjelu 56a je 2,4: 4,7: 2,9. oc oo CN sO_ in in SO m p sO © CM´ Os" oo´ r~´ sC o" oc o ©" r ©" ´ CN CN CN CN CN © CN CN © CN en CN SO sO oc in oc © o <=> in CN ~ sC oo SC in r— CN in in SO in In Os in © © CN OO r 00 00 oc ©r o" in" in OS CN r>i in ©" in" 1/1 3 in r*i en m sc Prema projektiranom normalnom volumenu, 283,57 mVha moglo bi se dozna-i/ CN OC c--to in Os rf CN CN © in VI r citi i posjeci 123,30 mVha. Kako je vec ©" en so" SO oo" Os" r-" in ©" ©" EH so" prije receno, moguce je doznaciti sav vo-a, SO lumen iznad 60 cm prsnog promjera, tj. 28,40 mVha, te ostatak 94,90 mVha na ra cun tekuceg desetogodisnjeg prirasta. Ako se konkretnom volumenu, u odjelu V j(0,6), b(0,4) in m oc SO SO CN CN m © © © 01 sC__ U1 rn CN sq_ CN CN p, © in OS ©r oc" m" CN CJs" rn n in ©* CI in" ©" rn CN CN m C*1 r OS CN m CN 56a, od 322,40 mVha pribroji 61,65 mVha, volumen sastojine prije sjece iznosit ce 384,05 mVha, a ako se od istog odbije 61,65 mVha dobit ce se volumen sastojine 260,75 mVha poslije sjece. Pretpostavlja se da je prirasli petogodisni volumen rasporeden po debljinskim stupnjevima, kao i distribucija konkretnog volumena u vrijeme izmjere sastojine (1996. godine). Medutim, kako je to vidljivo u tablici 7, doznaka i sjeca volumena jele i bukve obavljena je po debljinskim stupnjevima u o en in CN r en sC CN so Os in m © d > r-in U1 CN in o Z CN in oc CN CN o" oc ^ 5 in I* < m o * z C3N li li in en < © © © oc ©r ©r m ©" ©" CN" © © © © ©^ ©r © 00^ ©" ©" ©" oc" © © © "3oc kolicini od 61,09 mVha (39,36 m3 jele bo-Si, K Hi + 21,65 m3 bukve), te je poslije sjece ostao volumen sastojine 325,66 mVha, dakle malo veci nego u doba izmjere (322,40 j(0,6), b(0,4) bukva jela j(0,6), b(0,4) o OS OS sC -oc sO © © © o W1 r<1 CN CN OS niz (v) niz (v) N mVha). Kakva je raspodjela volumena 3 ´.> oc vO 1(1 sO oc in o SO m © in © in prije i poslije sjece u odnosu na normalu CN cx r^ — CI o r- SO © m sO oc rn SO OC o r-i O en oc OS C- en m pokazuje grafikon 4. r»1 oc sC rsi m O CN sq_ r 00 in 3 O . ´ O o" so" CN CN m" m sT _ c 3 o in Iz tablice 7 i grafikona 4 moze se za-a m c kljuciti da doznaka i sjeca u mjesovitoj sa-nS ^ N oo OC r»i o in sO rn m oo u SO CM c> sC Os t~~ in in in in OC oo CN oc OC m o in CN <* stojini jele i bukve nije obavljena po nace 0 o> a CN © en OS r m <: o o m in r<1 00 ^f p SO SOr oc u lima koja bi omogucila postupno prevode- Os " ´ —, 1 o" r~" o CN r<1 *" in" so" o* © _ o" nje jednodobne u prebornu strukturu saT3 E 3 stojine. Projektirani i izvedeni sjecivi etat C3 r. > promjer prelaza 00 CN CN It oo oc oc * in" rn Os" oo" so" so" so" in in" obavljen je malim intenzitetom (14,76 %) ´— 3 CS a i u debljinskim stupnjevima koji su po ras-o CX t ^ poredu volumena adekvatni temeljnoj, je s o ;; dnodobnoj sastojini. Poslije doznake i sjea z L. U1 U1 ITi 1/1 >n m in in in in in i/i in "1 M sO ce ostao je znatan volumen sastojine u de- cm r-~´ r-´ CN CN CN CN CN i+ CN r~-´ w CN CN m in r-~ IT) rn SO SO bljinskom stupnju iznad 60 cm, a sjeca H H |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVH I JELE Sumarski list br. 1-2, CXXVI1 (2003). 11-26 Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjel 56 a jela 0,6 - (fir 0,6) Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4 - (beech 0,4) 160 1 2» —— Normala 140 —— M - prije sjcce - A- m-poslije sjece 3A\\ 120 z 100 \\ w SO I J2 60 40 o C3 20 ^ > 20 30 40 50 60 70 Prsni promjcr (cm) Grafikon 3. Distribucija prsnih promjera po hektaru prema vremenu prijelaza (T), normala (1), prije sjcce (2), poslijc sjece (3) Graph 3. Distribution of breast diameter per hectare, normale (1), before cutting (2), after cutting (3) Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjel 56 a jela 0,6 - (fir 0,6) Menagement unit "Zapadni Papuk II", compartment 56a bukva 0,4 - (beech 0,4) 30 40 50 Prsni promjer (cm) Grafikon 4. Distribucija volumcna po hektaru. konkretno (1). volumen prije sjece (M), volumen poslijc sjece (m), normala (4) Graph 4. Distribution of volume per hectare, concrete (I), volume before cutting (M).volume after cutting (m), normal (4) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 23 <-- 23 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003). 11-26 nije obavljena niti u debljinskim stupnjevima izmedu 40 - 50 cm, u kojima je to bilo moguce, te dijelom kao sanitarna njega i selekcija losijih stabala u nizim debljinskim stupnjevima. Prema projektiranoj normali moglo bi se doznaciti i posjeci etat od 123,30 mVha. Rekognosciranjem sastojine utvrdeno je da se doznaka i sjeca obavila stablimicno te se nisu stvorili uvjeti za prirodnu regeneraciju sastojine prebornog karaktera. Moglo bi se zakljuciti da je u sastojini ustvari doznakom i sjecom 2001. godine obavljena njega proredom. Tablica 7. Distribucija volumena po hcktaru, konkretno (1), volumen pnje sjcce (M), volumen poslije sjecc (m), nonnala (4) Table 7 Distribution of volume per hectare, concrete (I), volume before cutting (M),volume after cutting (m), normal (4) Prsni promjer Volumen mVha (AN v ) -5 Prije sjece sjeca jcla sjeca bukva sjeca jela + bukva Poslije sjcce Normala (4) V d (cm) Konkretno (1) T M (m3) 2000. g. 2000. g. 2000. g. m (m3) j (0.6), b (0,4) 12,5 1,58 0,30 1,88 0,00 0,00 0.00 1,88 5,35 17,5 4,58 0,88 5.46 0,02 0,05 0,07 5,39 13,93 22,5 9,61 1,84 11,45 0,24 0,17 0,41 11,04 22,64 27,5 16,02 3,06 19,08 0.24 0.96 1,20 17,88 29.38 32,5 43,70 8,36 52,06 1,51 1,56 3,07 48,99 33.56 37,5 32,22 6.16 38,38 1,67 2,72 4.39 33,99 35,36 42,5 60,22 11,52 71,74 1,69 2,83 4,52 67,22 35,22 47,5 51,19 9,79 60,98 1,90 3.99 5,89 55,09 33.67 52,5 24,97 4,78 29,75 5,47 3,87 9,34 20,41 31.21 57,5 41,76 7,99 49,75 4,41 2,93 7,34 42,41 28,22 62.5 16.32 3,12 19,44 4,89 1,90 6,79 12.65 25,03 67,5 14,81 2,83 17,64 8,39 0,32 8,71 8,93 0,00 72.5 5.39 1,03 6,42 10,03 0,44 9,34 0,00 0,00 I 322,37 61.66 384,03 40,46 21,76 61,09 325,86 293,57 RASPRAVA I ZAKLJUCCI Analizom strukture mjesovite sastojine jele i bukve u odjelu 56a, gospodarske jcdinice "Zapadni Papuk II", te biometrijskih pokazatelja kojima se potkrepljuje uvid u strukturu i normalitet sastojine, moze se projektirati i poboljsati nacin izrade Osnove gospodarenja i predloziti nacin buduceg gospodarenja. Za svaku sastojinu jele i bukve potrebno je izracunati normalnu distribuciju broja stabala i volumena na temelju dominantnih visina i pripadajuceg boniteta. Za odrcdivanje normale broja stabala i volumena relevantan cimbenik je omjer smjese u mjesovitoj sastojini jele i bukve. Zato je nuzno taksacijsku izmjeru sastojine predvidenu za preborno gospodarnje obaviti klupiranjem svih stabala, a ne metodom primjernih povrsina koje ne daju dovoljno tocan podatak o relativnom odnosu pojedinih vrsta drveca u sastojini. Osim dominantnih visina stabala, valja obaviti snimanje visina u svim debljinskim stupnjevima, kako bi se obavio pravilniji izbor tarifnog niza, odnosno boniteta, jer je sastojinama u prethodnom razdoblju gospodareno po nacelima regularnih jednodobnih sastojina. Prilikom rekognosciranja sastojine utvrditi eventualno obilje je - Discusion and conclusions lovog pomlatka pod stablima bukve koji nije obuhvacen taksacijskim mjerenjem. Za utvrdivanje parametara gospodarenja (smjernica i sjecivog etata) treba obaviti biometrijsku analizu strukture konkretne sastojine, tj. izracunati srednje plosno i srednje kubno stablo, oblik distribucijc prsnih promjera stabala (Beta - distribucija, Liocourtova - distribucija), te ih usporediti s normalnom distribucijom broja stabala i volumena, kako je to prikazano u tablicama 3,4,6 i 7, te grafikonima 1 do 4. Sjecivi etat u prostoru i vremenu mora se temcljiti na relevantnom debljinskom i volumnom prirastu, vremenu prijelaza stabala i priljevu stabala, odnosno volumenu po jedinici povrsine. Zato je nuzno vrijeme prijelaza i tecajni prirast za svaku vrstu drveca izmjeriti jednom od mjernih metoda (metoda izvrtaka, analiza stabla, kontrolna metoda). Kod utvrdivanja priljeva stabala u sastojinama jele i bukve na Papuku postoje teskoce, jer gotovo da i ne postoji cjelovita sastojina koja ima karakter normalne preborne sastojine. Postoje manje povrsine na kojima bi se nacelno mogla obaviti izmjera priljeva stabala. 21 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 24 <-- 24 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELE Sumarski list br. 1-2. CXXVII (2003), 11-26 Priljev stabala za sada moze samo nacelno sluziti kao usporedba kod odredivanja sjecivog etata i prirasta sastojine po jedinici povrsine. Sjecivi etat nuznoje odredivati za svaki odsjek posebno, a ukupni sjecivi etat koji se izracunava po formuli: E = M ((1 -(1/1,0 //)) -/za sve preborne sastojine (odsjeke) moze posluziti kao kontrola i korektiv po odsjecima odredenog sjecivog etata. U Osnovi gospodarenja, u mjesovitoj sastojini jele i bukve, u odjelu 56a izracunat je volumen statisticki primjernim povrsinama (krugovima), 363 mVha uz primjenu "lokalnih tarifa" za jelu i bukvu, koje za isti odsjek daju veci volumen za 2,68 % od Suricevih tarifa za III bonitet, te bi po "lokalnim tarifama" projektirani normalni volumen (normala) trebao biti 331,04 mVha (208,04 jele mVha + 123,00 mVha bukve). Bez obzira na prethodnu starost sastojine i omjer smjese jele i bukve u svim sastojinama predvidenim za preborno gospodarenje u g.j. "Zapadni Papuk II", postavljen je isti normalni volumen, 321 mVha, a na temelju postotka prirasta i volumena po hektaru za svaki odsjek izracunat je desctogodisnji prirast. Primjenjujuci intenzitet za sjecivi etat izrazen postotkom (od 10 do 20 %) na temeljni volumen po hektaru, za svaki od sjek izracunat je sjecivi etat i rasporeden po debljinskim razredima ( <30, 30 - 50, > 50 cm). Za odjel 56a primijenjen je intenzitet 17% na temeljni volumen od 363 mVha i odreden sjecivi etat u kolicini 61,99 mVha, (60% prirasta), koji je rasporeden u debljinski razred od 30 - 50 cm, u kolicini 31,99 mVha, a iznad 50 cm 30,00 mVha. Iako volumen (vjerojatno pogresno izracunat) 363 mVha dozvoljava da se posijece razlika 42 mVha i polovica tekuceg prirasta 52 mVha, dakle ukupno 94 mVha, etat je odreden oprezno tj. 62 mVha, a doznaka i sjeca obavljene su u kolicini 61 mVha. Koliko je vazno odrediti bonitet sastojine i odabrati pripadajuci tarifni niz, vidljivo je iz podataka dobivenih primjenom tarifnih nizova za II i III bonitet po Suricu, koje pokazuje tablica 8. Ukupna razlika u normalama za II i III bonitet za konkretnu mjesovitu sastojinu jele i bukve, odjel 56a je 38,47 mVha. Odredivanjem etata u navedenom slucaju odjela 56a, intenzitetom i kolicinom 62 mVha a doznakom i sjecom 61 mVha u debljinskim stupnjevima kako to pokazuje tablica 7 i grafikon 4, nemoguce je doticnu jednodobnu sastojinsku strukturu u primjerenom razdoblju prevesti na prebornu strukturu gospodarenja. Tablica 8. Gospodarska jedinica "Zapadni Papuk II", odjel 56a. Usporedba normala volumena za II i III bonitet jele i bukve po Suricu Table 8 (Comparasion sof normal volume per hectare, for Suric s II and III site classes) Prsni Broj promjer stabala (n) d (cm) (normala) jela 12,5 138,67 17,5 103,42 22,5 77,14 27,5 57,53 32,5 42,91 37,5 32,00 42,5 23,87 47,5 17,80 52.5 13,28 57.5 9,90 62,5 7,39 Z 523,90 Broj stabala (n) (normala) bukva 135,11 95,46 67,44 47,65 33,67 23,79 16,81 11,87 8,39 5,93 4,19 450,31 Normala II 5 mj (0,6) b (0,4) 4,98 15,53 25,78 33,55 38,29 40,27 40,02 38,19 35,33 31,89 28,24 332,07 Broj stabala (normala) -jela N = 288,64476 e"J,,S65d Broj stabala (normala) - bukva N = 322,01947 e-"-06,48´d Tarifni niz za II bonitet po Suricu: jela v = -0,025-0,01318-d + 0,001336-d: bukva v = 0,244 - 0,038324 d + 0,0019068 d : Tarifni niz za III bonitet po Suricu: jela v= 0,038- 0,015852 d + 0,0012362 d: bukva v= 0,185-0,031711 d+ 0,0016608 d: Normala III Razlika m3 m3 j (0,6) b (0,4) II-III0 ´ + b) 5,35 -0,37 13.93 1.60 22,64 3,14 29,38 4,17 33,57 4,73 35,36 4,90 35,22 4,80 33,68 4,51 31,21 4.12 28,23 3,67 25,03 3,20 293,60 38,47 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 25 <-- 25 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JF.LE ... Sumarski list br. I 2, CXXVII (2003), 11-26 Sastojine bukve i jele, koje su u doba uredivanja gospodarske jedinice bile u stadiju pomlatka i mladika (I dobni razred) moze se prema procjeni omjera smjese svrstavati u preborne sastojine, ukoliko se ocijeni da je staniste tipicno za mjesovite sastojine bukve i jele. Buduci da se medu predlozenim sastojinama za preborno gospodarenje u gospodarskoj jedinici "Zapadni Papuk II" nalazi i dio sastojina koje su bile srednjodobne (od 40 do 80 godina), potrebno je s oprezom obaviti usporedbu modelne normalne sastojine i konkretne sastojine te propisati postupke gospodarenja prostorno i vremenski. Dio sastojina predvidenih za prebomo gospodarenja bilo je starije od 80 godina te za njih valja propisati postupke gospodarenja kojima ce se u kracem razdoblju (30 - 50 godina) prevesti u prebornu strukturu gospodarenja. Slijedom navedenoga predlaze se da se nakon razvrstavanja sastojina po omjeru smjese, bonitetima i prethodnoj dobnoj strukturi utvrde relevantni biometrijski strukturni parametri, koji su usporedivi s postavljenim modelima normalne strukture preborne sastojine po broju stabala i volumena po jedinici povrsine. Predlaze se detaljnije izlucivanje odsjeka preborne strukture. Mjesovitim sastojinama jele i bukve koje su po taksacijskim i biometrijskim parametrima ispod modelnih normalnih sastojina preborne strukture, treba gospodariti tako da je sjecivi etat manji od 50 % prirasta, sve do postizanja normalnog volumena po hektaru. Sjecu provoditi tijekom desetogodisnje ophodnjice u debljinskom razredu iznad 60 cm "tehnicke zrelosti" i provesti sanitarnu sjecu. Na povrsinama tanje debljinske strukture provoditi selektivnu proredu i ciscenje te njegu pomlatka i mladika u grupama. Po mogucnosti, na cijeloj povrsini odsjeka formirati grupimicnu strukturu u grupama povrsine koja ima promjer 2/3 - 4/3 vi- sine dominantnih stabala, usporedujuci npr. konkretnu distribuciju prsnih promjera sastojine s Beta - distribucijom broja stabala i volumena s modelnom normalom. U sastojinama koje su po volumenu iznad modelnih normala odrediti sjecivi etat intenzitetom vecim od tecajnog prirasta, do vremena postizanja normalnog volumena. LITERATURACestar, D. i ostali, 1986: Bukva i bukove sume Hrvatske, Radovi broj 69, Sumarski institut Jastrebarsko Duricic , I. 1994: Prirodna obnova sastojina obicne bukve, "Hrvatske sume", Zagreb Gospodarska jedinica, "Zapadni Papuk II", Osnova gospodarenja (1996-2005). Sjecu obavljati tijekom desetogodisnje ophodnjice, osobito u doba uroda jele i bukve, u grupama. Grupe formirati na povrsini koja ima promjer 1-1,5 visine dominantnih stabala. Treba doznacivati i sjeci stabla jele i bukve iznad 60 cm, provoditi sanitarnu sjecu i sjecu u debljinskim stupnjevima koji imaju visak stabala i volumena u odnosu na Beta - distribuciju i modelnu normalu, kako to pokazuje tablica 6 i grafikon 3. U sastojinama koje imaju volumen po hektaru oko modelne normale sjecivi etat odrediti intenzitetom od 50 - 100 % tecajnog prirasta, vodeci racuna o ekoloskim uvjetima, stabilnosti i vitalnosti sastojine. Pozeljno je da srednji prsni promjer takvih sastojina bude u debljinskom stupnju vecem od 32,5 cm, a temeljnica oko 32 m2. Primjer za odredivanje sjecivog etata u takvim sastojinama je navedeni odjel 56a, cija struktura, taksacijski i biometrijski parametri pokazuju da je sjecivi etat mogao biti u visini tecajnog prirasta (104,10 mVha, po Osnovi gospodarenja) u vremenu prije sjece. Da se sjecivi etat odredivao po formuli: E= V/3T, tj. etat je jednak kvocjentu volumena sastojine po hektaru i trostrukog vremena prijelaza (322/30 = 107), mogao je biti odreden u kolicini 107 mVha. U ukupni sjecivi etat, a prilikom doznake stabala za sjecu, treba svakako ubrojiti bolesna i suha stabla jele i bukve. Kako, kada, gdje i koliko sjeci, pokazuje analiza navedene sastojine, odjel 56a, s pripadajucim tablicama i grafikonima. I za takve sastojine ciji je volumen po hektaru blizu projektirane normale predlaze se da se sjeca obavlja u grupama, na povrsini kojoj je promjer 2/3 - 4/3 visine dominantnih stabala, u vrijeme dobrog uroda sjemena jele i bukve. Usporedo sa sjecom "tehnicki zrelih" stabala iznad 60 cm prsnog promjera obavljati prorjedivanje u grupama, njegu i ciscenje pomladenih povrsina i prosirivanje postojecih grupa pomlatka sjecom rubnih stabala. Usporedba i analiza taksacijskih i biometrijskill parametara dobivenih ponovnim mjerenjem u istoj sastojini odjela 56a s navedenima u clanku bit ce prikazana u iducem clanku. References Hren,V. iKovacic,D. 1987: Normalna raspodjela stabala po debljinskim stupnjevima i dobnim razredima...; Radovi, sumarski institut Jastrebarsko K1 e p a c, D. 1963: Rast i prirast sumskih vrsta drveca i sastojina, Nakladni zavod, Znanje, Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 26 <-- 26 --> PDF |
.1. /die: 1´KOBLLMATIKA (iOSI´ODARENJA PRHHOKMM SASTO.I1NAMA BUKVI I .11 - L ]. ... Sumai^ki list br. 1 2. CXXVII (201)3). 11-26 Klepac , D. 1965: Uredivanje suma, Nakladni zavod Obicna jela u Hrvatskoj (Silver fir in Croatia), 2001. Znanje, Zagreb Akademija sumarskih znanosti, Zagreb, Hrvat- K o v a c i e, D. 1981: Raspodjela ucestalosti broja sta- ske §ume> Zagreb bala i drvne mase kao mjera unapredenja sum- Pranjic , A. i Lukic , N. 1997: Izmjera suma, Sveu ske proizvodnje u nekim prirodnim sastojinama ciliste u Zagrebu, Sumarski fakultet, Za hrasta luznjaka u Hrvatskoj, Zagreb, 1981 (diser- greb, 1997. tacija). Serdar , V. 1966: Udzbenik statistike, Skolska knjiga M a t i c, S. 1991: Njega suma proredom, Sumarski fa-- Zagreb kultet, Hrvatske sume, Zagreb Spiranec , M. 1975: Prirasno prihodne tablice (jela, M estro vie , S. i Fabijanic,G. 1995: Prirucnik za bukva, grab...), Sumarski institut Jastrebarsko, uredivanje suma, Ministarstvo poljoprivrede i Zagreb sumarstva Hrvatske, Zagreb SUMMARY: Mixed stands of silver fir and beech on Papuk (Abieti - Fagetum panonnicum Raits 1969) recently were management as regular forests, and regeneration was made in way of shelter wood cutting. Biological and ecological means of silver fir and beech point to possibility of doing management in selection forest way, wich will increase ecological stability and better use of soil and climate characteristics. Important participants of selection management are biological characteristics in forest associations of silver fir regenerates in smaller or bigger groups, very often under the beech trees and opposite, beeches are regenerated in groups under thin treetops of silver fir Silver fir can tolerate shade very good and photosynthesis is being made under high-frequecy of lower light waves. By /nullification of organic substance in stand, the layer of carbon dioxide is being made in height of forty centimeters which has good influence on growth of silver fir seedlings and young plants because reinforcement of assimilation and photosynthesis. Vertical structure of selection stand makes better use of assimilative tree surfaces for photosynthesis possible, and root zone is also optimally developted for better use of prodieing capability of soil. Results of higher ecological stability and biological sign of selection stands of silver fir and beech are optimal products of stem wood and equalized balance ofmenagement. As manage example of selection stand of silver fir and beech on Papuk we took forest compartment 56a in menagement unit "Zapadni Papuk II", on the surface of 15,10 hectares and with 60 % silver fir and 40 % of beech. According to Mayer "balanced selection forest" is the one were the course increase can be used over a period of time (for example rotation period of 10 years) so that there is always the same distribution of volume in stand. Liocourt discovered in 1898 that number of trees in selection forest redused from lower to higher diameter class by the law of geometrical line. Multiplication (q) of numbers of trees lower and higher diameter class is number higher than one (q > 1) and it´ s called Liocourts multiplication. For dominant high of trees of 33 meters and site class III by Suric and with Susmels coeficient for silver fir (q = 1,3408) and Collets for beech (q = 1,4154) normal number of trees and normal stand basal area for diameter classes have been calculated. According to Mayers function of thickness are calculated the functions for normal numbers of trees for silver fir and beech for forest compartment 56a, this way: |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 27 <-- 27 --> PDF |
.1. Zclic: PROBLEMATIKA GOSPODARHNJA PREBORNIM SASTOJINAMA BUKVE I JELH ... w N= 288,64476 e ft"-"">-... silver fir ... 524 trees N= 322,01947 e 0-m948" ... beech ... 450 trees N = 297,34888 e """--´´´... silver fir (0,6) + beech (0,4) ...495 trees Tariff line of site class III for silver fir and beech can bee made through this functions: v= 0,38-0,015852 d+ 0,0012362 d2 ... silver fir v= 0,185-0,031711 d+ 0,0016608d2 ... beech With help of Mayer function of thickness and function for tariff line for site class III by Suric, the normal stem wood is calculted 317 m2/ha for silver fir, 258 m2/ha for beech and 294 m ´/ha for mixed population of silver fir (0,6) and beech (0,4). Transition time for mixed forest silver fir and beech is given for diameter classes and decrease in higher classes. The average are 9 years for beech and 11 years for silver fir. For the forest compartment 56a it is equalized by exponential function: "s"133 T= 177,47288-d. From distribution of diameter classes for silver fir and beech arithmetic middle is calculated this way: da = 32,21 cm, and arithmetic middle volume 1,00 m3. Standard deviation of diameter classes is: oa = 13,70 According to earlier type of management as regular stands, curve of distribution of diametar classes have a shape of bell. Correction of distribution for diameter classes is made with Beta -distribution: M33 f(d) = 0,017/091 -I((d-10,0) (75,0-d)"´")) Number of trees per hectare is shown in table number 5. Curve of equaling is asymmetric on the left side (positively) because of the exponent a < y, (a= 0,433, and exponent y= 1,679). Normal distribution of diameter classes is asymmetrically bell shaped and it stands for 9 5-y ear-regular stand. Management of stand in past was made acording to nature laws of regular stand. Number of trees per hectare is 294. Mentioned distribution of diameter classes for silver fir ond beech in stand shows characteristic structure of regular stand. We can get that conclusion from equal distribution by Liocourt: N= 135,851 -e "´""´"´´´, which devotes a lot from normal and mentioned distribution (graph I). According to projected normal volume of 293,57 m2/ha and increase over 10 years we can cut (as much as) 123,30 m3/ha. It is possible to mark a whole volume over diameter of 60 cm (28,40 nvVha) and other 94,90 m´/ha on account 10years growth (table 5). Volume of trees cutting is necessary to make for each forest compartment, and wholw volume for cutting which can be calculated by formula: E= M-((l -(1/1,0-p´))/, for all forest compartments and can be used for checking and correcting volume for cutting in each compartment. It is recommended that after classifying stands according to site class, volume proportion and previous age structure we have determine relevant structural biometric parameters which can be comparated to placed models of normal structure in selection system by number of trees and volume per hectare. It is necessary to determine the details of forest compartments selection. Mixed forest associatons of silver fir and beech, which are by measurements and biometrical parameters under model of normal selection stands, Sumarski list br. 1-2. CXXVI1 (2003). 11-26 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2003 str. 28 <-- 28 --> PDF |
J. Zelic: PROBLEMATIKA GOSPODARENJA PREBORN1M SASTOJINAMA BUKVE I JELE ... Sumarski list br. 1 2. CXXV1I (2003), 11-26 need to be managed so that we can cut only 50 % of increment until we reach normal volume per hectare. Cutting should be done in 10 years rotation in diameter classes over 60 cm (technicllay maturity) and we must remove dead trees too. We must form group structure in areas of 2/3 to 3/4 height of dominant trees, comparing, for example, concrete distribution with Beta -distribution of numbers of trees and volume with normal model. In stands which volume is over the average we must do cutting more intensively which is higher then growth, until we reach normal volume. Cutting must be done in groups in the year when there is good crop of seed and must be done during 10 years. Groups must be formed in the areas of diameter 1 to 1,5 height of dominant trees. We should mark and cut silver fir and beech trees which have diameter over 60 cm and diameter classes (technically maturity) where there are more trees and volume than in Beta -distribution or normal model, and also we must do sanitary cutting, as it shown in the graph 3 and table 6. In stands which have normal volume per hectare we can cut about 50 to 100 % of increment, but we must take care of stability, vitality and ecolocical condition. In these stands it is desirable that middle diameter class is about 32,5 cm and basal area about 32 m\ Example for definition of permissible cut is mentioned forest compartment 56a, which structure and biometrical parameters shows that that permissible cut can be almost the same as increment (104,10 mVha by Menagementplan) in the time before cut. If we determined permissible cut in compartment 56a by the formula E = V/3T, where permissible cut is equal volume per hectare divided with a transiton time multipled with 3. I this way permission cut would be determined in amount 107 mVha (322/10 3). In whole permissible cut we must always to add dead and sick trees. Key words: regular forest association, shelterwood cutting, selection structure and selection menangement, biometrical parameters, middle breast diameter, middle volume of trees, Beta distribution, Liocourt´s distribution, tariffs, transition time, ten -year increment, normal wood volume before felling and after felling per hectare. |