DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 96 <-- 96 --> PDF |
bolje pozicije, osobito u dodirnim granama kao što je primjerice urbano šumarstvo. Knjigu toplo preporučujemo šumarskim stručnjacima za rad u njihovoj struci, pogotovo malobrojnim stručnjacima na uređenju urbanih zona. To dakako podrazumjeva i angažman na poslovima osnivanja i rada gradskih šetališta i parkova. Knjiga se može nabaviti u knjižarama ili naručiti na adresu "Školska knjiga" d.d., 10 000 Zagreb, Masary kova 28, tel. 01/4830-493 po cijeni od 186,00 kuna. Format knjige je 27 x 21 cm u tvrdom uvezu na 196 stranica. Dr. se. Vicko Ivančević MONTI E BOSCHI (talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 5, rujan-listopad 2002. g. izdvajamo: Umberto Bagnaresi: Međunarodna godina planina Uvodni članak lista napisao je direktor časopisa u povodu međunarodne godine planina. Generalna skupština Ujedinjenih naroda iz 1998. g. proglasila je 2002. g. međunarodnom godinom planina. Glavni cilj ove odluke je promoviranje očuvanja i održivog razvoja planinskih regija, kako bi se osigurala dobrobit lokalnih zajednica i očuvala prirodna i kulturna vrijednost tih regija. U Italiji je u povodu Godine planina organizirano niz kongresa i manifestacija, analizirano je stanje i perspektiva planinskog područja, koje je nezamjenjive vrijednosti i koje obavlja važne funkcije za cijelo društvo. Specifičnost i vitalnost ugrožena je brzim promjenama ekonomije i društva. U poslijeratnom razdoblju izmijenjeni su odnosi između populacija koje žive u planinama i prirodnih resursa toga područja. Novi ekonomski i socijalni zakoni vezani na blizinu industrijskih i urbanih zona, kao i povećana nazočnost i utjecaj osoba drukčijih životnih navika u planinskom području, poremetili su tradicionalnu ravnotežu. Posljedice tog fenomena su povećana nezainteresiranost za zaštitu produktivnih resursa planine. Doduše, u izvjesnim šumskim zonama koje su jedno vrijeme preintenzivno korištene, dobro dođe "pauza" radi ubrzanja uspostavljanja vegetacijske ravnoteže, dok na drugoj strani napuštanje aktivnosti uzrokuje ekonomske gubitke i smanjenu zaposlenost. Najveći dio talijanskih šuma ima višefunkcionalnu važnost i to: zaštitnu, produktivnu, turističku i ambijentalnu. Vlasniku šume izravnu korist obično daje samo produktivna funkcija, dok mu specifičan način gospodarenja samo povećava troškove. Višefunkcionalna uloga šuma zahtijeva gospodarenje na većim površinama, te iz tih razloga treba zaustaviti proces usitnjavanja posjeda i favorizirati nove oblike udruživanja radi realizacije gospodarenja na većim površinama. Analogna situacija je i s poljoprivrednim površinama u planinskom području, gdje je zbog iseljavanja stanovništva (posebice mladog) zapuštena proizvodnja poljoprivrednih proizvoda, koji bi danas odigrali veliku ulogu, jer je potražnja za proizvodima visoke ekološke vrijednosti itekako važna. Pitanje je da li su te aktivnosti koje se odnose posebice na lokalne produktivne vrijednosti i na zaštitu planinskog područja adekvatno tretirane u nacionalnom i lokalnom zakonodavstvu? Nedostatak zakonskih propisa nije jedini koji ograničava djelovanje u tim produktivnim sektorima, već nedovoljno zalaganje lokalne administracije. Također nedostaje i kontinuirana aktivnost stručnjaka koji bi bili u stalnom kontaktu s ruralnim stanovništvom. Prijedlozi, programi i direktive koje proizlaze iz brojnih skupova u povodu Međunarodne godine planina trebali bi doprinijeti poboljšanju vitalnosti planinskog područja. Giandiego C a m p e t e 11 a, Roberto C a n u 11 o, Giuseppe A n g e 1 i n i: Stanje livadskih hrastova u okolici rijeke Chienti (Macerata) Pojedinačni hrastovi dio su poljoprivrednog krajolika u provinciji Macerata. Pretežito se radi o hrastu meduncu (Quercus pubescens Wild.). To su izolirani primjerci smješteni između žitnih polja, travnjaka i pašnjaka, koji rijeđe formiraju male grupe ili pak omeđuju uske seoske puteve između privatnih posjeda. U tom slučaju značajna je njihova ekološko-funkcionalna uloga koju ima korjenov aparat u sprječavanju površinske erozije. O vrijednosti tih stabala Chiarugisi je rekao: "Oni predstavljaju mnogo više od elemenata izuzetne ljepote u krajoliku, oni su svjedoci originalnog izgleda iskonskih šuma". Oni predstavljaju vrijednu riznicu genetskih elemenata iskoristivih za genetsko poboljšanje šumskih stabala. Ta su stabla najčešće starija od sto godina i predstavljaju važne elemente za dendrokronološka proučavanja. U posljednje vrijeme opaženi su u regiji Marche, a i u ostalim talijanskim regijama opasni simptomi obolje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 97 <-- 97 --> PDF |
nja osamljenih stabala medunca. Uzročnici oboljenja za sada su nepoznati, ali se dovode u vezu s nedovoljno jasnom pojavom propadanja šuma u Europi. Biondi iRossi su 1987. g. pručavali medunac u provinciji Ancona i upozorili na potrebu istraživanja patoloških pojava, posebno kod starih stabala. Pored ostalog, treba naglasiti povijesnu, kulturnu i rekreativnu funkciju tih stabala. Do polovice prošlog stoljeća služila su kao "izvor hlada" za seljake i stoku u ljetnim vrućinama, a svojim plodom žirom osiguravali hranu za svinje. Takva stabla predstavljala su vrijednost i rijetko tko je bez izuzetnog razloga sjekao ista. Iz tih razloga provedena su istraživanja u dvije zone, gdje su primjenjivani različiti režimi gospodarenja: prva u rezervatu "Abbadia di Fiastra", druga u privatnom vlasništvu u komuni Urbisaglia. Glavni cilj istraživanja bio je skupiti što više informacija (stanišni uvjeti, dendrološki i biološkosanitarni podaci) koji se odnose na populacije livadskih hrastova radi ustanovljenja zdravstvenog stanja i utjecaja različitih režima gospodarenja na to stanje. Klima je na oba područja istraživanja tipično submediteranska, s blagim zimama i vrućim i sušnim ljetnim razdobljem. Srednja godišnja temperatura je 14 °C, a godišnje oborine 770 mm. Podloga je vapneno-glinasta i izuzetno pješčana. Nadmorska visina kreće se od 250-350 m. Snimljeni su svi relevantni podaci, gubitak lišća kao indikator zdravstvenog stanja individua. Po tom kriteriju stabla - uzorci su podijeljeni u sljedeće klase: klasa 0 - stabla s gubitkom lišća do 10 % (praktički zdrava stabla) klasa 1 - stabla s gubitkom lišća između 11 i 35 % (lagana defolijacija) klasa 2 - stabla s gubitkom lišća od 36 do 70 % (ve liko učešće suhih grančica i grana) Tipični izgledi krajolika s pojedinačnim stablima hrasta medunca - klasa 3 - stabla s gubitkom lišća iznad 70 % (krošnja vrlo rijetka, mnoge grane mrtve ili lišće samo na vrhovima grana) Posebno je evidentirana naznočnost parazita, kao i razna mehanička oštećenja. Najvažniji podaci za obadvije zone statistički su obrađeni i grafički prikazani i to: distribucija stabala po debljinskim razredima - distribucija stabala po visinskim razredima - distribucija stabala po visini uključenja krošnje - distribucija % stabala po stupnjevima oštećenja (defolijacija) - distribucija % stabala po stupnjevima oštećenja od parazita Rezultati istraživanja u obje zone evidentirali su nezanemarive simptome "stresa". Veći stupnjevi oštećenja ustanovljeni su na staništima s većim deficitom vlažnosti u ljetnom razdoblju. Bilo bi dobro, kaže autor, da se iz pasivnog očuvanja koje je propisano zakonskim odredbama prijeđe na aktivno očuvanje, koje uz održavanje nepromijenjenog stanja krajolika podržava i direktive koje favoriziraju prirodnu obnovu hrastova za koju postoje objektivni uvjeti. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Stefano Ca11oi, Lorenzo Ciccarese, Davide Pettenella, Elisa Zanolini: Investicije u šumarstvu Italije - provođenje odredaba Protokola iz Kvota Radi suprostavljanja opasnosti od globalnog zagrijavanja, 1997. g. je u okviru trećeg zasjedanja komisije UN o klimatskim promjenama donesen protokol iz Kyota. Odrednice Protokola traže smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5,2 % u razdoblju od 2008. do 2012. g. u odnosu na 1990. g. Već u Kyotu jedna od glavnih tema bila je korištenje šuma i poljoprivrednih terena za redukciju emisije stakleničkih plinova (prilog br. 1 - Protokola). To predviđa promjene u oblicima korištenja šuma te šumskog i poljoprivrednog zemljišta. U okviru Priloga br. 1 Protokola usvojeni su određeni ključni termini kao npr: - šuma je površina najmanje veličine 0,05 do 1,0 ha, s najmanjom pokrivenosti terena stablima od 10 do 30 %, te najmanjom visinom stabala od 2,5 m u zrelosti - pošumljavanje je pretvaranje u šumu (utjecajem čovjeka) neke površine koja nije bila šuma najmanje 50 g. - ponovno pošumljavanje je pretvaranje u šumu (utjecajem čovjeka) neke površine koja je nekada bila šuma, ali je posljednjih 50 g. korištena u druge svrhe - ukidanje šume je konverzja šumske površine u druge svrhe - obnova vegetacije je akcija pod utjecajem čovjeka, gdje se povećava pokrivenost terena vegetacijom na malim površinama (do 0,5 ha) - gospodarenje šumom je niz radnji da bi se održalo stanje neke šume i sačuvale ekološke funkcije (od kojih je najvažnije očuvanje biološke raznolikosti) - gospodarenje poljoprivrednim površinama je niz radnji na aktivnom poljoprivrednom zemljištu, na terenima pod ugarom, te privremeno neobrađenim terenom gospodarenje livadama i pašnjacima je niz radnji na terenima koji se koriste za uzgoj stoke, s ciljem po boljšanja kvalitete i kvantitete. Realizacija investicija u šumarstvu u svrhu uskladištenja ugljika je već u tijeku: 4 milijuna ha su već u fazi ralizacije (Moura Costa - 2001. g), više od 40 projekata realizirano je u Zemljama u razvoju (Brazil, Bolivia, Costarica, Ecuador, Malesia, Uganda), u industrijski razvijenim (Austrija, Nizozemska) i zemljama u tranziciji (Republika Češka, Rumunjska). Mnoge od ovih inicijativa podređene su testiranju učinkovitosti obavljanja funkcije uskladištenja ugljika. Svjetska banka otvorila je fond od 180 milijuna dolara i formirala organ za praćenje ovih investicija. Ipak, većina investicija koje su jednostavno nazvane Kyoto šume, prethodnica su zakonskim odredbama koje obvezuju proizvo đače stakleničkih plinova za realizaciju investicijskih projekata. Mnogi zahvati obavljeni su na bazi kooperacija sa zemljama u razvoju ili na bazi korištenja obveznih sredstava koja se akumuliraju od poreza na proizvodnju energenata (Carbon tax). U drugom dijelu članka autori su prikazali rezultate istraživanja mogućnosti uskladištenja ugljičnog dioksida i vrijednosti tog uskladištenja u usporedbi sa vrijednošću proizvedene drvne mase. Ta su istraživanja obavljena u Val di Fiemme, u odsjeku Monte Cornom, na površini od 1203 ha, od kojih je 640 ha šumovito. Pola površine je namijenjeno proizvodnoj funkciji, a pola zaštitnoj. Radi procjene razmjene ugljika iz atmosfere i raznih tipova šumske vegetacije korišten je program "C02FIX". Taj model posebno je programiran za kvantifikaciju ugljika sadržanog u cijelom šumskom ekosustavu. Cilj tog istraživanja bio je ustanoviti ekonomsku povoljnost raznih načina gospodarenja, vodeći računa o cijeni "kvota" emisije plinova. U tu svrhu korištene su dvije cijene za tonu uskladištenog ugljika: 10 i 25 dolara. Kao rezultat istraživanja dobiveni su različiti pokazatelji o povoljnosti sječa različitih intenziteta. U slučaju potpune obustave korištenja drvne mase kvota za uskladištenu tonu ugljika trebala bi biti najmanje 57,6 dolara. U slučaju redukcije korištenja za 20 %, cijena bi trebala biti 20,2 dolara za tonu itd. Svakako u visokim planinskim zonama treba uzeti u obzir visoke troškove eksploatacije i manju vrijednost proizvoda. Da bi se mogle ponuditi povoljne ponude za programirane investicije treba još poboljšati raspoloživu bazu podataka, osobito u odnosu na postojeće ekosustave prepuštene prirodnoj evoluciji. Paride D ´ 011 a v i o, Michele S c o 11 o n: Način korištenja pašnjaka u Nacionalnom parku Monte Sibillini (centralni Apenini) Korištenje prostranih pašnjaka središnjih Apenina za ispasišta stada ovaca duga je tradicija toga područja. To je za područje Monte Sibillini vrlo značajno. Da bi se stvarili novih pašnjaci eliminirane su mnoge šume u planinskim zonama (1000-1800 m) osim onih koje nisu bile interesantne za pašarenje, kao i manje šumske površine namijenjene opskrbi lokalnog stanovništva ogrjevom. Travnate površine su tako zauzele, zajedno s onima primarnog porjekla, površinu od 34 % ukupne površine parka. Ipak, zbog ekonomskih i socijalnih promjena, uzgoj ovaca poslije rata općenito je smanjen u cijelim Apeninima. Tako je na primjer na području Castelluccio di Norcia bilo odmah poslije rata 11000 ovaca, 1977. g. 7000, a 2001. g. svega 1200 ovaca. Isto tako postepeno su nestajale "horizontalne seobe", a ostala su samo vertikalna selenja na kratke distance pomoću autoprijevoza, ili pak stacionirano pašarenje. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 99 <-- 99 --> PDF |
U skladu s okvirnim zakonom o Nacionalnim parObavljana su studijska proučavanja na pašnjacima kovima pašarenje je predviđeno kao jedna od kompopadina Monte Sibillini, na nadmorskoj visini od nenata za očuvanje osnovnih vrijednosti krajolika. 1350-2448 m n. v. Tlo obilježava vapnena podloga i ´V--",´jj ;*-:- Visoravan Castclluccio ljeti koja često izbija na površinu. Srednja godišnja temperatura iznosi 6,3 °C (srednja u sječnju -1 °C, a srednja u srpnju 13,5 °C). Prosječne godišnje oborine iznose 843 mm. Na tom području većina šuma je posječena radi dobivanja većih pašnjačkih površina. Ostaci šuma su formacije bukve na terenima koji ne odgovaraju za pašarenje. Sastav vegetacije na pašnjacima je sljedeći: Graminacee (60 %) - Sesleria tenuifolia, S. nitida, Festuca dimorpha, F. nigrescens, Brachypodium genuense, Anthoxanthum odoratum, Leguminosae (4 %) -Trifolium repens, T. pratense i Medicago lupulina, ostale vrste (36 %) - Thymus striatus, Hieracium pilosella, Globularia cordifolia, Euphorbia cyparissias, Plantago atrata i Crepis aurea. U daljnjem tekstu autori su obradili tipičnu "haziendu" za uzgoj ovaca u planinskim uvjetima. Godine Uzgojna štala u okolici Casale Ghessi 1996. kada su obavljena istraživanja, imanje je brojilo 2500 ovaca i sto ovnova koji se drže na odvojenim pašnjacima do vremena pripuštanja. Primjenjuje se metoda vertikalnog selenja (od 600-2500 m n. v.). Cilj uzgoja je proizvodnja janjaca (18 do 25 kg žive vage), vune i mlijeka za proizvodnju sira. Proizvodi se 2100 janjaca za prodaju (gotovo jedno janje po ovci), vune 7 do 8 tona godišnje (3 kg po ovci, 4 kg po ovnu) te vrlo kvalitetno mlijeko u količini od oko 33 litre po odrasloj ovci. Od mlijeka se pravi poznati ovčiji sir Pecorino. Proljetni janjci prodaju se za vrijeme Uskrsnih praznika, dok se od janjaca iz razdoblja kolovoz-listopad kvalitetni ženski janjci ostavljaju za daljnji uzgoj, a muški prodaju tijekom zime. Ovce su podjeljene u pet podjednakih stada, a 800 ha pašnjaka podijeljeno je na 8 sektora koji se razlikuju po topografskim i produktivnim karakteristikama već prema potrebama pojedinih stada. Sezona pašarenja podijeljena je na 8 razdoblja u funkciji premještanja Lcguminose kao selekcionirana prehrana Intenzivno korištenje vrijednih pašnjaka |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 100 <-- 100 --> PDF |
Stada, ovisno o ciklusu proizvodnje te dolasku i odlasku stada s nižih predjela. U svakom razdoblju pojedinom stadu pripada jedno ili više sektora. Često se javljaju problemi vezani uz činjenicu da ovce previše uništavaju biljne vrste koje preferiraju, što dovodi do degradacije pašnjaka. Također je važno koliko su dugo ovce na dnevnoj paši (8-9 sati) i koliko traje njihov odmoru štalama (15-16 sati) što omogućava obnovu pašnjaka. Po mišljenju autora, ostaje još dosta problema koje bi trebalo istražiti a to su: dopunska prehrana, zdravstvena kontrola životinja, uzgoj i prehrana za vrijeme boravka u štalama. Fabio Raddi: Šumski sektor zemalja Istočno- Središnje Europe - Ekonomsko socijalne perspektive U ovom članku autor obraduje promjene u šumskom dijelu Europe, koje će se dogoditi nakon uključenja novih europskih zemalja u EU. Od 1989. g. započeo je proces promjena političkih i ekonomskih sustava deset europskih zemalja kandidata za ulazak u EU, a koje su to i zatražile. To su: Mađarska (1994), Poljska (1994), Rumunjska (1995), Slovačka (1995), Letonija (1995), Estonija (1995), Litva (1995), Bugarska (1995), Češka (1996) i Slovenija (1996). Ovo proširenje EU predstavlja povećanje ukupne površine za 33 % te porast stanovništva od 28 %. Ukupni bruto proizvod povećat će se za svega 4 %, a bruto proizvod po glavi stanovnika smanjiti će se za 20 %. Što se tiče ekonomije u šumsko-poljoprivrednom kompleksu, postoje velike razlike između zemalja EU i budućih članica. Radi što bolje ekonomske transformacije u tim zemljama EU je financirala inicijative i projekte za favoriziranje integracije. Zemlja zalihe milijuna m3 po ha m3 Bugarska 467 141 Estonija 314 146 Letonija 489 173 Litva 362 182 Poljska 1908 213 Češka 600 231 Rumunjska 1350 217 Slovačka 511 257 Slovenija 311 266 Mađarska 315 197 Ovi podaci indikativni su i mađusobno teško usporedivi. Etat je u relaciji sa šumskom površinom, a to znači velik u Poljskoj i Rumunjskoj, ali je u postotku prosjek manji nego u zemljama EU. U razdoblju 1990. do 2020. g. predviđa se povećanje potrošnje piljene građe u Letoniji, Litvi i Poljskoj, Šumski sektor zemalja Centralne i Istočne Europe je u krizi djelom zbog sporog restrukturiranja i spore privatizacije, a dijelom zbog općenitih problema u produktivnim sustavima nacionalnih ekonomija. Ova istraživanja vođena su u svrhu odgovora na sljedeća pitanja: procjena ekonomskih potencijala šumskog sektora pocjena proizvodnje drvnih i drugih proizvoda šumarstva - uloga šuma u zaštiti prirodnih resursa i očuvanju biološke raznolikosti - važnost šumske proizvodnje u okviru nacionalne ekonomije Prijelaz iz planske ekonomije u tržišnu ekonomiju važna je realnost, pa će EU proširenjem sa zemljama Središnje i Istočne Europe doživjeti radikalne promjene cijelog sustava. Informacije koje se odnose na stanje šumarstva sakupljene su na bazi suradnje sa šumarskim operatorima pojedinih zemalja i nisu homogene, već izražavaju različite metode i standarde. One često nisu usporedive između sebe i teško ih je sistematizirati. Prezentirane su mnogobrojne tablice i grafikoni koji se odnose na istraživana područja. Ukupna površina ovih zemalja iznosi 1.065.282 km2, od čega na šume otpada 340.268 km2 (32 %). Šumovitost je različita od 20 % (Mađarska) do 54 % (Slovenija). Prosječna šumovitost (32 %) veća je od prosječne šumovitosti EU (30 %). Valja napomenuti da se u posljednjem razdoblju ova šumovitost povećava dijelom učinkovito, a dijelom radi prilagođavanja definicije šume kriteriju FAO -a. U daljnjem tekstu dani su pregledi učešća listača i četinjača, visokih šuma i panjača, te ukupna drvna masa, prirast i etat koji po zemljama iznose: god. prirast milijuna m3 god. pr./ha m3 etat % prirasta 13,00 3,87 40 9,50 4,71 52 16,50 5,82 51 12,30 6,35 54 55,90 6,25 74 16,50 6,97 83 34,00 5,47 39 13,90 7,22 53 7,10 7,10 36 12,00 6,62 60 kao i općenito povećanje potrošnje ploča na bazi drveta, papira i kartona, što će omogućiti plasman tih proizvoda iz EU, jer u zemljama Istočne i Srednje Europe uglavnom nema značajnije proizvodnje. Poseban problem u razdoblju tranzicije predstavlja povratak šuma bivšim vlasnicima i njihovim nasljedni |