DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 55 <-- 55 --> PDF |
IZLAGANJA NA ZNANSTVENIM I STRUČNIM SKUPOVIMA CONFERENCE PAPERS Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 601-611 UDK. 630* 156 GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA BEAR MANAGEMENT AS A TASK OF STATE FORESTRY Dario MAJNARIĆ* SAŽETAK: Gospodarenje medvjedom u Republici Hrvatskoj datira od 1935. godine. Dosadašnje gospodarenje bilo je u velikom raskoraku s potrebama medvjeda za velikim životnim prostorom. Republika Hrvatska, kao potpisnica Međunarodnih konvencija, dužna je izraditi Nacionalni plan gospodarenja medvjedom. Medvjed se nalazi na svjetskom popisu ugroženih životinjskih vrsta. Za razliku od većine Europskih zemalja, Hrvatska ima očuvano stanište medvjeda. Dapače, površina staništa medvjeda se povećava, kao i brojno stanje medvjeda, pa medvjeda danas nalazimo u predjelima gdje nikada ranije nije obitavao. Površina staništa medvjeda iznosi 842 880 ha. Veći dio staništa pokrivaju Državna lovišta (60,2 %) koja zauzimaju i najkvalitetnija staništa medvjeda. Državna lovišta moraju biti nositelji gospodarenja medvjedom. Brojno stanje medvjeda je zadovoljavajuće, a prati ga i visok prirast. Dosadašnja, sadašnja i buduća izgradnja autocesta (do 2004. g.) usitnila je stanište medvjeda u četiri djelomično izolirane cjeline. Ovu činjenicu morat će uvažiti budući plan gospodarenja medvjedom te tome prilagoditi način gospodarenja. Lovišta medvjeda kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. prostiru se na površini od 115 277 ha. Sva su prvog boniteta i spadaju u najbolja lovišta medvjeda u Hrvatskoj. Ona imaju preduvjete da postanu i svjetski poznata lovišta medvjeda. Ključne riječi: Međunarodne konvencije, stanište medvjeda, lovište, brojno stanje, prirast, odstrel. 1. UVOD - Introduction Republika Hrvatska je, uz Sloveniju, prva zemlja u nolikosti te Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divEuropi idući od zapada prema istoku, koja ima očuvalje flore i faune. na staništa medvjeda. Medvjed se u Hrvatskoj nalazi u Gospodarenje medvjedom u Hrvatskoj propisuje se broju koji osigurava opstanak vrste. Medvjed mrki nai provodi na razini lovišta, bez obzira na veličinu lovilazi se na svjetskom popisu ugroženih životinjskih vrsšta. Taj način gospodarenja u velikom raskoraku je s ta. Republika Hrvatska je potpisnik Bernske Konvenpotrebama medvjeda za velikim životnim prostorom. cije, CITES Konvencije, Konvencije o biološkoj raz-Republika Hrvatska kao potpisnica Konvencija koje se odnose na zaštitu medvjeda, dužna je izraditi plan go spodarenja medvjedom. Ovaj plan mora ispraviti po greške u dosadašnjem načinu gospodarenja medvje dom te se isti mora napraviti za velika područja. Ovaj * Dario Majnarić, dipl. ing. šum., Uprava šuma Podružnica plan mora uvažavati potrebe medvjeda za životom na Delnice, Supilova 32, 51300 Delnice velikom prostoru. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 56 <-- 56 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12. CXXVI 12002), 601-611 2. OPĆI PODACI O MEDVJEDU - General data on the bear 2.1. Sistematika i rasprostranjenje U Hrvatskoj obitava europski smeđi medvjed (Ursus arctos). Populacija medvjeda u Hrvatskoj dio je zajedničke populacije medvjeda koju Hrvatska dijeli sa Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. 2.2. Rasprostranjenost medvjeda u Hrvatskoj U Hrvatskoj je medvjed stalno prisutan na području gotovo cijelog Gorskog kotara i Like, manjem dijelu južnog Korduna, manjem području Sjeverne Dalmacije i primorskom dijelu iznad 500-600 m nadmorske visine. 2.3. Podneblje Stanište medvjeda nalazi se u zoni srednjoeuropskog, a pod jakim utjecajem mediteranskog podneblja. Osnovne značajke podneblja unutar staništa medvjeda su: duga snježna zima, nagle vremenske promjene, kratko vegetacijsko razdoblje, niska prosječna godišnja temperatura, velika zračna vlaga, snažni rani i kasni mrazevi i magle, obilje oborina i dosta jaki vjetrovi sa sjeveroistoka (bura) i jugoistoka (jugo). 2.4. Šumske zajednice Za život medvjeda od velikog su značenja veliki, neprekinuti šumski kompleksi u kojima nalazi hranu, vodu, mir, zaklon i brlog. Najznačajnije šumske zajednice koje se preklapaju sa životnim prostorom medvjeda u Hrvatskoj su: - Klekovina bora s planinskom kozokrvinom Lonicero borbasianae - Pinetum mugi/Ht. 1938 (Borh. 1963). - Gorska smrekova šuma s pavlovcem (Aremonio- Piceetum Ht .1938). Predplaninska bukova šuma s urezicom (Homogyno sylvestris - Fagetum sylvaticae/Ht. 1938/Borh. 1963). Dinarska bukovo-jelova šuma (Omphalodo-Fagetum Marinče k et.al. 1992). - Jelova šuma s rebračom (Blechno-Abietetum Ht. 1950). - Jelova šuma s milavom (Calamagrostio abietetum Ht. 1956). - Ilirska brdska bukova šuma s mrtvom koprivom (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938). - Bukova šuma s jasenskom šašikom (Seslerio -Fagetum sylvaticae /Ht. 1950 (M. Wr a b e r 1960) - Suma hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentisHJ. 1938) 2.5. Antropogeni utjecaji 2.5.1. Prometnice Prometnice u području stalnog obitavanja medvjeda čine ceste i pruge. Od cesta su zastupljene: auto-putevi, ceste državnog značaja, lokalne ceste i šumske ceste. Od svih promet nica auto-putevi su najveći problem za život i kretanje medvjeda. Na području stalnog obitavanja medvjeda su dva auto-puta: Zagreb-Rijeka i Zagreb-Split. Dio autoputeva je izgrađen, a ostali dijelovi autoputa ubrzano se grade, tako da bi trebali biti u cijelosti gotovi do kraja 2004. Auto-putevi su ograđeni žicom, te u potpunosti ili djelomično sprječavaju kretanje medvjeda. Životni prostor medvjeda u Hrvatskoj na taj je način podjeljen u 4 djelomično izolirane cjeline. Na manjim dijelovima auto-cesta ipak su mogući prijelazi divljači zahvaljujući tunelima, mostovima i vijaduktima. Državne i lokalne prometnice predstavljaju stalnu opasnost za stradavanje medvjeda, ali nisu prepreka za migraciju medvjeda. Šumske ceste nisu se pokazale kao negativan čimbenik u staništu medvjeda, iako je otvorenost šumskih cesta između 15-20 km/000 ha u staništima u kojima obitava. Unutar staništa medvjeda izgrađene su pruge Rijeka- Zagreb, Lička pruga i Unska pruga. Sama željeznička pruga nije prepreka za kretanje medvjeda, ali zato znatan broj medvjeda strada na pruzi, posebice u usjecima. Stradanja medvjeda na cestama i prugama Gorskog kotara praćena su od 1963 do 1995. godine, te je zabilježeno 51 grlo stradalo na pruzi (70 %) i 22 grla pregažena na cestama (30 %). Od toga je bilo 36 % mužjaka, 45 % ženki i 19 % nepoznatog spola (Huber i sur. 1998). Za stradavanje medvjeda na prometnicama kriv je i ljudski čimbenik, u smislu namjernog bacanja hrane iz vozila, odnosno vlaka, ali se radi i o nenamjernom rasipanju hrane koja se prevozi željeznicom (kukuruz, žitarice). Istraživanjima je utvrđeno da je 1/3 nesreća medvjeda na prometnicama uzrokovana bacanjem, odnosno rasipavanjem hrane uz prometnicu (C i c n j a k i sur. 1997) 2.5.2. Stanovništvo Na području Gorskog kotara i Like bilježi se stalni odljev stanovništva od II Svjetskog rata na ovamo. Odljev stanovništva u gradove i inozemstvo uzrokovan je sve lošijom gospodarskom situacijom u Gorskom kotaru, a u Lici, uz lošu gospodarsku situaciju, odlučujuću ulogu imala su ratna zbivanja u Domovinskom ratu. Mnoga sela potpuno su opustjela, polja su neobrađena, a livade, pašnjaci i voćnjaci obrašćuju drvećem, grmljem i korovom. Time se životni prostor medvjeda širi, i takva situacija pogoduje kvaliteti staništa medvjeda. 2.5.3. Šumarstvo Šumarstvo je potpuno mehanizirano, tako da utječe na mir u staništu medvjeda. Na većem dijelu staništa gospodari se preborno, a to znači da se u šumske odjele, radi redovne sječe, ulazi jednom u 10 godina. Taj način gospodarenja ostavlja dovoljan prostor medvje |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 57 <-- 57 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 601-611 du da se u vrijeme sječe, izvlačenja i izvoza drvnih sortimenata povuče u predjele gdje može naći mir. 2.5.4. Ostali antropogeni utjecaji Ostale skupine ljudi koje u manjoj mjeri remete mir u staništu medvjeda su izletnici, sakupljači gljiva, ljekovitog bilja i planinari. Na pojedinim lokalitetima otvoreni su i kamenolomi. 2.6. Prehrana medvjeda u prirodi Medvjed je svežder ali hrana biljnog podrijetla čini preko 90 % njegove prehrane u prirodi. Od biljne hrane u šumi nalazi tijekom proljeća medvjeđi luk (Allium ursinum L.) i kozlac (Arum maculatum L.). Na šumskim livadama hrani se travama (Graminae sp.), djetelinom (Trifolium sp.) i kiselicama (Rumex sp.). Tijekom ljeta u šumi najčešće jede anđeoski korijen (Angelica silvestris L.) i praseće zelje (Aposeris foetida L.), a u kasno ljeto malinu (Rubus idaeus L.), kupinu (R, fructicosus L.), krkavinu (Rhamuns cathartica L.) i borovnicu (Vaccinium myrtillus L.). U jesen je svakako najvažnija hrana plod bukve (Fagus syilvatica L.)(Cicnjak 1991.). Prema zapažanjima autora ujesen se u šumi hrani i divljom jabukom (Malus sylvestris Mill.) i divljom kruškom (Pyrus communis L.). Isto tako rado jede i plodove lijeske (Corylus avellana L.), plodove jarebike (Sorbus aucuparia L.), kestena (Castanea sativa Mili.), drijena (Cornus mas L.) i žirove raznih vrsta hrastova (Quercus sp.). U potrazi za slasnim plodovima medvjed zna prevaliti velike udaljenosti, a često i otići izvan stalnog životnog prostora. U poljima se hrani svim vrstama žitarica, a posebice zobi i ječmom. Vrlo rado posjećuje i polja zasađena kukuruzom, osobito kada je plod mliječan. Posjećuje i voćnjake gdje jede šljive, jabuke, kruške, breskve, trešnje, pa i grožđe. Rado jede šumski med i larve pčela, ali provaljuje i u pčelinjake. Na taj način čini štete u poljoprivredi. Od hrane životinjskog porijekla najčešće se hrani lešinama životinja koje nade u šumi. Osim toga hrani se bezkralježnjacima, te mladunčadi divljih papkara. Od domaćih životinja najčešće napada ovce, ponekad krave, magarce i konje. DOSADAŠNJE GOSPODARENJE MEDVJEDOM NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE Past management with the bear in the Republic of Croatia Do 1935. godine medvjed je nezaštićen, te su ga mogli loviti vlasnici šuma, lugari i seljaci. Smatran je za štetnu, i "za čovjeka opasnu" zvijer. Dapače, u nekim razdobljima za svakog usmrćenog medvjeda raspisivala se i nagrada. Od 1935. godine medvjed se može loviti samo uz dozvolu državne vlasti. 1953. g. medvjed je prvi puta zaštićen lovostajom. 1960. formiraju se šumska gospodarstava te istima pripada pravo gospodarenja medvjedom. Od 1960-1990. brojno stanje medvjeda raste, a time se povećava i odstrel medvjeda. Od 1990-1999. zabilježena je smrtnost od 273 medvjeda. Od toga otpada na lov 50,1 %, krivolov 9,5 %, promet 16,5 %, ratna zbivanja 13,5 %, na ostale i nepoznate uzroke otpada 10,4 %. Prosječna godišnja prihrana medvjeda klaoničkim otpadom, u istom razdoblju iznosila je 446 kg/grlu medvjeda. 4. SADAŠNJE STANJE - Present status 4.1. Površina stalnog obitavanja medvjeda u Hrvatskoj Površina stalnog obitavanja medvjeda iznosi 842 880 ha. Površina je dobivena ucrtavanjem na radnim kartama mjerila 1 : 100000. Ucrtavanje je izvršeno na terenu u suradnji s lokalnim poznavateljima staništa medvjeda. Granice staništa medvjeda unesene s radnih karata na kompjuterski digitalizirane kane istog mjerila, te je površina dobivena kompjutorskim obračunom, programom ARC view. 4.2. Lovišta Prema Zakonu o lovu lovišta RH dijele se na vlastita nad kojima ima nadzor Država i zajednička nad kojima ima nadzor Županija. Državna lovišta zauzimaju 1 673 483 ha površine. Od toga su: - u koncesiji - u zakupu - u Hrvatskim š. - neraspoređeno 455 557 ha ili 27,2% 847 666 ha ili 50,6% 336 197 ha ili 20,1 % 34 063 ha 2,1% |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 58 <-- 58 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 601-611 Medvjed je prisutan u 51 Državnom lovištu ukupne površine 507 420 ha. Sa staništem medvjeda preklapaju se i područja nacionalnih parkova: Nacionalni park Površine (ha) Risnjak 5400 Sjeverni Velebit 10900 Plitvička jezera 29500 Paklenica (dio) 6700 Ukupno: 52500 Kada se od ukupne površine obitavanja medvjeda oduzme površina Državnih lovišta i Nacionalnih parkova, ostaje površina od 282 960 ha Županijskih lovišta. ha % Državna lovišta 507420 60,20 Županijska lovišta 282960 33,57 Nacionalni parkovi 52500 6,23 Ukupna površina 842880 100,00 obitavanja medvjeda Broj osmotrenih medvjedica s mladunčadi je sljedeći: Lovna godina Broj osmotrenih medvjedica 1996/1997 27 1997/1998 32 1998/1999 36 1999/2000 29 2000/2001 34 2001/2002 33 Ukupno: 191 Distribucija medvjedica sa n mladunčadi (1996/1997-2001/2002) Medvjedica s Medvjedica s 2 Medvjedica s 3 1 mladim mladunčadi 28(14,7%) 104(54,4%) Iz tablica je isto tako vidljivo da preko 50 % medvjedica vodi dvoje mladunčadi, dvostruko više medvjedica vodi troje nego jedno mladunče, a medvjedice s četiri mladunčeta srećemo rijetko. 4.5. Zakonodavstvo Medvjed mrki nalazi se na popisu krupne divljači, a 4.3. Brojno stanje Zadnje prebrojavanje medvjeda na razini Republike Hrvatske izvršeno je 1999. g. Fond je tada iznosio 623 grla. Činjenica je daje fond u stalnom porastu, a svakako je najvažniji razlog razlika između visokog prirasta (1,075 po spolno zreloj medvjedici) i relativno niske smrtnosti medvjeda (27,3 grla godišnje). Brojnost u odnosu na površinu iznosi 0,74 grla/1000 ha. Sadašnja brojnost je zadovoljavajuća ali bi obzirom na bonitet staništa mogla biti i 1 grlo/1000 ha (842 grla). 4.4. Prirast Prebrojavanje medvjedica s mladunčadi provedeno je zadnjih 6 godina u Gorskom kotaru. Prebrojavanje je izvršeno ujesen (mladunčad stara 9-10 mjeseci) i proljeće (mladunčad stara 14-15 mjeseci). Iz tablica je vidljivo da medvjedica prosječno vodi 2,15 mladunčadi. Pošto medvjedice imaju mladunčad svake druge godine, onda prosječni godišnji prirast iznosi: 2,15:2 = 1,075 na sve spolno zrele medvjedice. Broj mladunčadi 57 65 76 67 74 71 410 mladunčadi 57 (29,8 %) Broj mladunčadi / broj medvjedica 2,11 2,03 2,11 2,31 2,18 2.15 2,15 Medvjedica s 4 Ukupno: mladunčadi 2(1,0%) 191(100%) zaštićen je lovostajom. Dozvoljen lovje od 1. 10. - 15. 5. Pravilnik o lovočuvarskoj službi i pravilnik o stručZakoni, pravilnici, odnosno dokumenti koji se odnoj osobi za provedbu lovnogospodarske osnove nose na gospodarenje medvjedom su: 5. BUDUĆE GOSPODARENJE MEDVJEDOM - Future management with the bear Zakon o lovu Pravilnik o lovostaji Pravilnik o izradi i donošenju lovno gospodarske osnove Lovnogospodarska osnova i program zaštite divljači Pravilnik o lovačkom oružju i lovačkim nabojima 5.1. Međunarodni propisi koji reguliraju zaštitu mrkog medvjeda U uvodnom dijelu napomenute su Konvencije koje je potpisala Republika Hrvatska, a odnose se na zaštitu medvjeda. Bernska konvencija utvrđuje sve mjere koje moraju europske zemlje poduzimati za zaštitu divljih vrsta, posebno ugroženih koje su navedene u Dodacima, te mjere za zaštitu njihovih staniša. Medvjed mrki naveden je u Dodatku II. gdje se nalaze strogo zaštićene životinjske vrste. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 59 <-- 59 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 601-611 Članak 22. dopušta državama da zadrže rezervu glede životinjskih vrsta koje se nalaze u Dodacima, i to obzirom na lov i dr. Hrvatska je zatražila rezervu za medvjeda mrkog. Bernska konvencija prihvaća Akcijski plan zaštite mrkog medvjeda od strane Europske inicijative za velike zvijeri u kojima su navedene i preporuke za akcijski plan zaštite mrkog medvjeda u Hrvatskoj. Najvažnija točka akcijskog plana je Osnivanje nacionalnog povjerenstva za gospodarenje medvjedom, kojem je zadaća izraditi nacionalni plan gospodarenja medvjedom. Plan gospodarenja mora biti izrađen na način da zadovolji međunarodne konvencije, a to znači da se brojnost medvjeda mora zadržati na sadašnjoj razini ili povećati. S druge strane plan mora sadržavati mjere uzgoja, zaštite i lova na način da zadovolji interese lovoovlaštenika i ostalih interesnih skupina. 5.2.1 Stanište medvjeda Stanište medvjeda obuhvaća sve površine na kojima je medvjed stalno prisutan, odnosno one površine na kojima treba gospodariti medvjedom. Dosadašnjom i sadašnjom izgradnjom auto-puteva stanište medvjeda je podijeljeno u četiri dijela. Ovi dijelovi predstavljaju umjetno stvorene i izolirane cjeline, među kojima je samo mjestimično moguće kretanje medvjeda. Ove cjeline su, silom prilika, postale umjetno stvorene zone unutar kojih treba gospodariti medvjedom. Ove novonastale cjeline obuhvaćaju 4 staništa medvjeda: 1. Dio Gorskog kotara sjeverno od auto-ceste Zagreb- Rijeka do granice sa Slovenijom. 2. Dio Gorskog kotara i Like južno od auto-ceste Zagreb- Rijeka. Istočna i južna granica je auto-cesta Bosiljevo-Žuta Lokva-Vratnik i dalje cesta prema Senju. Zapadna granica je pojas uz more. 3. Dio zapadne Like i viši dijelovi priobalja južno od auto-ceste Bosiljevo-Žuta Lokva-Vratnik i ceste Vratnik-Senj. Istočna i južna granica je auto-cesta Žuta Lokva-Sv. Rok, a zapadna granica je pojas uz more. 4. Manji dio južnog Korduna i velik dio Like istočno od auto-ceste Bosiljevo-Sv. Rok. Sjeverna granica ide od N.R Plitvička jezera cestom prema Plaškom, istočna granica je državna granica s B i H, a južna granica je iznad Kanjona Zrmanje, iznad Knina i rijekom Butižnicom do granice s B i H. Jedini mogući prijelazi između pojedinih staništa su iznad tunela i ispod mostova i vijadukata. Jedina preostala cesta bez ograde je cesta Vratnik-Senj između staništa 2 i 3. Na auto-cesti Rijeka-Zagreb i auto-cesti Bosiljevotunel Sv. Rok medvjedi mogu´prelaziti na sljedećim mjestima: (u obzir su uzeti objekti duži od 80 m). Auto-cesta Rijeka-Zagreb Objekat Vijadukt "Severinske drage" Vijadukt "Osojnik" Vijadukt "Veliki Gložac" Vijadukt "Zečeve drage" Vijadukt "Hambarište" Vijadukt "Dobra" Vijadukt "Kamačnik" Vijadukt "Jablan II" Vijadukt "Jablan I" Vijadukt "Čardak" Vijadukt "Stara Sušica" Tunel "Pod Vugleš" Tunel "Bajt" Tunel "Javorova Kosa" Vijadukt "Zalesina" Tunel "Vršek" "Zeleni most" Tunel "Lučice" Tunel "Sopac" Vijadukt "Golubinjak" Tunel "Sleme" Tunel "Vrata" Most "Bajer" Tunel "Tuhobić" Vijadukt "Hreljin" Ukupno: Podaci su očitani sa objekata i izvedbenih elaborata. Auto-cesta Bosiljevo - Tunel "Sv. Rok" Dužina (m) 700 354 1146 1103 103 225 225 228 105 566 390 564 249 876 461 868 91 576 752 569 835 257 485 2140 535 14403 Objekat Vijadukt Josipdol Vijadukt Salopeki Modruški Vijadukt Modruš Tunel Mala Kapela Vijadukt Jezcrane Vijadukt Sebalji Vijadukt Brinje Tunel Brinje Vijadukt Brlog Tunel Poljice Most Gacka Vijadukt Matašići Vijadukt Rupčići Tunel Ličko Lešće Vijadukt Podkoren Vijadukt Marici Vijadukt Vučjak Vijadukt Sv. Rok Tunel Sv. Rok Ukupno: Dužina (m) 381 915 1261 5732 1410 153 485 1600 195 469 409 620 438 1211 158 227 530 965 5945 23104 Podaci su dobiveni izmjerom na planu 1 : 100 000. Nazivi objekata dani su prema nazivima najbližih mjesta od objekata koji su u gradnji ili koji će se graditi. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 60 <-- 60 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 601-611 /f c v ^;^ t i Karta staništa medvjeda i^S^äi^i&Äiafe^ßÄS^ M 1 s 850 OOO ®mMčiU If&ESßft 1 mi H:^J^ m 3»L :*Li: mr ;..-»j* ?.;» ^AŠ « li > V-´. ´^W^-J´-ri - ^ M * * Autocesta /\ / Državna granica ry*^ Staništa f - M ´ mm. mm Karta staništa medvjeda - Map of bear habitat |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 61 <-- 61 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 601-611 Dužina auto-puta Zagreb-Rijeka kroz stanište medvjeda iznosi 56,850 km. Dužina svih prijelaza na istom autoputu iznosi 14,403 km stoje 25,34 % od dužine autoputa kroz stanište medvjeda. Dužina auto-puta Bosiljevo-Sv. Rok kroz stanište medvjeda iznosi 144,834 km. Dužina svih prelaza na istom autoputu je 23,104 km stoje 15,95 % od dužine autoputa kroz stanište medvjeda. Nakon utvrđivanja staništa medvjeda vrlo je važno sačiniti detaljan popis državnih i županijskih lovišta unutar staništa medvjeda, površinu lovišta i lovoovlaštenika koji gospodare tim lovištima. Ovi podaci bit će neophodni prilikom izrade plana gospodarenja. 5.2.2. Prebrojavanje medvjeda Utvrđivanje brojnog stanja te spolne i starosne strukture, osnovno je polazište za izradu plana gospodarenja. U prebrojavanje treba uključiti sve lovoovlaštenike, a prebrojavanje treba izvršiti na razini staništa 1-4 (poglavlje 5.2.1.). Podaci za 4 velika staništa zbrojem će dati brojno stanje i strukturu na razini Republike Hrvatske. 5.2.3. Određivanje odstrela medvjeda Odstrel treba odrediti na nivou staništa 1 -4, a zbrojem odstrela u staništima 1-4 dobit ćemo odstrel na razini Republike Hrvatske. Prilikom utvrđivanja odstrela treba uzeti u obzir brojno stanje, spolnu i starosnu strukturu, bonitet staništa 1 -4 i prirast. Kada se izračuna odstrel na razini staništa 1-4, treba pristupiti izradi plana odstrela po lovištima i po godinama. Prilikom razdiobe odstrela po lovištima treba uzeti u obzir brojno stanje medvjeda (u pojedinim lovištima brojno stanje varira od 0,5 grla/1000 ha do 2,0 grla/1000 ha), bonitet lovišta, veličinu lovišta, kao i specifičnosti pojedinih lovišta. 5.2.4. Mjere prihrane i prehrane medvjeda Dosadašnje gospodarenje pokazalo je daje prihrana medvjeda važna iz nekoliko razloga. Redovitom prihranom medvjed je vjerniji prostoru na kojem obitava. Samim time daleko su manje štete u poljoprivre di. Prihrana ima isto tako utjecaj na brži rast medvjeda. Ispitivanja u lovištima Gorskog kotara, gdje se medvjed redovito prihranjuje, dovela su do spoznaje da mužjak sa navršene četiri godine života daje trofejnu vrijednost krzna preko 300 CIC točaka. Isto tako, mužjak sa navršenih 8 godina života daje trofejnu vrijednost krzna preko 400 CIC točaka. Prihrana divljači dakako ima utjecaj i na visok prirast medvjeda. Od biljne hrane, medvjeda bi tijekom cijele godine trebalo prihranjivati kukuruzom i zobi (osim u vrijeme zimskog sna) u minimalnoj količini od 0,5 kg/grlu dnevno. Radi potrebe za bjelančevinama životinjskog podrijetla, medvjeda treba prihranjivati i mesnom briketiranom hranom. Ova prihrana vrlo je značajna u vrijeme izvan vegetacijskog razdoblja, u vrijeme kasne zime, ranog proljeća i kasne jeseni. Zbog strogih veterinarskih propisa nije dozvoljena prihrana mesnim otpacima i lešinama uginulih životinja. Isto je tako važno zasijavati njive sa zobi. Za njive je poželjno da su unutar šumskih površina kako bi medvjeda zadržali u šumi u vrijeme zriobe plodova na poljima radi smanjenja štete u poljoprivredi. Sijanje zobi treba vršiti na minimalnoj površini od 500m2/ 1 grlu medvjeda. Od ostale hrane medvjeda je vrijedno prihranjivati usitnjenim zrnjem kukuruza umočenim u šećernu melasu te različitim vrstama sezonskog voća koje nije za ljudsku upotrebu i voćnim i pivskim tropom, kao i silažom kukuruza. 6. LOVIŠTA MEDVJEDA KOJIMA GOSPODARE HRVATSKE ŠUME d.o.o ZAGREB Bear hunting areas managed by Croatian Forests "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb, kao državna šu- od toga gospodare sa 6 lovišta medvjeda u površini od marska organizacija, gospodare sa 336 197 ha lovišta, 115 277 ha. Br. Naziv lovišta 1. "Smrekova draga - Gumance" 2. "Bjelolasica" 3. "Velika Kapela" 4. "Ričićko bilo" 5. "Sjeverni Velebit" 6. "Srednji Velebit" Uprava šuma podružnica Delnice Delnice Ogulin Senj Senj Gospić Ul cupno:" Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb Površina 18033 28248 9205 22805 24242 12744 115277 Brojno stanje medvjeda proljeće 2002 30 52 18 30 30 12 172 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 62 <-- 62 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 601-611 Karta lovišta medvjeda kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb Map of bear hunting areas managed by Croatian Forests |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 63 <-- 63 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 601-611 Može se slobodno reći da su ovo najkvalitetnija lovišta medvjeda u Hrvatskoj. Sva lovišta su prvog boniteta u kojima je moguć uzgoj do 2 grla/1000 ha, u najboljima čak i do 2,5 grla/1000 ha. Od ustanovljanja lovišta (1995.) do danas, površine lovišta su se nekoliko 1999/20 2000/01 Plan Izvršenje Plan Izvršenje 21 24 26 17 Najkvalitetnija lovišta medvjeda kojima gospodare "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb su u planinskom kompleksu Velike kapele, površine 60258 ha. Ovaj kompleks čine lovišta "Bjelolasica", "Velika kapela" i "Ričićko bilo". Manja naselja su samo uz rub lovišta, dok je unutrašnji dio nenaseljen. Ovo je jedini veći kompleks u Hrvatskoj u kojemu medvjedom gospodari isti lovoovlaštenik. Uz kvalitetnu prihranu, u kompleksu je moguće uzgajati 2,5 grla medvjeda/1000 ha, pa čak i više. Prihrana medvjeda vrši se kukuruzom i mesnim otpadom. Godišnje se prosječno izlaže 120 tona mesnog otpada. Unutar šumskih površina podižu se i brojni nasadi zobi. Zadatak Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb, glede gospodarenja medvjedom, u budućem razdoblju biti će: ZAKLJUČCI 1. Brojnost medvjeda u Hrvatskoj je zadovoljavajuća, kao i rasprostranjenje na zadovoljavajućoj površini. Postoji trend porasta populacije i površina na kojima obitava medvjed. 2. Medvjedom se u Hrvatskoj gospodari od 1935. godine, ali dosadašnje gospodarenje i zakonska regulativa nisu u skladu s potrebama medvjeda za velikim životnim prostorom. 3. Državna lovišta predstavljaju najkvalitetniji dio staništa medvjeda, te moraju biti nositelji gospodarenja medvjedom. 4. Nacionalni parkovi čine značajne površine na kojima je medvjed trajno zaštićen. 5. Izgradnjom auto-cesta stanište medvjeda u Hrvatskoj usitnjeno je na 4 dijela. 6. Gospodarenje medvjedom treba prilagoditi međunarodnim propisima koji reguliraju zaštitu medvjeda. Obveza Hrvatske je izraditi nacionalni plan gospodarenja medvjedom. Plan treba izraditi na površinama koje su razdjelile auto-ceste zbog LITERATURA Car, Z. 1953: Medvjed. Lovačka knjiga Zagreb, 86 str. Huber, Đ., J. Kusak, A. Frković 1998: Traffic kills of brown bears in Gorski kotar, Croatia. UrsuslO: 167-171. puta mijenjale. Odstrel medvjeda u posljednje 3 godine iznosi 58 grla, odnosno 19,33 grla godišnje, stoje premalo u odnosu na bonitete lovišta kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. 2001/02 Ukupno Plan Izvršenje Plan Izvršenje 22 17 69 58 1. Povećanje brojnog stanja do 2 grla/l000 ha. 2. Povećanje odstrela medvjeda u skladu s povećanjem brojnog stanja medvjeda. 3. Izgradnja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata koji još nedostaju. 4. Prihranu zadržati na sadašnjoj razini, a broj njiva zasađenih zobi višestruko povećati. 5. Stalno obrazovanje lovnih kadrova u gospodarenju medvjedom. 6. Kvalitetna promidžba lovišta, te stjecanje dovoljno brojne i kvalitetne lovne klijentele 7. Dobra suradnja s nacionalnom komisijom za izradu plana gospodarenja medvjedom kao i svim institucijama koje se bave zaštitom medvjeda i njegovog staništa. Conclusions ograničene mogućnosti kretanja medvjeda između tih površina. 7. Prilikom izrade plana gospodarenja treba pomiriti želje međunarodne zajednice za očuvanjem medvjeda i njegovog staništa, a u isto vrijeme gospodariti medvjedom kao lovnom divljači. 8. Država treba uspostaviti učinkovit nadzor nad provođenjem plana gospodarenja medvjedom. 9. Prilikom isteka lovozakupa i koncesija, potrebno je smanjiti broj malih lovišta unutar staništa medvjeda. 10. Hrvatske šume d.o.o. Zagreb su državna šumarska organizacija koja gospodari najkvalitetnijim lovištima medvjeda. Raspolaže sa stručnim i profesionalnim lovnim osobljem koje ima dovoljno znanja i iskustva u gospodarenju medvjedom. Isto osoblje znati će, kao i do sada, očuvati medvjeda i njegovo stanište, a u isto vrijeme pružiti kvalitetnu uslugu u lovu medvjeda. - Literature Huber, Đ., H. V Roth 1997: Denning of brown bears in Croatia. Int. Conf. Bear Res. And Manage. 9 (2): 79-83 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 64 <-- 64 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXV1 (2002), 601-611 Huber,Đ.,A . Frković,J . Kusa k 2002: Plan gos- Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva 2002: Popis drpodarenja medvjedom na području priobalja Pri- žavnih lovišta u Županijama, odnosno gradu Zamorsko- goranske županije. grebu. Kusak , J., Đ. Huber , 1998: Brown bear habitat qua- Šilić , Č. 1977: Šumske zeljaste biljke. lity in Gorski kotar, Croatia. Ursus 10:281-291. Šilić , Č. 1983: Atlas drveća i grmlja. Povjerenstvo za praćenje populacija velikih zvijeri i Vukelić , J., Đ. Rauš , 1998: ŠumarskafitocenologiMinistarstvo zaštite okoliša i prostornog urede-j a ; šums ke zajednice u Hrvatskoj. nja 1999: Analiza podataka o stanju medvjeda u Hrvatskoj. SUMMARY: The Republic of Croatia is, together with Slovenia, the first country from Western Europe eastwards to have well-preserved bear habitats and a sufficient number of bears to ensure the survival of this animal species. Due to constant emigration of the local population since World War Two, bear habitats have been increasing in size and improving in quality. The European brown bear in on the World List of Endangered Animal Species, and the Republic of Croatia is a signatory of the Bern Convention, the CITES Convention, the Convention on Biological Diversity and the Directive on the Protection of Natural Habitats and Wild Fauna and Flora. Pursuant to Article 22 of the Bern Convention, Croatia has requested a Reserve in connection with animal species in the Annexes with regard to bear hunt. Within the Action plan of brown bear protection, Croatia is obliged to draw up a national plan of bear management. Until 1935 the bear was unprotected, and was hunted by forest owners, rangers and peasants. From 1935, bear could be hunted with the permission of state authorities. In 1953 the bear was protected with close season. From 1990 -1999, the death of 273 bears was recorded, of which hunting accounts for 50.1 %, poaching for 9.5 %, traffic for 16.5 %, war actions for 13.5 %, and other and unknown causes account for 10.4 %. In Croatia, the average annual bear nutrition with offal was 446 kg/1 head of bear. Bear habitats cover an area of 842,880 ha in Croatia. Within this area there are state hunting grounds (60.20 %), county hunting grounds (33.57 %) and national parks (6.23 %). The last bear count at the country level was made in 1999 and the fund at that time was 623 heads or 0.74 heads /1,000 ha. The increase in bear population is high and comes to 1.075 heads per sexually mature bear female. Females most frequently have 2 cubs (54.4 %), 3 cubs (29.8 %), 1 cub (14.7 %) and rarely 4 cubs (1.0 %). The bear is on the list of big game, and is protected with close season from 16 May - 30 September. Bear management is regulated by laws, regulations and documents of which the Hunting Law is the most important. The plan of bear management should rectify past errors relating to management in undersized areas. It should be taken into account that the building of motorways has divided the bear habitat into four smaller parts. Motorways have become obstacles to bear movement, and crossings are possible only above tunnels and under bridges and viaducts. The route of the Zagreb Rijeka motorway going through the bear habitat is 56.85 km long and crossings are possible in 25 places in the length of 14.40 km (25.34 %). The section Bosiljevo - Sveti Rok thought the bear habitat is 144.83 km long and crossings are possible in 19 places in the length of 23.10 km (15.95 %). For practical reasons, bears should be managed in the areas divided by motorways. In these areas (1-4) bears should be counted in terms of their sexual and age |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 65 <-- 65 --> PDF |
D. Majnarić: GOSPODARENJE MEDVJEDOM KAO ZADATAK DRŽAVNOG ŠUMARSTVA Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 601-611 structure, their increase should be calculated and the kill determined. After calculating the kill in large areas (habitats 1-4), the kill should be distributed by hunting grounds taking into account their size, past management and the specific features of individual grounds. Management plans should contain measures of additional bear nutrition, which is important primarily in the sense of keeping bears in forests. In this case they will inflict less damage to agricultural areas. Nutrition also accelerates their growth and increase in the number. With good quality feed a male aged 4 achieves the trophy value of für of over 300 CIC points, and a male aged 8 of over 400 CIC points. Bears should be fed with corn and oats throughout the year (except in the period of hibernation) with a minimal quantity of 0.5 kg/head daily. To satisfy their need for protein, bears should also be fed with dried meaty food. It is also important to sow oats over a minimal area of 500 mVhead of bear. Of other food, bears should be fed with ground corn dipped in sugar treacle, different kinds of seasonal fruit not suitable for human nutrition, fruit and brewery spent grain and silage corn. Croatian Forests is a state forest organisation that manages with 38 hunting grounds sized 336,197 ha, of which 6 are bear hunting grounds with an area of 115,277 ha. The hunting grounds are in the highest class and are among the best quality hunting grounds in Croatia, enabling the rearing of up to 2.5 heads /1,000 ha. The current annual kill is 19.33 heads, which is too low in relation to the quality of hunting grounds. The most important task of Croatian Forests in the coming period involves the following: to increase the number of bears to 2 heads /1,000 ha and the corresponding kill, to build hunting-management and hunting-technical facilities where they are missing, to increase the number of oat fields, to permanently educate hunting personnel, to promote hunting grounds and cooperate with the national commission for drawing management plans and with all institutions dealing with the pro tection of the bear and its habitats. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 66 <-- 66 --> PDF |
INSTRUMENTI I OPREMA U ŠUMARSTVU ®m& Visinomjeri: digitalni (Haglof), sa skalom (Blume Leiss), sa skalom (Sunto) .,# N. -´ Spiegel Relascop i Promjerke: digitalne, R svrdla (boreri) za Telerelascop Fob drvene i aluminijske, tvrdo ili meko drvo + taksac, cm, mm rezervni djelovi (boreri i igle) 0 \ i SOKKIA Kompasi (SUNTO) GPS Garmin (12,1 I plus) Vrpce, niveliri, stanice, geodetski pribor dalekozori, snajperi COM^UNJCAT^GNI ormari za nacrte rXTk /I« p Lp TT stolovi sa svjetlom za čitanje karata -I TECHNOtOGIfi crtaći pribor ploteri, fotokopirni aparati KOMTEH-GEO Majzekovi trokuti, razmjernici 10000 ZAGREB, Trg športova 11 planimetri, kurvimetri tel. 01/3650-451 ; fax. 01/3091-027 trasirke, prizme, daljinomjeri, niv. letve e-mail: komteh@zg.tel.hr http://www.recro.hr/komteh |