DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 43 <-- 43 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI - REVIEWS Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594 UDK 630* 156 O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE ÜBER DAS REHGEHÖRN KROATIENS Alojzije FRKOVIC* SAŽETAK: Od 1937. godine od kada se lovačke trofeje ocjenjuje po jedinstvenim međunarodnim naputcima (formulama), Hrvatska je na brojnim međunarodnim lovačkim izložbama održanima u zemlji i svijetu, izložila više kapitalnih rogovlja srnjaka. Na izložbi u Berlinu 1937. godine najbolji srnjak iz Hrvatske ocijenjen je sa 158,30 int. točaka, osvojivši nagradu "šild". Na II. firentinskoj izložbi 1964. godine srnjak iz Tounjskog krpela ocijenjen sa 183,15 int. točaka osvojio je svjetski primat. Na dvije nacionalne lovačke izložbe u Zagrebu 1981. i 1996. godine ukupno je 15 srnećih trofeja stečenih u Hrvatskoj u razdoblju od 1948. do 1994. godine verificirano s ocjenama višim od 146. int. točke. S novim nacionalnim prvakom, rogovljem srnjaka iz Baranje, odstrjel iz 2001. godine, koji je Ad hoc CIC komisija za ocjenjivanje lovačkih trofeja ocijenila sa 192,65 int. točaka, Hrvatska je na svjetskoj ljestvici najboljih srnjaka zauzela 23. mjesto. Prvak svijeta i dalje je srnjak iz Švedske s ocjenom od 246,90 int. točaka (Dubrovnik 1983.). Ključne riječi: rogo vije, srnjak, lovačke izložbe, vrhunske trofeje, najbolji srnjaci Hrvatske i svijeta UVOD - Einleitung Nakon pune 42 godine Hrvatska je dobila novog ocjenom novi je prvak nadmašio dosadašnjeg službenacionalnog prvaka u rogovlju srnjaka. Srnjak je ustrinog prvaka iz Ogulinskog kraja (Tounjski krpel) za jeljen u Baranji, u zakupljenom lovištu Lovačkog dru9,50 točaka, zauzevši solidno 23. mjesto na ljestvici štva "Fazan" iz Starog Petrovog Sela nedaleko od granajboljih srnjaka svijeta. nice s Mađarskom, ljeti 2001. godine. Ad hoc CIC koU ovom preglednom članku, a povodom stjecanja misija za ocjenjivanje lovačkih trofeja, rogovlje ovog novog nacionalnog prvaka, osvrnut ćemo se na sva do srnjaka ocijenila je sa 192,65 int. točaka, proglasivši sada kapitalna rogovlja srnjaka Hrvatske, službeno ga novim prvakom Hrvatske u ovoj vrsti trofeje. Ovom verificirana na lovačkim izložbama u zemlji i svijetu. PRVI USPJESI NA BERLINSKOJ I FIRENTINSKOJ LOVAČKOJ IZLOŽBI Die ersten Erfolge auf den Ausstellungen in Berlin und Florenz Zahvaljujući kvaliteti i raznoličnosti stanišnih uvjevačice (Našice), odstrjel iz 1909. godine ocijenjen je sa ta, posebice osnovnih ekoloških čimbenika koji posre158,30 int. točaka, dobitnik je najviše izložbene nagradno ili neposredno utječu na ciklus rasta i razvoja rogode "šild". Srnjaka je odstrijelio nepoznati zvjerokradica vlja u cervida, Hrvatska ni u svjetskim razmjerima ne (Raić 1960), a izlaganje pod imenom lovca Petra Pezaostaje za kvalitetom srnećeg rogovlja. Na međunarojačevića. Četrdeset godina kasnije trofejno jačeg srdnoj lovačkoj izložbi u Berlinu 1937. godine, na kojoj njaka daje (lička) Plješevica (Milan Mišković, 1948., su po prvi put izložene trofeje ocjenjivane po upravo 169,77 t), po prvi put službeno ocijenjenog na međunadonesenim međunarodnim formulama Međunarodnog rodnoj lovačkoj izložbi u Zagrebu 1981. godine. savjeta za lovstvo (CIC) (Frković 1989), srnjak izKo-Pedesetih godina prošloga stoljeća stečeno je pet ka pitalnih srnjaka. Godine 1950. u lovištu Sjeverni Velebit Alojzijc Frković, dipl. ing. šum., um. savjetnik za lovstvo odstrijeljen je srnjak s rogovljem od 152, 15 točaka (Đ. Direkcije "Hrvatskih šuma" Zagreb. Adresa: Kvarnerska 43/1, 51000 Rijeka Mioković), u Belju (I. Čupar 1956.) s ocjenom od |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 44 <-- 44 --> PDF |
A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594 148,90 točaka, u Kratečkom (A. Filep, 1957.) s ocjenom od 144,10 točaka i u Zdjelarskoj ivi (J. Kablarić, 1958.) s ocjenom od 165,10 točaka. Trofejno najjači srnjak iz tog razdoblja stečen je u Tounjskom krpelu, Ogulinski kraj, odstrjel Đure Višnj ića iz 1959. godine, koji je s ocjenom od 183,15 točaka postao novim nacionalnim prvakom. Dok su prethodna četiri srnjaka po prvi put službeno ocijenjena na lovačkim izložbama u Zagrebu 1981. i 1996. godine, srnjak iz Ogulinskog kraja ocijenjen je na Međunarodnoj lovačkoj izložbi u Firenci 1964. godine, dobivši tako uz zlatno odličje i međunarodno priznatu verifikaciju. Na ovog srnjaka-rekordera, "kakvog do tada još nikad nisam vidio" prvi je upozorio šumarnik Zlatko Turkalj (1960.) iz Ogulina, spočitnuvši lovcu na "prenisko odrezanoj lubanjskoj kosti". To na sreću nije utjecalo na konačnu ocjenu, jer je rogovlju na izmjerenu težinu dodano 25 g, stoje u ono vrijeme bilo dopušteno službenom formulom kada su u pitanju trofeje na kratkoj čelenci. Kao službeni član ocjenjivačkog povjerenstva Druge firentinske lovačke izložbe o rogovlju srnjaka iz Tounjskog krpela, L. Raić (1960) bilježi: "Doista se rijetko dešava da se kod jedne trofeje nadu na okupu svi superlativi ... U kapitalnih trofeja izgradnja mase obično zanemaruje ljepotu rogovlja. Nije mi poznato da je dosad i jednom srnećem rogu vrhunske klase uspjelo prikupiti sve te moguće točke, kao stoje to us Slika Dugogodišnji prvak Hrvatske; trofeja srnjaka iz pjelo eto našem novom rekorderu". I doista, taje trofe Tounjskog krpela, 183,15 int. točaka ja od moguće 23 točke za ljepotu rogovlja dobila 22 Bild Der langjährige kroatische Champion; Die Rehbock( 95 %), stoje uistinu prava rijetkost (Tablica 1). trophäe aus Tounjski Krpel, 183,15 intern. Punkte (Foto: A. Frković) Tablica 1. Dvadeset najjači rogovlja srnjaka Hrvatske* Tabelle 1 Die besten zwanzig Rehbockgehörne aus Kroatien Red. br No. Lovac Jäger Lovište Jagdrevier Godina Jahr Ocjena Bewertung Verifikacija Verifikation 1. 2. 3. Ivan Kopilović Đuro Višnjić Stjepan Rosandić Staro Petrovo Selo Tounjski Krpel Topoljak 2001. 1959. 1978. 192,65 t. 183,15t. 174,07 t. Zg-2002 Fi-64 Zg-81 4. 5. Milan Mišković Josip Tomić Plješivica Lipovljani 1948. 1983. 169,77 t. 165,20 t. Zg-81 Zg-96 6. 7. Josip Kablarić Miroslav Kelnerić Zdjelarska iva Zelendvor 1958. 1994. 165,10t. 159,57 t. Zg-81 Zg-96 8. Geza Bačić Križevci 1978. 158,35 t. Zg-81 9. 10. Petar Pejačević NebojšaCapo Kovačica Vukovar 1909. 1975. 158,30 t. 156.10t. Bl-37 Zg-81 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. Stjepan Musić Marko Madarević Vladimir Pleskalt Mato Kirin Đuro Mioković Jeremija Ilić Ivan Župančić Ivan Cuković Velika Hrastilnica Lavraneševci Bjelovar Velika Gorica Sjeverni Velebit Darda Medrović Križevci 1989. 1979. 1976. 1978. 1950. 1977. 1981. 1962. 154,38 t. 152,58 t. 152,55 t. 152,17 t. 152,15 t. 150,62 t. 150,53 t. 149,30 t. Zg-96 Zg-81 Lj-80 Lj-80 Zg-96 Bu-78 Zg-81 Zg-81 19. 20. Ivo Cupar Milan Satović Belje Sisak 1956. 1980. 148,90 t. 146,65 t. Zg-81 Zg-81 Nakon što je ova ljestvica već bila sastavljena Ad hoc CIC med. povjerenstvo ocijenilo je 29. 11. 2002. god. na Plani kod Mrkoplja srnjaka iz lovišta Česma s ocjenom od 165,02 int. točaka. |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 45 <-- 45 --> PDF |
A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594 ´KORALJNI" SRNJAK IZ LIPNIKA "Korralenrehbock" aus Lipnik Trofeja srnjaka iz Tounjskog krpela držala je svjetski primat svega tri godine. Godine 1967. sa svjetskog trona potisnuli su nas Mađari s kapitalnim srnjakom iz Martonväsära, 228,68 int. točaka i Poljaci (Skuly, 1967., 192,28 t.), oba ocijenjena na međunarodnoj lovačkoj izložbi u Novom Sadu 1967. godine. Svojom klasičnom formom i ljepotom srnjak iz Tounjskog krpela ostao je ipak jedinstven. Nova utrka za prestižem počela je pojavom osebujnog rogovlja srnjaka iz Lipnika kod Duge Rese. Odstrijeljen 16. svibnja 1972. (J. Škrtić, Netretić), rogovlje je prvi put izloženo na smotri lovačkih trofeja u Karlovcu krajem iste godine. Kako su do međunarodne lovačke izložbe u Torinu ostala nepuna tri mjeseca, trofeja je odmah dopremljena u Zagreb i podvrgnuta ocjenjivanju. Nacionalno povjerenstvo za ocjenjivanje lovačkih trofeja tadašnjeg Lovačkog saveza Hrvatske u sastavu: Lazar R a i ć, dr. se. Zvonko Čar i dr. vet. Oto Ro hr pri prvom ocjenjivanju provedenom 3. prosinca 1972., ovo je rogovlje ocijenilo sa 235,20 int. točaka (R a i ć 1972). Očekivana "puna nada u pobjedu" ubrzo je nažalost došla pod znak pitanja. Deset dana nakon prvog ocjenjivanja od prvobitnih 660 (+60) g rogovlje je težilo 625, pa 605 g, da bi dopremom u Ljubljanu, u Lovsku zvezu Slovenije (gdje je bio sabirni centar bivše Jugoslavije za trofeje namijenjene izlaganju u Torinu), pala na ispod 600 g! Trofeja je diskvalificirana s obrazloženjem da je njena "kapitalnost" zapravo plod bolesnog stanja jedinke koja ju je nosila, točnije smetnji u hormonalnom upravljanju, a kao posljedica pada spolnog hormona (testosterona) u krvi. U takvim stanjima, a pod utjecajem hormona rasta (somatotropina), dolazi do ubrzanog rasta rogovlja, posebice perifernih nastavaka (ikri) i ogranaka, sve dok to bujanje ne prekine ponovni rast spolnog hormona (Sim on i č 1976). Djelovanje hormona rasta odvija se u punom zamahu sve do vremena kad se počne očitovati prisutnost spolnog hormona u krvotoku. Taj hormon uzrokuje okoštavanje hrskavice mladog rogovlja koje raste, a istodobno ograničava proizvo- Slika 2. "Koraljno" rogovlje srnjaka iz Lipnika, karlovačka županija Bild 2 Korallengehörn aus Lipnik, Karlovacgemeinde (Foto: A. Frković) dnju hormona rasta (Car 1967.). Daje kojim slučajem srnjak odstrijeljen u jesen na kraju sezone lova, za pretpostaviti je da bi došlo do normalizacije spolnog hormona, a otud i ograničenja rasta i okoštavanja, pa bi rogovlje tog "koraljnog" srnjaka vjerovatno ipak bilo uključeno u natjecanje. SRNJAK IZ BARANJE - NOVI DRŽAVNI PRVAK Rehbock aus Baranja, der neue Staatschampion Dio Panonske nizine na sutoku Drave u Dunav, pošenjem (Kamenjak 245 m), Baranja je naše najpogodznatiji kao "baranjski trokut" na lijevoj obali Drave, nije područje za poljodjelstvo (Dugački 1965). Pod odlikuje se bogatstvom i kvalitetom trofeja lovne divoranicama je gotovo 59 % površine, dok na šume ljači. Gotovo svi naši ponajbolji jeleni potječu s tog po( hrast lužnjak, vrbe, topole) otpada svega 20%. Vrlo dručja. Kako je u Baranji do sada stečeno i više "zlatvlažne naplavine (Kopački rit i dr.) redovno su plavljenih" srnjaka, što posebno vrijedi za veći mađarski dio ne vodama Drave, Dunava i Karašice, obogaćujući taBaranje, stjecanje visoko kapitalnog rogovlja u Starom ko inače plodna karbonatna tla organskom tvari i minePetrovom Selu bilo je pomalo i za očekivati. Kao preralima. Biljke koje tu rastu, a kojima se hrani srneća i težito nizinski kraj s Banskim brdom kao jedinim uzvi-jelenska divljač, bogate su kalijem, fosforom, magne |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 46 <-- 46 --> PDF |
A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE zijem, a od organskih tvari bjelančevinama, ugljikohidratima i vitaminima. A stoje hrana bogatija mineralima i vitaminima, postoji veća mogućnost razvoja dobrog rogovlj a (Car 1972). Slika 3. Rogovlje srnjaka iz Starog Petrovog Sela, 192,65 int. točaka, novi prvak Hrvatske Bild 3 Rehbockgehörn aus Staro Petrovo Selo, 192,65 intern. Punkte, der neue kroatische Champion (Foto: A. Frković) Ne treba zanemariti ni povoljne klimatske prilike ovog krajnjeg sjeveroistočnog dijela Hrvatske. Pod utjecajem umjereno kontinentalne klime, Baranja se odlikuje, doduše, hladnim zimama (siječanj ispod minus 1 °C) ali i toplim ljetima (srpanj oko 22 °C). Sa svojih 650-750 mm oborina godišnje ovaj se kraj ubraja medu najsušnije dijelove Hrvatske, s velikom količinom sunčanog svjetla tijekom zimsko-proljetnog razdoblja godine u kojem se upravo odigrava rast rogovlja. Dodajmo tomu da neposredna veza s populacijama srneće i jelenske divljači susjedne Mađarske predstavlja sretnu okolnost za održanje i poboljšanje kvalitete jelenske i srneće divljači u hrvatskom dijelu Baranje. Prema podacima povjerenstva za ocjenjivanje trofeja Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije kapitalnog srnjaka iz Baranje odstrijelio je lovac Ivan Kopilo vić 16. srpnja 2001. u predjelu Matanove SU Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 5X9-594 RE H B OC K ( Capreolus capreolus L.) INTERNATIONALER JAGĐRAT ZUR ERHALTUNG DES WILDES ´MHISSIQN AUSSTELLUNGEN UND TROPHÄEN Messung Durchshn. Faktor Punkte Länge der links cm Z8,?o 0,50 y,;o vW Hauptstange rechts /ze,,´t, o Masse des trockenen Geweihs mit kleinem g - 7% 0,10 66,4 Schädel &>´6Lt Gehörnvolumen ccm yz-7 0,30 1&AQ Auslage cm ?a´«-´-T/Oa &» % Farbe 0-4 T,5» Perlung 0-4 y.^o Rosen 0-4 >.5» Spitzen der Enden 0-2 X´Si Regelmässigkeit 0-5 *5 a SUMME \9-Z.65 Abzüge 0-5 ENDSUMME W2-.& Erleger : ÖV Erlegungsort : 6**X^´. ReforoVđ S*(o Land : C-fv^Viais.&scu Erlegungsdatum : C. I. C. Trophäen Bewertungskommission : Mitglieder \f. \fC^^CA. ^ aSa^CeJ?, 8.T. ti& Slika 4. Faksimil ocjenidbenog lista za rogovlje srnjaka iz Baranje, novog državnog prvaka Bild 4 Nachdruck des Bewcrtungsblattes für das Rchbockgehörn des neuen Staatschampions aus Baranja me. Njegovu prvobitnu ocjenu od 191,65 točaka potvrdilo je i nacionalno CIC povjerenstvo za ocjenjivanje lovačkih trofeja Hrvatskog lovačkog saveza (Đ. N i kolandić, Ž. Marman, A. Frković, J. Tomlja- Slika 5. Nacionalna i međunarodna CIC komisija za ocjenjivanje trofeja prilikom ocjenjivanja rogovlja srnjaka iz Baranje u Hrvatskom lovačkom muzeju u Zagrebu 8. siječnja 2002. Bild 5 Die Landes- und internationale CIC Kommission während der Bewertung von Rehbockgehörnen aus Baranja im Kroatischen Jagdmuseum in Zagreb am 8. Januar 2002. (Foto: M. Ursić) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 47 <-- 47 --> PDF |
A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594 no vic ) 8. siječnja 2002. u Zagrebu. Istog dana ocjebolji/ slabiji od srnjaka iz Ogulinskog kraja? Bolji ponjivanje je provela i Ad hoc C1C komisija u sastavu: glavito u masi. U rogovlja srnjaka iz Tounjskog krpela Veljko Varićak , (predsjednik), Ivica Lovrić , Giorona iznosi 612 (s dodatkom od 25 g na kratku čelengio U m a r i i Božidar R a d i š i ć, prihvativši sve mjere ku!), a u baranjskog srnjaka 664 g (razlika 52 g). Znai ocjene nacionalnog povjerenstva, osim točaka za čajna je i razlika u volumenu koja iznosi ravnih 40 cm´ pravilnost rogovlja i dužinu parožaka u kojemu su eleu korist novog prvaka. U ostalim elementima mjerenja mentu umjesto 1,50 točaka dodijelili 2,50 točaka. S ko( raspon), odnosno slobodne prosudbe (točke za ljeponačnom ocjenom od 192,65 int. točaka srnjak iz Baratu) bivši prvak za punih 7,5 točaka nadvisuje srnjaka iz nje postao je novim prvakom Hrvatske. Baranje (Tablica 2). U odnosu na elemente mjerenja i slobodnog ocjenjivanja valja se upitati u čemu je srnjak iz Baranje Tablica 2. Mjere i ocjene dvaju najjačih rogovlja srnjaka Hrvatske, iz Ogulinskog kraja (I) i Baranje (II) Tabelle 2 Die Maße und Bewertungen von zwei besten Rehbockgehörne Kroatiens aus dem Kreis Ogulin (I) und Baranja (II) Mjere i ocjene - Maße und Bewertungen I II Duljina rogova (cm) - Gehörnlänge (cm) 27,2/27,2 28,5/26,1 Težina rogovlja (g) - Gehörngewicht (g) 587(+25 g) 664 Volumen rogovlja (cm) - Gehörnvolumen (cm1) 287 327 Raspon rogova (cm) - Innere Auslage des Gehörns (cm) (13)4 (8,3) 1 Dodaci (točke za ljepotu: -Zugaben (Schönheitspunkte): Boja- Farbe 3,5 1,5 Ikričavost - Perlung 4 3,5 Ruže - Rosen 3,75 3,5 Šiljci parožaka - Spitzen der Gehörnsprossen 2 1,5 Za pravilnost rogovlja i duljinu parožaka 5 3,5 Richtigkeit des Gehörns und die Länge der Gehörnsprossen Ukupan broj točaka - Gesamtpunktanzahl 183,15 192,65 Tablica 3. Svjetska lista najjačih trofeja srnjaka* Tabelle 3 Weltliste der besten Rehbocktrophäen Red. br Godina Lovište Zemlja Lovac Ocjena Verifikacija No. 1. Jahr 1983. Jagdrevier Widtsköflei Land Švedska Jäger C. Stjernsward Bewertung 246,90 Verifikation Du-83 2. 1975. Jäszkiser Mađarska P. Riegel 231,53 Bb-96 3. 1993. Abädszaläk Mađarska M. Rolland 230,75 Asz-93 4. 1965. Martonväsär Mađarska L. Cseterki 228,68 NS-67 5. 1976. Prahova Rumunjska N. Ceausescu 211,67 Ma-77 6. 1971. Sussex Engleska M. Lahgmed 210,25 Pl-81 7. 2000. Arpadhalom Mađarska I. Bussi 208,13 Nag-2000 8. 1986. Kruščica Jugoslavija R. Stojanović 207,25 NS-86 9. 1977. Olt Rumunjska D. Alexandria 204,62 Bu-78 10. 1975. Kisköre Mađarska L. Sramko 201,92 Bu-78 11. 1971. Panaghia Dolj Rumunjska H. Nepomuck 201,92 Bu-78 12. 1938. Zidlochovice Češka ´ F. Haase 201,70 Bp-71 13. 1982. Krystokowice Poljska B. Derex 201,47 Br-85 14. 1996. Wiltshire Engleska K. Brett 200,50 CsB-76 15. 1999. San Leo Italija A. Spaleta 199,85 Kam-2001 16. 1974. Boldog Mađarska S. Medveczki 198,10 CsB-76 17. 1978. Csepa Mađarska Gy. Gyollai 197,65 Bu-78 18. 1979. Ilfov Rumunjska N. Dimitru 196,08 Pl-81 19. 1966. Nienadowa Poljska P. Sichora 196,00 Bl-37 20. 1982. Grolniki Poljska L. Wozniak 194,50 Br-85 21. 1969. Szajol Mađarska E. Tribuii 193,80 Bp-71 22. 1954. Timis Rumunjska I.Anton 192,80 CsB-76 23. 2001. Staro Petr. Selo Hrvatska I. Kopilović 192,65 Zg-2002 24. 1967. Skuly Poljska J. Usochowski 192,28 NS-67 25. 1967. Vilnius Litva P. Litvinskas 191,95 Ny-90 * Izvorni podaci iz Varićak 2001. korigirani novijim podacima |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 48 <-- 48 --> PDF |
A. Frković: O KAPITALNOM ROGOVLJU SRNJAKA HRVATSKE Šumarski list br. 11-12, CXXVI (2002), 589-594 Upotrebljene kratice u Tablici 1 i Tablici 3: Zg-96 (Zagreb 1996), Zg-81 (Zagreb 1981), Bu-78 (Bukurešt 1978), Fi-64 (Firenca 1964), Bl-37 (Berlin 1937), Lj-80 (Ljubljana 1980), Du-83 (Dubrovnik 1983), Bp-96 (Budimpešta 1996), Asz-93 (Abadszalok 1993), NS-67 (Novi Sad 1967), Ma-77 (Marsej 1977), Pl-81 (Plodviv 1981), Nag2000 (Nagykanizsa 2000), NS-86 (Novi Sad 1986), Bp-71 (Budimpešta 1971), Br-85 (Brunn 1985), Br-97 (Brunn 1997), CsB-76 (Češke Budjejovice 1976), Vil-2000 (Vilenjak 2000). Kako je u uvodu iznijeto, novi državni prvak srnjak treće mjesto, a Velika Britanija četvrto mjesto s po dva iz Starog Petrovog Sela na ljestvici najboljih srnjaka kapitalna srnjaka (210,25 i 200,501.). Po jednog srnjaka svijeta zauzeo je 23. mjesto (Tablica 3). Najjačeg srnjameđu 25 najjačih na svijetu ima već spomenuta Švedka, svjetskog šampiona, dala je Švedska s ocjenom od ska, Jugoslavija (207,25 t.), Češka (201,70 t), Italija 246,90 int. točaka, službeno verificiranom na General( 199,85 t.), Litva (191,95 t.) i Hrvatska. noj skupštini CIC-a u Dubrovniku 1983. godine. NajveOvaj kratak prikaz o kapitalnom rogovlju srnjaka, a ći broj kapitalnih srnjaka ima naš sjeverni susjed Mau povodu predstavljanja novog nacionalnog prvaka iz đarska, ukupno 8 (medu 25 najjačih). Pored viceprvaka Baranje, završit ćemo riječima kojima je naš uvaženi svijeta (231,53 t.) srnjaci iz te zemlje (a neki i baranjske trofejističar Lazar Rai ć popratio pojavu našeg dosaprovenijencije!) zauzeli su odlično 3., 4., 10., 16., 17. i dašnjeg rekordera iz Tounjskog krpela: "Sva naša lova 21. mjesto svjetske rangliste. Rumunjska je na drugom čka (dodajmo i šumarska) srca ponose se tom trofejom, mjestu s ukupno 5 kapitalnih trofeja, zauzevši sa srnja-koja će uz naše druge vrhunske trofeje dostojno reprekom iz Prahova (211,67 t.) peto mjesto. Poljska, nekad zentirati naše srneće trofeje na svim budućim lovačkim vodeća zemlja svijeta po jakim srnjacima, s ukupno 4 manifestacijama." rogovlja (najjači 201,47 t, nacionalni prvak) zauzela je LITERATURA - Literatur Car, Z. (1967): Razvrstavanje i prirodoslovlje divljaRaić , L. (1972): Kandidat za novog svjetskog prvaka. či. U: Lovački priručnik (urednik Petar Dragi-Lovački vjesnik 12, str. 285. šić). Lovačka knjiga Zagreb, str. 69-287. Simonič , A. (1976): Srnjad. Biologija in gospodarDugački , Z. (1965): Baranja. U: Enciklopedija Jujenje. Lovska zveza Slovenije, str. 608 goslavije 1 A-Bosk, str. 364-365. Turkalj , Z. (1961): Glaviti srnjak iz kotara ogulinFrković , A. (1989): Lovačke trofeje. Obrada, ocjeskog. Lovački vjesnik 11, str. 250-251 njivanje i vrednovanje. Europska divljač. LovaVarićak , V. (2001): Trophäenbewertung der euro čki savez Hrvatske, str. 240. päischen Wildarten Edition Hubertus ÖsterreiRaić , L. (1961): Snaga i ljepota. Lovački vjesnik 11, chischer Agrarverlag, str. 200 str. 251-255. ZUSAMENFASSUNG: Seit 1937, werden die Jagdtrophäen nach einheitlichen internationalen Anweisungen bewertet. An zahlreichen internationalen Jagdausstellungen im Land und Ausland, wurde Kroatien mit mehreren Gehörnen vertreten. Auf der Berliner Ausstellung in 1937 wurde der beste Rehbock aus Kroatien mit 158,30 intern. Punkten bewertet und mit dem Preis "Schild " ausgezeichnet. Auf der II. florentinischen Ausstellung aus dem Jahr 1964 wurde der Rehbock aus Tounjski Krpel mit 183,15 intern. Punkten bewertet und den Weltprimat erreicht. Auf zwei nazionalen Jagdausstellungen in Zagreb in 1981 und 1996 wurden insgesamt fünfzehn zwischen 1948 und 1994 gewonnenen Rehbocktrophäen mit intern. Punkten höher als 146 verifiziert. Mit dem neuen nazionalen Champion, dem von der CIC-Kommission mit 192,65 intern. Punkten ad hoc bewerteten Rehbockgehörn aus Baranja (2001), erwarb Kroatien den 23. Platz auf der Weltliste der besten Rehböcke. Der Weltchampion bleibt weterhin der mit 246,90 intern. Punkten (Dubrovnik 1983) bewerteter Rehbock aus Schweden. Schlüsselworte: Gehörn, Rehbock, Jagdausstellungen, Spitzentrophäen, die besten Rehböcke Kroatiens und der Welt. |