DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 112 <-- 112 --> PDF |
JEDAN DAN NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA -PODRUŽNICA POŽEGA Hrvatsko šumarsko društvo-Ogranak Zagreb (veterani) u okviru svojih aktivnosti realiziralo je posjet požeškom ogranku HŠD i Upravi šuma - Podružnica Požega. Ova ekskurzija je pored rekreativnog obilježja obilovala i kvalitetnim stručnim programom. Točno u 6.30h, 4. listopada na dan Sv. Franje Asiškog, krenuo je autobus Šumarskog fakulteta s Marulićevog trga po predviđenom programu. Polazak je točan, kašnjenja nema. Iako se uglavnom radi o akademski obrazovanim građanima, akademska četvrt se ne priznaje. To je jednostavno rješeno po ustaljenoj praksi: "tko kasni treba platiti na prvom stajalištu kavu za sve sudionike". Strogo i učinkovito, da tako rade u Saboru ne bi imali problema s kvorumom. U 9h na ulazu u Požegu čekali su nas dipl. ing. Boris Mil er predsjednik HŠD - Ogranak Požega i naš stari prijatelj Bozo Legac , dipl. ing., koji su nam bili glavni domaćini tijekom boravka. U prostorijama šumarije Požega pozdravio nas je upravitelj Podružnice Požega gospodin Dražen Dumančić, dipl. ing., i upoznao s aktivnostima i proizvodnim programom UŠ. Poseban dojam ostavile su informacije o ostalim djelatnostima koje u HŠ zauzimaju 11 % prihoda, od čega se 7 % odnosi upravo na područje Požege. Tu se radi o proizvodnji nadstrešnica, stolova i klupa u raznim oblicima za vrtne garniture, zatim proizvodnja drvenih kuća, vikendica i brvnara. Za tu proizvodnju mnogo se upotrebljava cerovina, koja se na Slika 1. Boris Miler, dipl. ing. - predsjednik ogranka Požega drugi način teško plasira na tržištu. Neki od tih programa su tek u početku, ali s obzirom na zainteresiranost tržišta perspektive su otvorene. To omogućuje zapošljavanje radnika sa smanjenom radnom sposobnošću. Poslije pozdrava predsjednika Ogranka gospodina Milera i zahvale na dobrodošlici našeg dopredsjednika Slavka Horvatinovića, dipl. ing., uputili smo se po predviđenom programu u razgledavanje grada Požege. Vodič u razgledavanju grada bio nam je mr. se. Juraj Zelić dipl. ing., koji nas je impresionirao svojim poznavanjem povijesti i kulturne baštine Požeškog kraja (Vallis Aurea). Slika 2. Mr. sc. Juraj Zelić bio je "turistički vodič" u gradu Požegi Razgledali smo katedralu Požeške biskupije - baroknu crkvu sv. Terezije Avilske s oltarom u stilu rokoko- a, ispred koje se nalazi starinski trg na kojemu dominira spomenik fra Luki Ibrišimoviću (1620-1698 g.) zaslužnom borcu i osloboditelju požeškog kraja od Turaka. Tu smo uočili i krasno stablo Gingko biloba-e. Požega obiluje kulturnim spomenicima visoke vrijednosti koje nam je prezentirao kolega Zelić. Interesantne su informacije o proslavi Grgureva 12. ožujka kada se puca iz mužara, priče o dudovu svilcu koji se uzgajao u ovim krajevima, a sadnice bijelog duda (Morus alba) donosile se čak iz talijanske pokrajne Furlandije. Još mnogo informacija čuli smo od našeg kolege i ja mu se u ime svih nas zahvaljujem uz iskreno divljenje njegovu poznavanju kulturno povijesnih vrijednosti požeškog kraja i načina na koji nam je to interpretirao. Nakon razgledavanja znamenitosti Požege uputili smo se u rasadnik Hajderovac, glavni cilj stručnog dijela ekskurzije. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 113 <-- 113 --> PDF |
U rasadniku su nam domaćini bili upraviteljica šumarije Kutjevo gđa. Dragica Šimić dipl. ing. i g. Perica B e n č i ć dipl. ing. stručni suradnik u upravi. Rasadnik se nalazi u sastavu šumarije Kutjevo. Prostire se na površini od 23 ha. U početku je osnovan s ciljem proizvodnje sadnica četinjača, a sada proizvodi Slika 3. Rasadnik Hajderovac - ponos požeških šumara i sadnice listača, hortikultume sadnice te predstavlja jedan od najvećih klonskih arhiva u Europi. U njemu su izloženi i uzorci nadstrešnica i vrtnih garnitura, što rasadniku daje izgled uređenog parka. U rasadniku radi šest radnika u stalnom radnom odnosu i revirnik, a u vrijeme intenzivnih radova zapošljavaju se ugovorni radnici. Sadnice se proizvode vegetativnim i generativnim načinom, koristeći sjeme odabranih stabala, a isto tako radi se cjepljenje hrastovih sadni- Slika 4. Pcrica Bcnčić, dipl. ing. - objašnjava oživljavanje mladih izbojaka četinjača (Picea excelza i Piceapunsges var. glanca) ca sa plemkama uzetim sa plus stabala hrasta lužnjaka, za uspostavljanje klonskih sjemenskih plantaža. Na taj se način olakšava proizvodnja i kontrola kvalitetnog sadnog materijala. U rasadniku se, pored ostalog, proizvodi 1 milijun sadnica kitnjaka, u matičnjaku postoji 370 klonova i mnogo raznih kultivara. Nas je najviše iznenadila masovna proizvodnja sadnica četinjača oživljavanjem mladih izbojaka na pješčanom supstratu i presađivanje u kontejnere za daljnju proizvodnju. Kolega Benčić rekao nam je da su uspjesi rasadnika rezultat dugogodišnje suradnje s Fakultetom i Insitutom, te posebice sa pokojnim akademikom prof. Mirkom Vi đakovi ćem. U svakom slučaju zasluge pripadaju i vrijednim stručnjacima Podružnice. Tako smo se u rasadniku dosta zadržali vidjeli smo, samo polovicu, tako da ćemo, nadamo se, drugu polovicu vidjeti idućom prilikom. Poslije zajedničkog ručka u rasadniku, uputili smo se u Kutjevački podrum u razgledavanje našeg najpoznatijeg vinskog središta i degustaciju čuvenih vina. Vodeni iskusnim stručnjakom, ušli smo u svijet vina i dalekih zbivanja od osnivanja opatije davne 1232. g., koju su utemeljili Cisterciti (ogranak Benediktinskog reda) te razdoblje turske okupacije, zatim gospodarenje Isusovaca (1698-1773 g.) i mnogo drugih gospodara, sve do današnjih dana. Slušali smo pozorno, a nismo se osrasmotili ni u degustaciji dobrih vina, čija je kvaliteta uz objašnjenja našeg vodiča postala još uvjerljivija. Slika 5. Rezultati se vide - u kutjevačkom podrumu Jedino nam je žao što zbog snimanja reklamnog špota nismo vidjeli stari dio podruma (što nam također ostaje za drugi put). Tu je po legendi za kamenim stolom ispijao vino barun Franjo Trenk i kraljica Marija Terezija. Legenda ili istina, ali smo mi uz vino na dan sv. Franje obnovili uspomenu na velikog avanturistu i ratnika, čiji se život mnogo razlikovao od asketskog života njegovog svetog imenjaka. Na kraju smo se zahvalili i oprostili od naših dragih domaćina koji su dobrom organizacijom i svojom srdašnošću učinili da ovu ekskurziju zadržimo u lijepom sjećanju. Frane Grospić |