DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 111 <-- 111 --> PDF |
polovina Diirnburških šuma pripala je otvorenoj zakladi "Wittelbacher Ausgleichfond", a istočni dio državnih šuma šumariji Siegenburg. Na Šumariji je 1936. godine izdvojen manji šumski kompleks (270 ha) kao poligon za vježbanje njemačke vojske - Wehrmachta. Po završetku 2. sv. rata pa sve do danas nastavljaju ga koristiti zračne snage NATO-a, za istu svrhu. U međuvremenu, od krhotina bombi i ostalog streljiva oštećeno je 1.000 ha šume. Iskorištenost i kvaliteta stabala na toj površini smanjena je, pa su i prodajne cijene niže. Sadašnja površina šumarije iznosi 2.808 ha, a od toga se 2.697 ha odnosi na gospodarske šume (podaci iz 1996.). U drvnoj zalihi prevladavaju četinjače s 84 % (smreka 50 %, obični bor 28 %, evropski ariš 3 %, obična jela 2 % i duglazija 1 %), dok se ostalih 16 % odnosi na listače (bukva 13 %, hrastovi razni 2 % i ostale listače 1 %). Kao dugoročna mjera gospodarenja, predlaže se povećanje učešća listača na 40 % (bukva 34 %, hrastovi razni 3 %, gorski javor i jasen 2 %, te i joha 1 %), te smanjenje četinjača na 60 % (smreka 41 %, obični bor 13 %, ariš 3 %, obična jela 2 % i duglazija 1 %). Ophodnjica je 10 godina, a godišnji etat iznosi 31.000 m\ Važno je napomenuti da se sječa ne mora provesti pod svaku cijenu. Ukoliko nema interesa za određenu vrstu drveća na tržištu, sječa se uopće ne realizira, ili se samo siječe interesantna vrsta drveća. Općenito, valja naglasiti da se odredbe uređajnog elaborata ne shvaćaju kao kruti propis koji treba neizostavno provesti pod svaku cijenu. Jedna od vrlo važnih mjera gospodarenja šumama je smanjenje broja srneće divljači, koja bitno utječe na nezadovoljavajuću prirodnu obnovu šuma (osobito obične bukve). Njezina populacija u posljednjih dvadeset godina u naglom je usponu; od 3 grla/100 ha (1974. god.) na 9 grla/l00 ha (1995. god.). Ipak, obična bukva dosta se uspješno prirodno pomlađuje u grupama koje su manje izložene negativnom utjecaju srneće divljači. Na povećanje učešća obične bukve dosta utječu i dobri rezultati sadnje sadnica, a najbolji se rezultati postižu prirodnim pomlađivanjem, uz korištenje zaštitnih ograda. Od ukupne površne šumarije, 1.455 ha ili 52 %, ima zaštitnu ulogu prirodnog rezervoara za pitku vodu susjednih područja. Uz to, područne šume koriste mnogi ljubitelji prirode za rekreaciju šetnjom i vožnjom bicikla, te branjem gljiva. Po završetku terenskog obilaska čekalo nas je iznenađenje - ručak od divljači, na otvorenom, kraj lijepo uređene lovačke kuće. U prijateljskom druženju sa stručnim osobljem Šumarije, u čemu su prednjačili g. Hubert Berg hammer , upravitelj Šumarije, i naš vodič g. Ivan Soldo , vrijeme nam je brzo prolazilo, te se, nažalost približio i kraj našeg susreta. Uputili smo poziv domaćinu za uzvratni posjet našoj zemlji, stoje uzeto na znanje, te će se posjet ostvariti u skoroj budućnosti. Uslijedili su kratki protokolarni govori koji su, nakon cjelodnevnog druženja, iskazivali notu veće bliskosti. Uz zahvale na ugodnom i sadržajnom danu vođa puta dr. se. Vice Ivančević uručio je čelnom stručnom osoblju Šumarije, njezinom upravitelju i našem tumaču prikladne darove. Na povratku u hotel sređivali su se dojmovi i pri tome sintetizirala naša viđenja. Možemo, bez ikakvih dvojbi, zaključiti daje ovaj posjet bio vrlo sadržajan. Navečer, pod stručnim vodstvom našeg vodiča, gđe. Tatjane, fakultativno posjećujemo stari dio Miinchena. Uz mnoštvo zanimljivih podatka pokazala nam je najinteresantnije povijesne, kulturne i građevinske znamenitosti. Noćna šetnja starim dijelom grada otkrila nam je nove vidike koji se danju ni ne zapažaju. Sljedeće je prijepodne svakome bilo na volju, pa je jedna veća grupa starijih članova posjetila Pinakotheku, jedan od najpoznatijih svjetskih muzeja. Imali smo sreće, jer je tek na odlasku počela kiša, koja nas je pratila gotovo cijelim putem. I promet je bio neobično živ, osobito na izlasku iz Miinchena te kroz Njemačku i Austriju. U Austriji, nakon kraćeg zadržavanja i nastavka putovanja prema našoj zemlji, vođa puta zahvalio je sudionicima na korektnom vladanju, te ukratko sumirao rezultate stručne ekskurzije. Našim vozačima, Mili i Ervinu, te simpatičnoj voditeljici gđi. Tatjani, uručio je prigodne darove. Na kraju, svi su se sudionici složili daje ovakav način stjecanja novih saznanja u šumarstvu, a i u drugim oblicima opće kulture, potreban; ponajprije što već i zajedničko druženje stvara pretpostavke za bolje odnose u svakodnevnom poslu. Stručne ekskurzije ostaju i nadalje vrlo važan način aktivnosti ovog Ogranaka, te ih i ubuduće treba planirati. Dr. se. Vicko Ivančević ERATA CORRIGE U Šumarskom listu br. 1 -2 za 2002. godinu u nekrologu Stjepanu Matanu, dipl. ing. šum. (str. 113, lijevi stupac) iza rečenice "Stjepan Matan, dipl. ing. šum. rodio se 8.kolovoza 1929. godine u Novakima u blizini Karlovca" treba uvrstiti rečenicu "Osnovnu školu završio je u Hrnetiću 1940. god., a realnu gimnaziju u Karlovcu 1948. god." U Šumarskom listu br. 3-4 za 2002. god. u nekrologu mr. se. Stevanu Mrđenoviću (str. 239, desni stupac) umjesto rečenice "Bio je aktivan član njegovoga predsjedništva" treba stajati "Bio je aktivan član Saveza ITŠDI Hrvatske i član njegovoga predsjedništva". Uredništvo |