DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 111     <-- 111 -->        PDF

polovina Diirnburških šuma pripala je otvorenoj zakladi
"Wittelbacher Ausgleichfond", a istočni dio državnih
šuma šumariji Siegenburg. Na Šumariji je 1936.
godine izdvojen manji šumski kompleks (270 ha) kao
poligon za vježbanje njemačke vojske - Wehrmachta.
Po završetku 2. sv. rata pa sve do danas nastavljaju ga
koristiti zračne snage NATO-a, za istu svrhu. U međuvremenu,
od krhotina bombi i ostalog streljiva oštećeno
je 1.000 ha šume. Iskorištenost i kvaliteta stabala na
toj površini smanjena je, pa su i prodajne cijene niže.
Sadašnja površina šumarije iznosi 2.808 ha, a od toga
se 2.697 ha odnosi na gospodarske šume (podaci iz
1996.). U drvnoj zalihi prevladavaju četinjače s 84 %
(smreka 50 %, obični bor 28 %, evropski ariš 3 %, obična
jela 2 % i duglazija 1 %), dok se ostalih 16 % odnosi
na listače (bukva 13 %, hrastovi razni 2 % i ostale listače
1 %). Kao dugoročna mjera gospodarenja, predlaže
se povećanje učešća listača na 40 % (bukva 34 %,
hrastovi razni 3 %, gorski javor i jasen 2 %, te i joha
1 %), te smanjenje četinjača na 60 % (smreka 41 %,
obični bor 13 %, ariš 3 %, obična jela 2 % i duglazija
1 %). Ophodnjica je 10 godina, a godišnji etat iznosi


31.000 m\ Važno je napomenuti da se sječa ne mora
provesti pod svaku cijenu. Ukoliko nema interesa za
određenu vrstu drveća na tržištu, sječa se uopće ne realizira,
ili se samo siječe interesantna vrsta drveća. Općenito,
valja naglasiti da se odredbe uređajnog elaborata
ne shvaćaju kao kruti propis koji treba neizostavno provesti
pod svaku cijenu.
Jedna od vrlo važnih mjera gospodarenja šumama
je smanjenje broja srneće divljači, koja bitno utječe na
nezadovoljavajuću prirodnu obnovu šuma (osobito
obične bukve). Njezina populacija u posljednjih dvadeset
godina u naglom je usponu; od 3 grla/100 ha
(1974. god.) na 9 grla/l00 ha (1995. god.). Ipak, obična
bukva dosta se uspješno prirodno pomlađuje u grupama
koje su manje izložene negativnom utjecaju srneće
divljači. Na povećanje učešća obične bukve dosta utječu
i dobri rezultati sadnje sadnica, a najbolji se rezultati
postižu prirodnim pomlađivanjem, uz korištenje
zaštitnih ograda. Od ukupne površne šumarije, 1.455
ha ili 52 %, ima zaštitnu ulogu prirodnog rezervoara za
pitku vodu susjednih područja. Uz to, područne šume
koriste mnogi ljubitelji prirode za rekreaciju šetnjom i


vožnjom bicikla, te branjem gljiva. Po završetku terenskog
obilaska čekalo nas je iznenađenje - ručak od
divljači, na otvorenom, kraj lijepo uređene lovačke
kuće. U prijateljskom druženju sa stručnim osobljem
Šumarije, u čemu su prednjačili g. Hubert Berg hammer
, upravitelj Šumarije, i naš vodič g. Ivan
Soldo , vrijeme nam je brzo prolazilo, te se, nažalost
približio i kraj našeg susreta. Uputili smo poziv domaćinu
za uzvratni posjet našoj zemlji, stoje uzeto na
znanje, te će se posjet ostvariti u skoroj budućnosti.
Uslijedili su kratki protokolarni govori koji su, nakon
cjelodnevnog druženja, iskazivali notu veće bliskosti.
Uz zahvale na ugodnom i sadržajnom danu vođa puta
dr. se. Vice Ivančević uručio je čelnom stručnom
osoblju Šumarije, njezinom upravitelju i našem tumaču
prikladne darove. Na povratku u hotel sređivali su
se dojmovi i pri tome sintetizirala naša viđenja. Možemo,
bez ikakvih dvojbi, zaključiti daje ovaj posjet bio
vrlo sadržajan. Navečer, pod stručnim vodstvom našeg
vodiča, gđe. Tatjane, fakultativno posjećujemo stari
dio Miinchena. Uz mnoštvo zanimljivih podatka pokazala
nam je najinteresantnije povijesne, kulturne i građevinske
znamenitosti. Noćna šetnja starim dijelom
grada otkrila nam je nove vidike koji se danju ni ne zapažaju.
Sljedeće je prijepodne svakome bilo na volju,
pa je jedna veća grupa starijih članova posjetila Pinakotheku,
jedan od najpoznatijih svjetskih muzeja. Imali
smo sreće, jer je tek na odlasku počela kiša, koja nas
je pratila gotovo cijelim putem. I promet je bio neobično
živ, osobito na izlasku iz Miinchena te kroz Njemačku
i Austriju. U Austriji, nakon kraćeg zadržavanja i
nastavka putovanja prema našoj zemlji, vođa puta zahvalio
je sudionicima na korektnom vladanju, te ukratko
sumirao rezultate stručne ekskurzije. Našim vozačima,
Mili i Ervinu, te simpatičnoj voditeljici gđi. Tatjani,
uručio je prigodne darove.


Na kraju, svi su se sudionici složili daje ovakav način
stjecanja novih saznanja u šumarstvu, a i u drugim
oblicima opće kulture, potreban; ponajprije što već i
zajedničko druženje stvara pretpostavke za bolje odnose
u svakodnevnom poslu. Stručne ekskurzije ostaju i
nadalje vrlo važan način aktivnosti ovog Ogranaka, te
ih i ubuduće treba planirati.


Dr. se. Vicko Ivančević


ERATA CORRIGE


U Šumarskom listu br. 1 -2 za 2002. godinu u nekrologu Stjepanu Matanu, dipl. ing. šum. (str. 113, lijevi stupac)
iza rečenice "Stjepan Matan, dipl. ing. šum. rodio se 8.kolovoza 1929. godine u Novakima u blizini Karlovca" treba
uvrstiti rečenicu "Osnovnu školu završio je u Hrnetiću 1940. god., a realnu gimnaziju u Karlovcu 1948. god."


U Šumarskom listu br. 3-4 za 2002. god. u nekrologu mr. se. Stevanu Mrđenoviću (str. 239, desni stupac)
umjesto rečenice "Bio je aktivan član njegovoga predsjedništva" treba stajati "Bio je aktivan član Saveza ITŠDI
Hrvatske i član njegovoga predsjedništva".


Uredništvo