DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 109 <-- 109 --> PDF |
vastirane lovno-gospodarske objekte, nedostatna sredstva za prihranu divljači, a poseban je problem što još na razini Federacije BiH nije donesen niz zakona, pa tako ni novi Zakon o lovu. Sto se stanišnih uvjeta tiče, površine šuma i lovišta imaju veliki potencijal za razvoj lovstva i lovnog turizma, jer u očuvanim staništima uz autoktonu divljač u slobodnoj prirodi nije teško naći lovne turiste. Na ovom području glavne vrste lovne divljači su medvjed, divlja svinja, srna, te još uvijek vuk i veliki tetrijeb. U proteklom ratnom razdoblju šumarstvu su nanesene velike štete, ponajprije na šumskom fondu. Počinjena je i devastacija šumskih rasadnika i šumskih pro metnica, dok je šumarska mehanizacija uglavnom uništena ili otuđena. U Poduzeću se pokušava sanirati stanje u što kraćem razdoblju, ali je izvjesno da bez kreditnih sredstava ili donacija to neće biti moguće za duži razdoblje. Djelatnici Javnog poduzeća "Hercegbosanske šume" d.o.o. Kupres nastoje razviti suradnju sa šumarima iz drugih zemalja, a na prvom mjestu sa šumarima u Hrvatskoj, jer u tome vide svoju sigurnu budućnost. Prof. dr. sc. Milan Glavaš Doc. dr. sc. Marijan Grubešić Dr. sc. Josip Margaletić IZ HRVATSKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA O aktivnosti naših ogranaka SENJSKI OGRANAK OSTVARIO JOŠ JEDNU USPJEŠNU STRUČNU EKSKURZIJU U SR NJEMAČKU U ovogodišnjoj aktivnosti senjskog ogranka organizirana je stručna ekskurzija u SR Njemačku, od 3. do 6. srpnja 2002. godine na veliki međunarodni sajam šumarstva "Interforst 2002" u Miinchenu. Osim toga, posredstvom kolege mr. se. Josipa Dundović a dopunjen je program obilaskom šumarije Siegenburg, nedaleko Münchena. Nakon temeljitih priprema, na put udobnim autobusom "Autotransa" krenulo je 40 članova Ogranka do konačnog odredišta München, gdje smo stigli 3. srpnja u ranim večernjim satima. Sljedeći dan bio je rezervi ran za detaljno razgledavanje "Interforsta 2002" -devetog međunarodnog sajma šumarstva i tehnike, koji pripada grupi vodećih svjetskih sajmova šumarstva. Održava se svake četvrte godine, pa je tako na zadnjem sajmu, 1998. sudjelovalo 417 izlagača iz 17 zemalja. Tom prilikom registrirano je 44.000 posjetitelja, stoje 10 % više nego prethodnog sajma. München, kao poznati sajamski grad, s pravom je očekivao da će ovogodišnji sajam nadmašiti sve dosadašnje. U prostranim paviljonima i na otvorenom, pregledno su se nizali sadržaji iz mnogobrojnih područja šumarstva kao stoje: Slika 1. Na terenu se vodila vrlo živa rasprava oko načina gospoSlika 2. Na vojnom poligonu unutar Šumarije Siegenburg, upravidarenja. Naš domaćin g. Hubert Berghammer, dipl. ing. telj šumarije pokazuje na karti navedeno područje. Asistira šum., upravitelj Šumarije Siegenburg, svojski je nastojao mu g. Ivan Soldo, dipl. occ. koji budno prati njegovo izlagaobrazložiti opravdanost poduzimanja određenih gospodarnje, kako bi prijevod bio što točniji. Drugi s desna je kolega skih zahvata. Frane Grospić, autor svih fotografija sa stručne ekskurzije. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 110 <-- 110 --> PDF |
obnavljanje i održavanje šuma, zaštita šuma, sječa i prijenos drveta, skladištenje oblovine, gradnja i održavanje šumskih putova, prijevoz drva, obrada oblovine i drva za grijanje, zaštita šuma za oporavak, njega stabala, održavanje okoliša i tehnika kultiviranja, automatska obrada podataka, upravljanje i telekomunikacija, sigurnost na radu, zaštita na radu, prva pomoć, informiranje i savjetovanje, te usluga sječe drveta. Osim toga, posredstvom mnogobrojnih predavanja, izložbi i konferencija, ostvaren je izravni kontakt posjetitelja i predstavnika industrije, uslužnih djelatnosti, upravnih tijela i znanosti o svim praktičnim znanjima i inovacijama pojedinih segmenata šumarstva. Vjerujemo daje, u tako velikom sadržaju sajma, svaki posjetitelj zasigurno pronašao područje svog afiniteta. Nakon cjelodnevnog boravka na sajmu, na povratku, usputno smo razgledali komplekse olimpijskog sela s visokog modernog olimpijskog tornja i uživali u prekrasnoj panorami Miinchena i okolice. Idućeg jutra krenuli smo prema sjeveru Njemačke i nakon 80 km vožnje od Miinchena, posjetili šumariju Siegenburg. Na ugovorenom mjestu dočekao nas g. Hubert Berghammer, dipl. ing. šum., njezin upravitelj, i g. Ivan Soldo, dipl. oec, dugogodišnji predstavnik firme "Omnico" u Njemačkoj, koji se, na zamolbu mr. sc. J. Dundovića, prihvatio uloge prevoditelja. Uz protokolarne pozdrave dobrodošlice slijedio je terenski obilazak Šumarije, gdje smo se upoznli s nje zinim cjelokupnim radom. Pri tomu se koristimo našim autobusom koji se bez teškoća kreće dobro održavanim šumskim putovima. Otvorenost šuma Šumarije iznosi 40 m7ha, dok za izgradnju dužnog metra treba izdvojiti 15-20 Eura. Održavanje šumskih putova povjereno je jednom specijaliziranom državnom poduzeću. U našem obilasku upoznajemo strukturu i gospodarenje šumama, specifičnost postojanja vojnog poligona, lovstvo i bukove djevičanske šume. Šumarija Siegenburg gospodari dijelom šumskog područja Diirnburških šuma (Dürnbucher Forst). To je područje jedno od najvećih zatvorenih šumskih kompleksa - zaštićenog krajolika Donje Bavarske na 6.000 ha. I danas su ove šume dobro sačuvane, zahvaljujući minimalnim zahvatima u prošlosti. Lovstvo je također jedna od važnih gospodarskih grana još od početka 18. stoljeća, kada je jedina svrha bio provod bavarskih kneževa i njihovih gostiju. Tako je u jednom lovu 1723. godine, u trajanju od 10 dana, "stradalo" najviše divljih svinja (732 kom.), zatim srnjaka (166 kom.), jelena (42 kom.), lisica (14 kom.) i zečeva (12 kom.). Kao još jedan kuriozitet, navodi se podatak o jednom lovu iz 1739. godine. U njemu je sudjelovalo 1.200 goniča, 270 konja i 12 kola, te u pripremi još 85 kola i 240 konja. Tada je odstrijeljeno 445 kom. crvene divljači (jelena) i crne divljači (svinja), te ulovljeno 12 kom. jelena za kneževske parkove. Slika 3. Skupna fotografija za uspomenu domaćina i našeg Ogranka ispred lovačke kuće u Šumariji Siegenburg. Pitamo se na kraju; zašto sve lijepo tako brzo prođe. Prvi spis o namjenskom gospodarenju Diirnburških stavke za potrajno gospodarenje. Također je regulirano šuma datira iz 1796. godine kada je Salis von Schilche-pravo sječe te skupljanje listinca i pašarenje. Međutim, ru, šumskom komesaru i taksatoru, bila povjerena takve radnje negativno se reflektiraju na stanje šuma izmjera i opis sastojina, te određivanje smjernica pa su i ukinute 1806. godine, uz istovremeno plaćanje gospodarenja. Tada je izmjerena površina od ukupno nadoknade dotadašnjim korisnicima. Godine 1826. po 6.000 ha, izračunat godišnji etat od 18.000 m3 i određedijeljene su Diirnburške šume, a potom je 1838. godine na ophodnjica od 80 godina. Time su stvorene pretposastavljen i danas važeći uređajni elaborat. Zapadna |