DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 103     <-- 103 -->        PDF
USUSRET XII. SVJETSKO? A ŠUMARSKOM KONGRESU
QUEBEC C
KANADA
21 - 28. rujna 2003.


Svjetski šumarski kongres po prvi puta je održan u
Rimu 1926. Nakon 1949. Kongres se održava prosječno
svake šeste godine u okrilju Organizacije za hranu
i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO). Kongres se
smatra najvećim i najvažnijim međunarodnim susretom
svjetske šumarske struke.


Za temeljni moto XII. svjetskog šumarskog kongresa,
koji će se održati u Quebec City-ju, Kanada, od 21.
do 28. rujna 2003., izabran je slogan koji ukazuje na
čvrstu povezanost šume i života, a glasi "Sume, izvor
života". Kongresne su rasprave usmjerene prema tri
područja i to: (A) Šume za ljude, (B) Sume za Planet i


(C) Ljudi i šume u harmoniji. Svako će područje biti
podijeljeno u pet zasebnih tema.
U okviru područja A, Sume za ljude, raspravljat će
se o ljudskim potrebama i zahtjevima u sadašnje doba
i u budućnosti, očekivanjima od šume i putovima dosizanja
ciljeva, zatim o ekonomskim aspektima pokrića
financiranja održivog gospodarenja šumama, o socijalnim,
kulturnim i duhovnim vrijednostima s uključenjem
estetskih obzira, kulturne raznolikosti, tradicionalnih
šumarskih znanja te o razvoju ljudskoga potencijala
i ulozi i odgovornosti okruženja.


Područje B, Sume za Planet, obuhvatit će izlaganja
o sadašnjem i budućem gospodarenju, zaštiti i razvoju
šumskih površina slabe pokrovnosti drvećem te
općenito o drveću. Razumijevanje stanja i trendova
razvoja šuma i drveća je esencijalno za planiranje, implementiranje
i praćenje ekosustava. Šume zauzimaju
30 % zemaljske kopnene mase te udomljuju 80 % zemaljske
bioraznolikosti. Šume imaju esencijalnu okolišnu
funkciju kao regulator klime, održanja bioraznolikosti,
očuvanju voda i tla, zaštiti močvara i zaštiti obalnih
područja. Očuvanje, zaštita i obnova uključuje obnovu
degradiranih šuma, očuvanje unutarnjih i vanjskih
zaštićenih površina, zaštitu od požara, prevenciju i
nadzor ilegalnih sječa, krivolov i krijumčarenje životinjskim
vrstama, borbu protiv stvaranja pustinja i
upravljanje porječjima. Upravljanje i razvoj šumskih
površina obuhvatit će rasprave o upravljanju ekosustavom,
silvikulturi, oplemenjivanju drveća, pošumljavanju,
nedrvnim proizvodima, gospodarenju s divljači,
rekreaciju i turizam te ograničavanje štetnih utjecaja
sječe. Tema o agrošumarstvu i slabo ošumljenim
šumskim površinama obuhvatit će rasprave o načinima
smanjenja osiromašenja te o razvoju sustava agrošumarstva,
zaštiti voda, proizvodnji drva za energiju i
urbano šumarstvo.


Područje C, Ljudi i šume u harmoniji, obuhvatit
će pet zasebnih sastavnica i to: modeli održivoga gos


podarenja, šumarska politika i institucije, multisektorska
politika, istraživanja, tehnologije i obrazovanje
te učinci općih promišljanja.


Kongres će raditi u plenarnim i podplenarnim sesijama,
kojima će obuhvatiti program otvaranja, izlaganje
općih i pozivnih referata po poljima A, B i C te rasprava
o zaključcima i preporukama. Nadalje, rad Kongresa
odvijat će se u odijeljenim tematskim i poster-
skim sesijama te okruglim stolovima.


Uz referalni dio Kongres će obuhvatiti izložbe na
temu novih ideja i dosega u upravljanju, zaštiti i razvoju
šumskih resursa, tehničke posjete za vrijeme Kongresa
te prije-i poslijekongresna studijska putovanja.
U okviru tehničkih posjeta bit će moguće posjetiti modelnu
kanadsku javorovu šumu i tvornicu papira, zatim
se upoznati s ekološkim kartiranjem šumskoga tla u
Jacques-Cartier parku, posjetiti Društvo za zaštitu
šuma od požara i Nacionalno područje za divljač na
obalama rijeke St. Lawrence. Prije, za vrijeme i nakon
Kongresa odvijat će se cijeli niz pobočnih događanja,
čiji će nositelji biti: Kanadski šumarski servis, Kanadski
institut za šumarstvo, Centar za međunarodna šumarska
istraživanja (CIFOR), Savjet za šumarska istraživanja
Quebec, Šumarski odjel Organizacije za hranu
i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Društvo za
šumarsku povijest, Asocijacija šumoposjednika, Međunarodni
centar za istraživanja u agrošumarstvu
(ICRAF), Međunarodna mreža za bambus i ratan
(INBAR), Međunarodna organizacija za tropsko drvo
(ITTO), IUFRO, Montrealska procesna radna grupa za
kriterije i indikatore, Društvo šumarskih inženjera
Quebec, Svjetski savez zaštitara (IUCN) i druge. Također
će se za vrijeme i nakon Kongresa u trajanju od tri
dana održati veći broj seminara u organizaciji javnih,
polujavnih i privatnih šumarskih organizacija specijaliziranih
za područje gospodarenja šumama, industrijsku
proizvodnju i specijalne industrijske servise.


Prije i poslijekongresna studijska putovanja obuhvaćaju
dvanaest ekskurzija u najvažnije kanadske
provincije od pacifičke obale do atlantskih provincija,
uključujući Stijenjak, Ontario, kanadske najveće gradove
i brojne regije Quebeca. Iz Vancouvera kreće petdnevna
ekskurzija nazvana Vancouver i Victorija područje,
Britanska kolumbija, ekskurzija broj dva vodi
sudionike u Kanadski stijenjak, Alberta, ekskurzija
broj tri obilazi Atlantske provincije u Novoj Škotskoj i
Novom Brunswicku, ekskurzija broj četiri obuhvaća
Istočni Quebec i sjeverni Novi Brunswick, ekskurzija
broj pet vodi u Područje Toronta i slapova Magare.
Slijede ekskurzije u Istočni Ontario i zapadni Quebec,
Mauricijsku francusku šumu, Saguenay -Lac-Saint