DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 103 <-- 103 --> PDF |
USUSRET XII. SVJETSKO? A ŠUMARSKOM KONGRESU QUEBEC C KANADA 21 - 28. rujna 2003. Svjetski šumarski kongres po prvi puta je održan u Rimu 1926. Nakon 1949. Kongres se održava prosječno svake šeste godine u okrilju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO). Kongres se smatra najvećim i najvažnijim međunarodnim susretom svjetske šumarske struke. Za temeljni moto XII. svjetskog šumarskog kongresa, koji će se održati u Quebec City-ju, Kanada, od 21. do 28. rujna 2003., izabran je slogan koji ukazuje na čvrstu povezanost šume i života, a glasi "Sume, izvor života". Kongresne su rasprave usmjerene prema tri područja i to: (A) Šume za ljude, (B) Sume za Planet i (C) Ljudi i šume u harmoniji. Svako će područje biti podijeljeno u pet zasebnih tema. U okviru područja A, Sume za ljude, raspravljat će se o ljudskim potrebama i zahtjevima u sadašnje doba i u budućnosti, očekivanjima od šume i putovima dosizanja ciljeva, zatim o ekonomskim aspektima pokrića financiranja održivog gospodarenja šumama, o socijalnim, kulturnim i duhovnim vrijednostima s uključenjem estetskih obzira, kulturne raznolikosti, tradicionalnih šumarskih znanja te o razvoju ljudskoga potencijala i ulozi i odgovornosti okruženja. Područje B, Sume za Planet, obuhvatit će izlaganja o sadašnjem i budućem gospodarenju, zaštiti i razvoju šumskih površina slabe pokrovnosti drvećem te općenito o drveću. Razumijevanje stanja i trendova razvoja šuma i drveća je esencijalno za planiranje, implementiranje i praćenje ekosustava. Šume zauzimaju 30 % zemaljske kopnene mase te udomljuju 80 % zemaljske bioraznolikosti. Šume imaju esencijalnu okolišnu funkciju kao regulator klime, održanja bioraznolikosti, očuvanju voda i tla, zaštiti močvara i zaštiti obalnih područja. Očuvanje, zaštita i obnova uključuje obnovu degradiranih šuma, očuvanje unutarnjih i vanjskih zaštićenih površina, zaštitu od požara, prevenciju i nadzor ilegalnih sječa, krivolov i krijumčarenje životinjskim vrstama, borbu protiv stvaranja pustinja i upravljanje porječjima. Upravljanje i razvoj šumskih površina obuhvatit će rasprave o upravljanju ekosustavom, silvikulturi, oplemenjivanju drveća, pošumljavanju, nedrvnim proizvodima, gospodarenju s divljači, rekreaciju i turizam te ograničavanje štetnih utjecaja sječe. Tema o agrošumarstvu i slabo ošumljenim šumskim površinama obuhvatit će rasprave o načinima smanjenja osiromašenja te o razvoju sustava agrošumarstva, zaštiti voda, proizvodnji drva za energiju i urbano šumarstvo. Područje C, Ljudi i šume u harmoniji, obuhvatit će pet zasebnih sastavnica i to: modeli održivoga gos podarenja, šumarska politika i institucije, multisektorska politika, istraživanja, tehnologije i obrazovanje te učinci općih promišljanja. Kongres će raditi u plenarnim i podplenarnim sesijama, kojima će obuhvatiti program otvaranja, izlaganje općih i pozivnih referata po poljima A, B i C te rasprava o zaključcima i preporukama. Nadalje, rad Kongresa odvijat će se u odijeljenim tematskim i poster- skim sesijama te okruglim stolovima. Uz referalni dio Kongres će obuhvatiti izložbe na temu novih ideja i dosega u upravljanju, zaštiti i razvoju šumskih resursa, tehničke posjete za vrijeme Kongresa te prije-i poslijekongresna studijska putovanja. U okviru tehničkih posjeta bit će moguće posjetiti modelnu kanadsku javorovu šumu i tvornicu papira, zatim se upoznati s ekološkim kartiranjem šumskoga tla u Jacques-Cartier parku, posjetiti Društvo za zaštitu šuma od požara i Nacionalno područje za divljač na obalama rijeke St. Lawrence. Prije, za vrijeme i nakon Kongresa odvijat će se cijeli niz pobočnih događanja, čiji će nositelji biti: Kanadski šumarski servis, Kanadski institut za šumarstvo, Centar za međunarodna šumarska istraživanja (CIFOR), Savjet za šumarska istraživanja Quebec, Šumarski odjel Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), Društvo za šumarsku povijest, Asocijacija šumoposjednika, Međunarodni centar za istraživanja u agrošumarstvu (ICRAF), Međunarodna mreža za bambus i ratan (INBAR), Međunarodna organizacija za tropsko drvo (ITTO), IUFRO, Montrealska procesna radna grupa za kriterije i indikatore, Društvo šumarskih inženjera Quebec, Svjetski savez zaštitara (IUCN) i druge. Također će se za vrijeme i nakon Kongresa u trajanju od tri dana održati veći broj seminara u organizaciji javnih, polujavnih i privatnih šumarskih organizacija specijaliziranih za područje gospodarenja šumama, industrijsku proizvodnju i specijalne industrijske servise. Prije i poslijekongresna studijska putovanja obuhvaćaju dvanaest ekskurzija u najvažnije kanadske provincije od pacifičke obale do atlantskih provincija, uključujući Stijenjak, Ontario, kanadske najveće gradove i brojne regije Quebeca. Iz Vancouvera kreće petdnevna ekskurzija nazvana Vancouver i Victorija područje, Britanska kolumbija, ekskurzija broj dva vodi sudionike u Kanadski stijenjak, Alberta, ekskurzija broj tri obilazi Atlantske provincije u Novoj Škotskoj i Novom Brunswicku, ekskurzija broj četiri obuhvaća Istočni Quebec i sjeverni Novi Brunswick, ekskurzija broj pet vodi u Područje Toronta i slapova Magare. Slijede ekskurzije u Istočni Ontario i zapadni Quebec, Mauricijsku francusku šumu, Saguenay -Lac-Saint |