DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 101 <-- 101 --> PDF |
cima, što za posljedicu ima usitnjavanje šumskih parcela. Mnogi novi vlasnici nemaju interesa za gospodarenje tim šumama (pogotovo malim parcelama), zbog čega se pokušavaju stvarati različite asocijacije radi uspješnijeg gospodarenja. Osim proizvodnje drveta, ekonomija šumskog kompleksa bazira se i na proizvodnji sekundarnih proizvoda: pluto, razni plodovi, smola, gljive, prehrana stoke, ljekovito i ukrasno bilje, materijali za zanatstvo itd. Važna je zaštitna, socijalna i rekreativna funkcija (turizam, lov, ribolov itd.). Dan je prikaz sanitarnog stanja šuma pojedinih zemalja, kao i tablični pregled šteta od biotskih i abiot- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI skih čimbenika (za godinu 1997) zatim očuvanje šumskih genetskih resursa. Poseban naglasak štavljenje na biološku raznolikost, kao jedan od najvažnijih gledišta šumskog ekosustava, sa zaključkom daje unatoč urbanizaciji i djelomičnoj konverziji šumskog tla u druge namjene, sačuvana visoka razina prirodnosti. Na kraju autor zaključuje da se može reći da su ove europske zemlje (s malim razlikama) uložile velik napor savladavši mnoge teškoće u šumskom, sektoru u relativno kratkom razdoblju tranzicije. Frane Grospić ZNANSTVENI SKUP O LUŽNJAKOVIM SUMAMA U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, tj. njezina Centra za znanstveni rad u Vinkovcima, Akademije šumarskih znanosti, Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, Šumarskoga instituta Jastrebarsko i Hrvatskih šuma s Upravom šuma Vinkovci, održan je 8. i 9. studenoga 2002. u Vinkovcima Znanstveni skup Retrospektiva i perspektiva gospodarenja u šumama hrasta lužnjaka s naglaskom na Spačvu. U protokolarnom dijelu sudionike su pozdravili i prigodnim riječima znanstveni skup najavili predstavnici organizatora i suorganizatora: voditelj Akademijina Centra u Vinkovcima akademik Dušan Klepac , pozdravio je i otvorio skup, a potom je u ime Predsjedništva Akademije govorio tajnik Razreda za prirodne znanosti akademik Milan Meštrov, u ime Šumarske akademije predsjednik prof. dr. sc. Slavko Matič, u ime Šumarskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Nikola L u k i ć, u ime Instituta u Jastrebarskom ravnatelj znan. savjet, dr. se. Joso Gračan, u ime Ministarstva za poljoprivredu i šumarstvo Ivan Istok, dipl. ing. šum., u ime Hrvatskih šuma zamjenik direktora Ivan H o d i ć, dipl. ing. šum., u ime Uprave šuma Vinkovci Luka Vukovac, dipl. ing. šum. U ime lokalne vlasti skup su pozdravili vukovarskosrijemski župan Nikola Safer, prof, i gradonačelnik Vinkovaca Mladen Karl i ć, dr. med. Skup je svojom nazočnošću počastio i potpredsjednik Hrvatske akademije akademik Miroslav B e g o v i ć. Govornici su mahom naglašavali vrijednost hrastovih šuma općenito i hrastovine ponaosob, prirodnih bogatstava što su bitno obilježila život i gospodarsku Akademik Dušan Klepac prilikom izlaganja na temu Hrast lužnjak Akademik Milan Meštrov pozdravio je znanstveni skup u ime (Quercus robur L.) - spoznaje i prof. dr. sc. Slavko Matić, voditelj Predsjedništva Akademije prijepodnevnog radnog programa (Foto: Rahela Pavušin) (Foto: Rahela Pavušin) |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2002 str. 102 <-- 102 --> PDF |
povijest te kulturu i umjetnost hrvatskoga naroda na ovim prostorima kroz tisućljeća. Apelirali su na znanstvenike da iznađu put u zaštiti i očuvanju šuma od štetnika i bolesti, od svih ugrožavajućih čimbenika i posljedica suvremenih tehnoloških procesa. Izrazili su pritom uvjerenje da će ugled organizatora i sudionika skupa jamčiti rezultate i pripremiti zaključke kao smjerokaze budućemu razvoju šumarske prakse, koja će i nadalje osiguravati zdravlje i ljepotu spačvanskih slavonskih hrastika. U radnome programu znanstvenoga skupa odvijala su se autorska izlaganja o sljedećim temama: Dušan K1 e p a c: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) - spoznaje; Rudolf Sab adi: Položaj hrasta lužnjaka u Europi, svijetu i Spačvi; Josip F i 1 i p o v i ć : Konkurentnost hrvatskoga šumarstva prema Europi, tradicijska vrijednost hrasta lužnjaka (slavonski hrast) - komparativna prednost pri ulasku u Europsku uniju; Luka Vukovac: Osobna iskaznica Uprave šuma Vinkovci; Ilija Gregorović i Josip Grgljanić: Dobna struktura šuma hrasta lužnjaka {Quercus robur L.) u Spačvi; Zvonko Seletković: Klima i rasprostranjenost hrasta lužnjaka; Branimir Prpi ć : Hidrološki sustav Spačve u odnosu na uspijevanje hrasta lužnjaka; Nikola Lukić: Prirast hrasta lužnjaka (Quercus robur L.); Slavko M a t i ć : Njega i obnova šuma hrasta lužnjaka; Milan Glavaš: Zaštita šuma hrasta lužnjaka; Joso Gračan: Sjemenske sastojine i klonske plantaže hrasta lužnjaka; Josip Dundović, Hranislav Jakovac, Stjepan Lončar, Andrija Stefančić: Trupci za furnir kao najvrjedniji Sortiment hrasta lužnjaka; Mladen Figurić: Mogućnosti i ograničenja prerade hrasta lužnjaka; Marijan Grubešić : Spačva - iznimno vrijedno stanište životinjskoga svijeta; Juraj Medvedović: Snimanje fenoloških i klimatskih podataka u Spačvi; Mira KolarDimitrijević: Utjecaj šuma hrasta lužnjaka na gospodarski život Hrvatske; Zlatko Vire: Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka nekoć, s posebnim naglaskom na Brodsku imovnu općinu; Žarko Š p a n i č e k: Hrastovim u tradicijskom graditeljstvu Slavonije; Katica Corkalo: Lužnjakov hrast i hrastici u hrvatskoj književnosti i kulturi; Anica B i 1 i ć : Prilog bibliografiji hrasta lužnjaka (na stranim jezicima). Drugoga dana vodstvo Uprave šuma Vinkovci, organiziralo je na čelu s upraviteljem Lukom Vukovcem, stručnu ekskurziju u spačvanske šume, gdje su sudionici skupa, znanstvenici i šumarski stručnjaci, razgledali klonsku plantažu Petkovac u Otoku i sjemensku sastojinu u rezervatu šumske vegetacije Lože, vidjeli dovršni sijek zrelih hrastika i utovar trupaca, ukratko, upoznali in situ primjenu i učinke suvremenih metoda gospodarenja u najvećoj cjelovitoj šumi hrasta lužnjaka, Spačvi. Po prekrasnu sunčanu danu sudionike stručne ekskurzije je ponovno, po tko zna koji put, osvajalo nesagledivo prostranstvo i ljepota spačvan- Dio sudionika znanstvenog skupa, u prvom planu sdesna: akade mik Miroslav Begović, akademik Milan Meštrov, dr. se. Katica Corkalo, Ivan Istok, dipl. ing. i Luka Vukovac, dipl. ing. (Foto: Rahela Pavušin) skih šuma, uz koje smo se vozili kilometrima i kilometrima. Fascinirala nas je sve klonska plantaža nastala cijepljenjem plemki najkvalitetnijih stočetrdesetogodišnjih hrastovih stabala, zadivila su nas gorostasnom ljepotom preko četrdesetmetarska, uspravna stabla u sjemenskoj sastojini - šumski divovi što u visinama ponosno vijore granatim krošnjama. Kubici i kubici ogromnih trupaca uz cestu čekali su prijevoz do tvornica kako bi na tržištu postali traženi najkvalitetniji parket, prozori, vrata, skupi hrastov namještaj. Sve je tako prisno podsjećalo na Kozarčevu Slavonsku šumu, a ipak je neodoljivo svjedočilo o stogodišnjem gospodarskom napretku i razvoju. Nekadašnju sadnju žira dopunjuje sada i nadomiješta uzgoj hrastića u plantažama, a mučan ljudski trud pri utovaru posve su zamijenili gigantski strojevi, što s lakoćom i brzinom utovaruju teške hrastove trupce. No, bez obzira na sve, na umjetnu oplodnju žira i moćnu tehnologiju strojeva, ostala je i zauvijek će osvajati poezija hrastovih šuma u svim dobnim razredima i nesvakidašnja ljepota gordili hrastovih stabala. To je ono što će šumarski stručnjaci, žitelji Slavonije i zaljubljenici svih vrsta uvijek s divljenjem uočiti i doživjeti. Prilog o skupu prikazala je Hrvatska i Vinkovačka televizija, kratke priloge objavio je Večernji list i Glas Slavonije, a opsežniji prilog Vinkovački list. Znanstveni će skup tijekom iduće godine rezultirati istonaslovnim zbornikom radova s odgovarajućim prilozima i ilustracijama te sažecima na engleskom jeziku, što će biti trajna potvrda njegovih postignuća, još jedna ukoričena suma istraživanja i spoznaja na kojima će se temeljiti gospodarski prosperitet Hrvatske i, posebice, njezinih rubnih, slavonskih prostora, čije će bogate hrastove šume i ubuduće nastavljati svoju dosadašnju gospodarsku, obrambenu i zaštitnu ulogu. Katica Corkalo |