DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 91 <-- 91 --> PDF |
svih sastavnica ekosustava sa stanišnim potencijalom u okviru prirodnog prehrambenog lanca. 5. Ovlaštenje za dodjelu i ugovaranje državnih lovišta u koncesiju i zakup potrebno je prenijeti na "Hrvatske šume", društvo s odgraničenom odgovornošću koje gospodari šumama u vlasništvu države. 6. Jedinstvenom metodologijom opažanja (monitoringom) na razini svih lovišta u Republici Hrvatskoj mora se osigurati da štete od divljači na šumi budu trajno unutar tolerantnih granica. To znači da se godišnje, prema veličini šteta, može i mora utjecati na odstrelnu kvotu. 7. Ukupnu zakonsku regulativu koja uređuje odnose u prirodi potrebno je usuglasiti s temeljnim odrednicama strategije zaštite okoliša i prirode. 8. Dosljednu provedbu ovih stavova mora osigurati država bitno ojačana kompetentnim stručnim kadrovima na upravnim i kontrolnim funkcijama. Ona mora pozitivno arbitrirati u međuodnosima šumara i lovoovlaštenika. 9. Zbog trajne ugroženosti šumskih ekosustava, provedbu LGO moraju obavljati profesionalno osposobljeni stručnjaci pod nadzorom državnih inspekcijskih službi. 10. Republika Hrvatska mora gospodarenje medvjedom uskladiti s konvencijama koje je potpisala, a u isto vrijeme s njime gospodariti kao lovnom divljači. 11. Za uspješno gospodarenje medvjedom, treba osigurati integralni gospodarski pristup na velikim površinama gdje je moguće izvršiti bonitiranje, prebrojavanje, planiranje odstrela, kao i mjere uzgoja i zaštite. Odstrel medvjeda treba godišnje usuglašavati sa stvarno utvrđenim prirastom. 12. Strategija razvoja lovstva Republike Hrvatske treba poticati gospodarenje u izabranim državnim lovištima, na način da je u mogućnosti osigurati transfer genetski visoko vrijednog rasplodnog materijala radi napučivanja lovišta i unapređenja lovnog gospodarstva u vlastitim lovištima, kao i lovištima drugih lovoovlaštenika. 13. Nadležnosti nadzora nad upravljanjanjem i gospodarenjem svim djelatnostima u prirodi nužno je objediniti unutar jednog državnog tijela - ministarstva. 14. U odnosima s javnošću, nužno je cjelovitu djelatnost gospodarenja lovištem i lov stalno predstavljati kao važan i odgovoran stručni rad na održavanju biodiverziteta i održivog razvoja u prirodnim šumskim ekosustavima. 15. U čitav obrazovni sustav u okviru prirodnih predmeta, potrebno je sastavnicu kompletne faune, a posebno stručno gospodarenje s divljači unutar šumskih ekosustava, prikazati kao prirodnu, nužnu i gospodarski značajnu djelatnost. Iskreno se nadam da će svi naši referati u skraćenom obliku biti objavljeni u Šumarskom listu, kako bi bili dostupni zainteresiranoj šumarskoj javnosti, ali i otvoreni za stručnu polemiku. Žao mi je što je prostor u hotelu Quercus bio ograničavajući čimbenik za broj sudionika. Bilo bi dobro da su ovom skupu mogli biti nazočni šumarski stručnjaci, posebno oni čija je specijalnost lovstvo. Zbornik svih cjelovitih referata sa zajedničkim zaključcima dostavit će predsjedavajući Dr. Max Krott iz Goettingena, sjedište Europaforuma, pa će našoj stručnoj javnosti biti dostupni i svi ostali referati. Osobno, konferenciju sam doživio kao sadržajno vrijedan skup, bogat problematikom i razmjenom iskustava iz djelatnosti lovstva svih zemalja sudionica. Dakako, da smo se i mi mogli naći između svih i prepoznati naše posebnosti, dosege i promašaje. Bio sam ponosan što je šumarska struka Hrvatske jedinstveno i čvrsto stala na branik prirodnih šumskih ekosustava, u kojima po istom kriteriju mogu obitavati samo one autoktone vrste divljači u onolikom broju koji ne ugrožava stabilnost šumskih staništa. Želio bih, a i predlažem, da se kroz otvorenu raspravu o problematici lovstva u Hrvatskom šumarskom društvu svi ovi stavovi podvrgnu stručnoj kritici, kako bi se došlo do jedinstvenih stavova struke koji bi onda u skorim novim dokumentima (strategija, Zakon o šumama, Zakon o lovu i dr.) našli svoje mjesto. Jednom rječju, ima misli i ideja koje bi svakako dobro došle u našoj praksi. O nama samima, organiziranosti, snazi i našoj angažiranosti, ovisi koliko će dobrih ideja ući u našu pravnu regulativu i praksu lovstva. Tomislav Starčević II. MEĐUNARODNI DAN DRAVE Koprivnica 26. do 28. rujna 2002. godine Skup je organizirao Grad Koprivnica, Gradsko poglavarstvo i Savez udruga "Dravska liga". Glavnom koordinatoricom skupa imenovana je prof. Helena Hečimo v i ć, nedavno izabrana predsjednica "Dravske lige". U četvrtak 26. rujna u Kapošvaru, Mađarska, gradu prijatelju Koprivnice, predstavljena je knjižica dr. se. Radovana Kranjčeva pod naslovom Živa rijeka Drava, te izložba fotografija autora. Predstavljanje su obavili autor, zatim autor engleske verzije dr. se. David Reeder i dogradonačelnik Koprivnice dr. se. Zdravko Mihevc. Dana 27. rujna, u petak, pojetili smo lokalitet Bijeli Kipi kod Varaždina, gdje se masovno kopa i odvozi šljunak, iako se radi o zaštićenom području prijašnjeg korita |
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 92 <-- 92 --> PDF |
rijeke Drave kroz koje teče tzv. biološki minimum, gdje je očuvan dio nekada bogatog riječnoga ekosustava. Taj se dio prirode sada bez potrebe regulira, što je samo isprika da bi se došlo do šljunka, a izaziva nestanak postojećeg biljnog i životinjskog svijeta. Isti dan otvorena je izložba tematskih ekoloških postera izrađenih u eko-radionicama Božice Jelušić i Ivane Kranželić , pod naslovom: Pustite Dravu da mirno teče. Izložba je otvorena u Osnovnoj školi "A. Nemčić Gostovinski". U subotu 28. rujna održana je u Koprivnici Konferencija na temu: "Zaštita Drave i projekti održivoga razvoja međunarodne dravske regije - između vizije i stvarnosti". Konferenciju je otvorila koordinatorica prof. Helena Hečimović , ukratko iznoseći ciljeve skupa. Ukazuje na potrebu održivoga razvoja te istovremenu zaštitu riječnoga tijeka i zaobalja Drave, njezine najveće pritoke Mure i Dunava, te općenito podizanja svijesti pučanstva na razinu koja bi omogućila i zaštitu i korištenje te održivi gospodarski razvoj nizinskoga područja tih rijeka i njihovoga biološkog kapitala. Skup je pozdravio gradonačelnik Koprivnice gospodin Zvonimir Mršić i predložio Deklaraciju o zaštiti Drave, budući daje Drava temelj života riječnoga ekosustava i brojnih ekosustava zaobalja. Deklaracija o zaštiti Drave je podržana i krenula je prema svim općinama zbog prihvaćanja. Skup je pozdravila dosadašnja predsjednica "Dravske lige" gospoda Dora Radosavljević, dipl. ing., te izvijestila o tijeku osnivanja Saveza udruga "Dravska liga" kao i o svojim nastojanjima da se Savez poveća pristupanjem svih značajnijih udruga područja, te intenziviraju radovi na popisu biljnoga i životinjskoga svijeta Podravine. Pozdrav skupu uputio je župan Koprivničko-križevačke županije gospodin Josip Striščić te podržao predloženu Deklaraciju. Ukazao je na problem prijedloga koji se odnosi na odlaganje opasnoga otpada u iskorištene bušotine INE u području Županije, stoje zasigurno na više načina prijetnja okolišu. Pozdrave skupu uputili su zatim predstavnici ekoloških udruga Mađarske i Slovenije. Dr. se. David Reeder pozdravio je skup, te je izvijestio daje WWF osnovao u Koprivnici svoj ured kojega je on voditelj, s ciljem koordinacije međunarodnih aktivnosti za zaštitu i promicanje podravske regije. Skup je s oduševljenjem porihvatio tu odluku. Početak radnoga dijela Konferencije otvorila je koordinatorica skupa prof. Helena Hečimović , održavši referat pod naslovom: Što smo postigli od I. Međunarodnog dana Drave? Izvjestiteljica je navela niz aktivnosti koje su pokrenute i ostvarene u proteklih godinu dana u okviru djelovanja udruga "Dravske lige", te ostalih udruga i izvršnih tijela gradova Koprivnice, Varaždina, Čakovca, Virovitice i Osijeka, u smislu ekološkoga odgoja djece, mladeži i odraslih, inventure flore i faune, organiziranja biciklističke staze, suradnje s udrugama u Mađarskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, EU, upozorenja onečišćivačima i dr. Mr. se. Zdravko Mihevc , dogradonačelnik Koprivnice i direktor Turističke zajednice Koprivničkokriževačke županije, izložio je referat pod naslovom: Podravska biciklistička magistrala, Drava Route i opisao pripreme, rad i završetak biciklističke staze od Soderice do Gole, koja prolazi kroz vrlo slikovito područje dijela koprivničko-đurđevačke Podravine. Dipl. ing. Danijel Fišter, voditelj Odjela zaštite okoliša "Podravke", opisao je suvremeni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u referatu: Uloga "Podravke" u zaštiti okoliša Podravine. U izlaganju su date potankosti o suvremenoj metodi kemijskog i biološkog pročišćavanja otpadnih voda. Član udruge ZEUS iz Donje Dubrave gospodin Goran Čizme šija izložio je referat pod naslovom: Problem iskapanja šljunka iz Drave. U referatu se detaljno govori o štetnom iskapanju šljunka iz Drave, koje izaziva značajne promjene u ekosustavu rijeke u smislu sniženja dna riječnoga korita i posredno sniženja razina podzemnih voda u zaobalju, s katastrofalnim posljedicama za šumske ekosustave. Referat je popraćen fotografijama. Predstavnik udruge "Prijatelji Kopačkog rita", dipl. ing. Varga, održao je referat: Postignuća i problemi u Parku prirode Kopački rit, u kojemu je dao više prijedloga da se odnosi između Uprave Parka prirode, Uprave "Hrvatskih šuma" i okolnoga pučanstva poprave, kako bi lokalne samouprave u okolici Parka imale više mogućnosti za suradnju. Siniša Golub iz ZEO Nobilis, Čakovec, održao je svoj referat pod naslovom: Mura - najveća pritoka Drave. Autor referata opisao je ljepote rijeke Mure i njezinu ulogu u razvoju ekoturizma, te uspjeh ekološke udruge u zaštiti prirode i okoliša Međimurske županije. Iz referata i prekrasnih fotografija, moglo se zaključiti kako i manje atraktivni dijelovi krajobraza mogu uz dobru organizaciju postati vrlo zanimljivi za ekološki turizam. Emil Flaj šman, dipl. biolog, predsjednik Pokreta prijatelja prirode "Lijepa naša", Varaždin, dao je iscrpan referat pod naslovom: Prikaz gornjega dijela Drave u Hrvatskoj. Autor je izložio biološki gubitak koji je nastao izgradnjom varaždinske i čakovečke hidroelektrane na Dravi, koji je došao osobito do izražaja poslije regulacijskih radova zbog eksploatacije šljunka, nakon izgradnje hidroelektrana u dijelovima riječnoga tijeka koji je ostavljen s biološkim minimumom vode. Gubitak je prikazao nestankom zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Darko Grlica, dipl. biolog, ornitolog, Prirodoslovno društvo Drava,Virovitica, izložio je referat pod |