DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 42 <-- 42 --> PDF |
J. Franjić. Ž. Škvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10. CXXVI (2002). 469-478 stonskom zaljevu - Prirodna podloga i društveno valoriziranje. Dubrovnik. Sharma, S., 1996: Applied Multivariate Techniques. John Wiley & Sons, Inc. Šegulja, Lj., 1967: Fitocenološka istražianja vegetacije na području sjeveroistočnog dijela Labinštine u Istri. Magistarski rad PMF. Zagreb. Šegulj a, Lj., 1970: Vegetacija sjeveroistočnog dijela Labinštine u Istri. Acta Bot. Croat. 29: 57-172. Sugar, I., 1983: Biljnogeografski položaj i raščlanjenost vegetacije Istre u svjetlu najnovijih fitocenoloških istraživanja. Akad. Nauka B i H Radovi 52(21): 517-524. Šugar, I., 1984: Novi pogledi na biljni pokrov i biljnogeografsku raščlanjenost Istre. Acta Bot. Croat. 43:225-234. Trinajstić, I., 1965: Istraživanje zimzelene šumske vegetacije sjevernog Cresa. Acta Bot. Croat. 24: 137-142. Trinaj stić, I., 1967: Oberdie Grenze der eumediterranen und submediterranen Vegetation im quarnerisch- liburnischen Teil des ostadriatischen Kiinstenlandes. Mitt. Ostalp.-Din. Pflanzensociol. Arbeitsgem. 7: 63-66. Trinajstić, I., 1973: Ozoni sveze Oleo-Ceratonion u istočnojadranskom dijelu Balkanskog poluotoka. Ekologija 8(2): 283-294. Trinajstić , I., 1977: Istraživanje sveze Oleo-Ceratonion Br.-Bl. na otoku Lastovu. Acta Bot. Croat. 36: 125-134. Trinaj stić, I., 1977a: Osnovne značajke biljnog pokrova otoka Hvara i njegov fitogeografski položaj u okviru europskog dijela Sredozemlja. Poljopr. Šum. (Titograd), 23(4): 1-36. Trinaj stić, I., 1978: Quercetea iliciaadriaproviciale Tr. 1973. U: I. Šugar (ed.). Vegetacijska karta Hrvatske 1: 21-23. Botanički zavod PMF-a. Zagreb. Trinaj stić, I., 1984: Sulla sintakssonomia della vegetazione sempreverde della classe Quercetea ilicis Br.-Bl. del litorale adriatico Jugoslavo. Notiziario della societa italiana di Fitosociologia. Not. Fitosoc. 19(1): 77-98. Trinajstić, I., 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. Šum. (Titograd) 31 (2-3): 71-96. Trinajstić, I., 1985a: Modello Balcanico-Appenninico della distribuzione altimetrica della vegetazione appartenente alia classe Quercetea ilicis Br.-Bl. Not. Fitosoc. 22: 21-30. Trinaj stić, I., 1986: Fitogeografsko raščlanjenje vegetacije istočnojadranskog sredozemnog područja - polazna osnovica u organizaciji gospodarenja mediteranskim šumama. Glas. Šum. Pokuse Posebno izdanje 2: 53-67. Trinajstić, I., 1987: Fitocenološko-tipološka analiza sastojine makije somine Juniperus phoenicea L. u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 46: 115-121. Trinaj stić, I., 1989: Sintaksonomska analiza vazdazelene šumske vegetacije crnogorskog primorja. Poljopr. Šum. (Titograd) 35(3-4): 3-11. Trinajstić , I., 1990: Šumska vegetacija otoka Brača. Glas. Šum. Pokuse 26: 183-205. Trinajstić , I., 1995: Plantgeographical Division of Forest Vegetation of Croatia. Ann. Forest. 20 (2): 37-66. Trinajstić , I., 1995a: Sintaksonomska istraživanja šuma (Quercus ilex L.) u istočnoj Istri, Hrvatska. Šum. list 119(7-8): 223-226. Trinajstić, I., 1995b: Vegetacijske značajke otoka Mljeta. Simpozij Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta. Ekološke monografije 6: 247-269. Trinajstić, 1., 1998: Fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Šum. list 122(9-10): 407-421. Trinaj stić, I., 2000: Fitocenološke značajke makije somine Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajstić 1987 {Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na obalama Malostonskog zaljeva. Rad Šum. Inst. Jastreb. 35(1): 5-12. Trinajstić, I., Šugar, I., 1976: Prilog poznavanju rasprostranjenosti i florističkog sastava zimzelenih šuma i makije crnike (Orno-Quercetum ilicis) na području zapadne Istre. Acta Bot. Croat. 35: 153-158. Van der Maarel, E., 1979: Transformation of cover- abundance values in phytosociology and its effects on community similarity. Vegetatio 39 (2): 97-114. |