DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 36 <-- 36 --> PDF |
J. Franjić, Z. Skvorc. M. Pandža & B. Kekelić: ŠUMSKA VEGETACIJA POLUOTOKA OŠTRICA ... Šumarski list br. 9-10, CXXVI (2002), 469-478 rasprostranjenošću bavilo seje mnogo istraživača (usp. Horvatić 1934, 1939, 1957, 1958, 1963, 1963a, 1964, 1967; Ilijanić 1967, 1970; Trinajstić 1965, 1967, 1973, 1977, 1977a, 1978, 1984, 1985, 1985a, 1986, 1989, 1990, 1995, 1995a, 1995b, 1998; Šegulja 1967, 1970; Birač 1973; Horvat et al. 1974; Trinajstić &Šugar 1976; M. Hećimović 1980, 1982; S. Hećimović 1981; Šugar 1983, 1984; Zi. Pavletić 1984, 1985). Budući daje konfiguracija poluotoka Oštrica takva da se ova zajednica može razviti na gotovo čitavoj površini poluotoka, može se pret postaviti da se ona tu i razvila iz zajednice Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae. Tu se nakon prestanka antropogenoga utjecaja (ispaša, paljenje, vinogradarstvo) u početku formirala zajednica Pistacio lentisci- Juniperetum phoeniceae, koja se dosta brzim sukcesijskim procesima na dubljem tlu i na zaklonjenijim ekspozicijama razvila u zajednicu Fraxino orni-Quercetum ilicis. Do sličnih sukcesijskih stadija dolazi i u južnojadranskome području (usp. Trinajstić 2000; Jasprica et al. 2000; Kovačić et al. 2001) s time da se radi o drugim kombinacijama vrsta. ISTRAŽIVANO PODRUČJE - Researched area Poluotok Oštrica pripada srednjoj Dalmaciji, a smješten je jugoistočno od Šibenika (si. 1). Oštrica je jedan relativno mali poluotok s površinom od 254,22 ha, koji je od okolnoga kopna odvojen (pregrađen) starim, visokim kamenim zidom, dugim 340 m u obliku Slika 1. Istraživano područje - Poluotok Oštrica Figure 1. Researche area - Peninsula Oštrica žavno lovište s namjenom uzgoja, hvatanja i lova muflonske divljači. Teren je brežuljkast s izraženim grebenima i udolinama jačih nagiba 20-30°, s najvišom nadmorskom visinom od 97 m (vrh Oštrica). Čitav poluotok građen je od krednih vapnenaca, a radom ljudi kroz vijekove djelomično je kultiviran izradom terasastih površina podzidanih izvađenim kamenom. Tlo MATERIJAL I METODEVegetacijska istraživanja obavljena su u nekoliko navrata tijekom 2001. godine na području poluotoka Oštrica kod Šibenika. Ukupno je napravljeno 20 fitocenoloških snimaka u makiji koja prekriva gotovo čitavu površinu poluotoka. Snimke su napravljene tako da reprezentiraju što veću površinu. Tako je s 20 snimaka opti utvrde, izgrađenom u 15. stoljeću. Čitav poluotok najvećim je dijelom obrastao makijom, a njome izravno gospodari Šumarija Šibenik (Uprava šuma Split). Osim što se na njemu gospodari po načelima šumarske struke, tu se od 15. prosinca 1994. godine nalazi i dr je pretežito crvenica, koja prekriva terasaste površine i džepove između kamenih blokova. Klima je mediteranska s blagom zimom i vrućim ljetom. Prosječna siječanjska temperatura iznosi 6,8 °C, srpanjska je 25 °C, a srednji minimum-1,3 °C. Ukupna količina oborina je oko 770 mm/m2, a najviše oborina padne ujesen i zimu (usp. Prgin 1994; Jurković 1995). - Material and methods malno zastupljena gotovo čitava površina poluotoka Oštrica i time je najvećim dijelom zastupljena sva šumska vegetacija. Rubni dio uz more (halofitska vegetacija), vrlo male površine travnjaka i sastojine alepskoga bora, zbog nedovoljne izdiferenciranosti nisu istraživane. Snimke su rađene i analizirane po klasičnoj metodi |