DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2002 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA RESSEL Na poticaj Austrijskoga aumarskog društva kojemu je na čelu potomak austrougarske dinastije Otto von Habsburg, udruženja austrijskih talijanskih, slovenskih i hrvatskih šumara zajednički će 2003. godine obilježiti 210. godišnjicu rođenja Josipa Ressela, poznatoga šumara i izumitelja brodskoga vijka. Izum brodskoga vijka izazvao je velik napredak u brodarstvu i zbog svojega izuma Ressel je poznat i slavan. U šumarstvu čak u četiri zemlje, u Italiji, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji, Ressel djeluje kao vrijedan i dalekovidan šumarski stručnjak. U Hrvatsku dolazi iz Trsta 1835. godine kada je imenovan za upravitelja državnih šuma Istre i Kvarnera sa sjedištem u Motovunu. U Trstu je, naime, prema dogovoru antinapoleonske koalicije osnovano Carsko namjesništvo za Provinciju Istru, koja je obuhvaćala Goricu, Trst, Slovensko primorje i Kvarnerske otoke, unutar kojega je djelovala Provincijska uprava državnih dobara za Primorje u Trstu, u koju iz Pleterja Ressel dolazi 1821. godine. Na toj dužnosti ostaje do 1838. godine kada je imenovan za mornaričkoga agenta i predstojnika Mornaričke šumarske agenture. Njegovo sjedište ostaje u Motovunu do 1843. godine, kada odlazi u Veneciju, a iza toga u središnjicu u Trstu gdje radi kao mornarički šumarski podintendant. Od 1855. do smrti 1857. godine Ressel je intendant i šef Intendanture. Radeći u Istri, Ressel se zdušno posvećuje šumarstvu, a osobito povećanju površina pod šumom te uzgajanju stabala hrasta lužnjaka u Motovunskoj šumi ili hrasta medunca u njegovim istarskim staništima za potrebe brodogradilišta. Tijekom službovanja u Motovunu Ressel je izradio dva stručna elaborata i to: 1. Ponovno pošumljivanje općinskih zemljišta u Istri i 2. Povijesni prikaz šuma pridruženih carskoj i kraljevskoj ratnoj mornarici. U prvom elaboratu obuhvaća površinu od 230 408 jutara u kojoj predlaže pošumljavanje općinskih pašnjaka i neplodnih površina, kao i konverziju niskih šuma u visoke sjetvom hrastovoga žira. Cilj uzgajanja pošumljenih sastojina bila su hrastova stabla sa zakrivljenim deblom potrebna mornarici za gradnju brodova. Njegov plan pošumljavanja nije, nažalost, ostvaren, jer su se njegovu ostvarenju suprostavili "skolastički" šumari. Prema Piškoriću, u svome elaboratu Ressel raspravlja o općim prirodnim i društvenim uvjetima te o potrebi ne samo za proizvodnju brodograđevnog drva, nego i o koristima za istarsko pučanstvo poboljšanjem ispaše i povećanjem klimastske uloge šume. U drugome elaboratu bavi se pretežito Motovunskom šumom i načinima kako uzgojiti drvne sortimente potrebne brodogradilištima u Trstu i Veneciji. Obilježavanje Resselove obljetnice zasigurno je prilika za ugodne susrete i izmjenu stručnih iskustava između šumara susjedne Austrije, Italije i Slovenije, a na našem Društvu je da pripremimo što bolji program u Istri. Prof. dr. se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Jelen (Cervus elaphus L.) u parenju (rika) A mating buck (Foto: A. Frković) Naklada 1770 primjeraka |