DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 61     <-- 61 -->        PDF

stva 60 % požara je djelo piromana. 70,4 % slučajeva
požara je prouzročeno radi stvaranja profita, 25 % radi
manifestacije protesta (mržnja prema šumi) i 4,6 % požara
prouzročeno je bez motiva.


U daljnjoj preciznijoj analizi požara s namjerom
stvaranja profita 25 % odnosi se na stvaranje ili obnovu
pašnjaka, 11 % na stvaranje poljoprivrednog zemljišta,
6,9 % za aktiviranje komunalnih pristojba, 5,6 % zbog
krivolova i 4,4 % radi zaposlenja u regionalnim i lokalnim
službama.


Ministar prostora i zaštite okoliša smatra da je neophodno
u problematiku uključivati privatne vlasnike


kojima pripada najveći dio pošumljenih površina
Italije. Zakonskim odredbama o financiranju u tijeku
2002. g. predviđene su porezne olakšice od 36 % za
vlasnike zemljišta koji primijenjuju preventivne mjere
zaštite od požara.


Na povećanim mjerama zaštite i održavanja inzistira
i ministar poljoprivrede, podupirući "kulturu izvanrednog
stanja". Nadalje ministar kaže da se previše govori
o "čuvanju okoliša", a premalo o "održavanju
okoliša", jer ekologija napuštenog okoliša je kontraproduktivna,
i u cilju vlastitog očuvanja, jer proizvodi
nepopravljive štete te ekonomsku i socijalnu regresiju.


L´ ITALIA FORESTALE E MONTANA


(časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima, izdanje talijanske
Akademije šumarskih znanosti - Firenze)


Iz broja 1. siječanj-veljača 2002. g. izdvajamo:


Fabio C1 a u s e r: Novi prihvatljivi izraz - šumarstvo
blisko prirodi


Posljednje godine prošlog stoljeća obogatile su šumarsku
terminologiju mnogim novim izrazima kao što
su: ekosustav, održivo gospodarenje, ekocertifikacija i
dr. Potrebno je vidjeti da li je obogaćivanje šumarskog
izražaja, čiji smo svjedoci, znak realnog progresa znanosti
i tehnike u šumarstvu, ili predstavlja nešto nepoznate
korisnosti. U tom smislu posebnu pozornost privlače
dva članka koje je objavio J. P. Schutz u Švicarskoj
šumarskoj reviji. Oni sadrže, kako navodi autor,
"vatromet" novih izraza.


Prvi članak objavljenje pod naslovom "Novi oblici
šumarstva u vrijeme ekonomske restrikcije - načela
biološki racionalnog i ekonomičnog šumarstva", a drugi
pod naslovom "Šumarstvo blisko prirodi -jučer, danas
i sutra".


U prvom članku Schutz predlaže smanjenje troškova
u gospodareju šumama do "minimuma potrebnih intervencija".
Zaprorjede npr. savjetuje kasniju intervenciju
od uobičajene, kada vrijednost materijala može
kompenzirati troškove rada. Šumarstvo prošlosti smatra
luksuzom čak i za bogatu Švicarsku. "Luksuzna šuma"
naziv je koji je poznat i u njemačkoj šumarskoj
terminologiji. Luksuzno šumarstvo ne može se smatrati
naturalističkim, to može biti prije ono koje vodi računa
o troškovima. To se ostvaruje tehnološkom racionalizacijom
i "načelom koncentracije" tj. usmjerenjem
uzgojnih intervencija na manji broj subjekata u svrhu
proizvodnje vrijednog drveta.


Nadalje Schutz smatra da se korištenjem prirodnih
povoljnosti mogu istovremeno postići maksimalna
proizvodnja mase i kvalitete drveta. U svojim izlaganjima
on uporno inzistira na načelu multifunkcionalnosti
šuma.


U drugom članku prof. Schutz-a nalazimo iste izraze
kao i u prvom, i neke nove primijenjene konkretno
na "šumarstvo blisko prirodi" koje se primjenjuje u
Švicarskoj.


Osnovna načela kojima se inspirira šumarstvo mogu
se uvrstiti u šest točaka:


1.
za korištenje prirasnog potencijala lokalnog i individualnog
za obnovu šuma nije toliko mjerodavan
turnus koliko najveće moguće korištenje produktivnih
snaga pojedinih individua u vremenu i prostoru,
2.
iskorištavanje se provodi uz istovremenu uzgojnotehničku
interveciju,
3.
obnova šuma treba se odvijati stalno i kontinuirano,
4.
mješane šume primjerene prirodi omogućuju dobro
korištenje produktivnih snaga staništa,
5.
korištenje prirodnih procesa obnove treba se odvijati
u drugom razdoblju,
6.
izbor načina sječe nije predodređen, ali spada u
postavljene ciljeve.
Logika koja vodi način korištenja šume je tipično
slobodna i obilježena načinom sječe koji proizlazi iz
svih predodređenih programa. To šumarstvo blisko prirodi
razvilo se u razdoblju kada je u prvom planu bio interes
za proizvodnju drvne mase uz niske troškove rada.


Mnogi se boje da povjerenje u automatizme prirode
vodi "napuštanju šuma" ili smanjenju angažiranosti
struke do netolerantne razine. Naprotiv, kaže Schutz,
moderno šumarstvo osnovano na "biološkoj učinkovitosti"
zaista je multifunkcionalno i različito, ali to samo
onda kada se prave odluke budu primjenjivale u
pravo vrijeme, te da donositelji tih odluka budu tehnički
i stručno kompetentne osobe.


Na kraju ostaje odgovor na pitanje da li novim izrazima
odgovaraju i nove primijenjene tehnike. Schutz
podržava da u Švicarskoj u svrhu racionalizacije pri