DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Automatski sustavi za grijanje na drvo Razvoj 1984-2000 u Austriji 6000 3466 5500 -| Pelct 5000 Iver 21 28 4500 4000 1323 3500 3000 2280 425 2500 2000 TI 1548 1501 1443 1479 1579 1304 |56° 1342 1500 I I I I I 1052 2058´ 1000 I I I I I 500 wm i i i 11 i i i i i i i MI M 0 1984 1985 1986 1987 1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 U Austriji je ukupno instalirano 587 pogona sa 730MW nominalne količine topline iz biomase. Razvoj automatskih sustava za grijanje na drvo od1984. do 2000. godine prikazan je na grafikonu. Iz gra- KNJIGE I ČASOPISI fikona je vidljivo da u zadnje četiri (4) godine značajno raste uporaba peleta u odnosu na iverje. Sastavili: Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. Mr. se. Josip Dundović MONTI E BOSCHI (Talijanski časopis za ekologiju i tehniku primijenjenu na šume i planinski okoliš) Iz broja 2 ožujak-travanj 2002. g. izdvajamo: Gianfranco Minotta: Kulture vrijednih listača - resursi za procjenu U razdoblju od 1994. do 97. g. u Italiji je podignuto više od 84 000 ha površina listača "ne brzog rasta", što je financirano sredstvima iz poračuna. U različitim razdobljima pošumljeno je iz drugih sredstava financiranja 40-50 000 ha. Ova nezanemariva površina dosiže skoro dvije trećine površina pošumljenih brzorastućim topolama, a postoji tendencija daljnjeg povećanja. Ove akcije usmjerene su prema proizvodnji vrijednog drveta, za kojim talijanska industrija namještaja ima velike potrebe. Ipak, u stvarnosti postoji sumnja oko značenja i vrijednosti ovih kultura, iz raznih razloga. Kao prvo, ti zahvati nisu učinjeni propisno i na odgovarajućim terenima, a izostali su i pravovremeni uzgojni zahvati potrebni za proizvodnju kvalitetnog drveta. To potvrđuju i prva parcijalna istraživanja, a glavni uzroci pripisuju se nedovoljnom iskustvu voditelja radova, slaboj tehničkoj opremljenosti i neselekcioniranom sadnom materijalu. Dobar dio ovih problema danas je svladan, ali su oni u trenutku primjene odigrali značajnu negativnu ulogu. Osim toga, i u kulturama koje se dobro razvijaju potrebno je posvetiti pozornost kontroli i uzgojnim zahvatima u razdoblju duljem od pet godina. Ovi čimbenici uzrokuju neizvjesnost oko uspješnosti zahvata koji se izvode i koji se planiraju započeti. Ponajprije, potrebno je u sadašnjem trenutku sustavno snimiti sve plantaže na regionalnoj i nacionalnoj razini da bi se dobila slika o stvarnom stanju. Zatim treba pokrenuti uzgojne zahvate i izvan razdoblja predviđenog za financiranje, što će bolje jamčiti ishod samog zahvata. Očito je da ove akcije zahtijevaju snažnu inicijativu i koordinaciju svih javnih institucija i glavnih privatnih poduzetnika, proizvođača i korisnika, koji su do sada imali samo manji interes prema ovoj problematici. |