DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 53 <-- 53 --> PDF |
IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA SEDAM RAZLOGA ZAŠTO SE NE RESTRUKTURIRAMO Nad šumarstvom Hrvatske već dugo stoji obveza, ali i svjesna potreba i nužnost takvog unutarnjeg preustroja, koji će studiozno programirano najaviti i osigurati, kako to u jednoj rečenici kaže konzultantski tim irske tvrtke COILLTE, da se vizija Vlade RH o živahnoj i profitabilnoj šumarskoj kompaniji koja upravlja svojim prirodnim resursima na ekološko potrajan način, orjentirana prema tržištu i kupcima, komercijalno motivirana i socijalno odgovorna, počne ostvarivati. Očekivanja i dužina proteklog vremena s opravdanjem izazivaju sumnju u našu stvarnu opredjeljenost, pa i moralnu neodgovornost da smo spremni, Zaključkom Vlade RH od 21. prosinca 2001., tu viziju i obvezu ostvariti. Razlog 1. U državi i poduzeću nedostaje kadrovska kompetencija i odvažnost za iskorak. Jedna od najčešćih pogrešaka koju svi činimo je da za svoje probleme okrivljujemo one druge. Dapače, uvjereni smo kako nemamao potrebe mijenjati sebe, a sve što se mora dogoditi, da će se dogoditi izvan nas, samo od sebe. Takvo ponašanje, ključni je uzrok svih problema u našem društvu. Od vrlo jasnih stavova o nužnosti promjena u organizaciji Hrvatskih šuma izrečenih u Zaključcima 102. Skupštine HŠD-a, održane 20. lipnja 2000., te Vladinog Zaključka o obvezi restrukturiranju Hrvatskih šuma (21. prosinac 2000) prošle su dvije godine, a da se ništa ozbiljnog na području restrukturiranja nije dogodilo. Razlog 2. Sebe uporno ne mijenjamo i ne učimo, a rješenja očekujemo izvana Irska konzultantska tvrtka COILLTE, na međunarodnom natječaju, po kriteriju najniže cijene dobiva posao izrade projekta restrukturiranja poduzeća "Hrvatske šume" p.o. Zagreb. Nakon beskrajno mnogo utrošenog vremena i dakako novca, razgovora, sastanaka, rasprava i više od 50 radionica s preko 1500 sudionika, u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, 15. ožujka 2002. se na sastanku o projektu restrukturiranja zaključuje: da predložene opcije odstupaju od projektnog za datka da su određenja u opcijama nejasna - da nedostaju preporuke da ima puno općenitih formulacija - da su određenja o procesu privatizacije nejasna - da nema jasnih razgraničenja između funkcija države i uprave Društva Zar je bilo teško zaključiti još prvog dana kako irska konzultantska tvrtka COILLTE nije u tom vremenu mogla niti prepoznati, a kamoli upoznati kompleksnost problematike hrvatskog šumarstva i političkog okruženja. No, treba priznati da se tvrtka COILLTE, osluškujući nejasne stavove naručitelja projekta sjedne strane i vrlo jasne i određene stavove naše šumarske struke i znanosti s druge strane, vrlo dobro postavila i zapravo prepoznala uglavnom sve "crne točke" u organizaciji i funkcioniranju poduzeća kao i Države (okruženja). Skoro sve "crne točke" iz Konačnog izvještaja na str. 9-10, rješive su samo uz odlučnu, odgovornu i kompetentnu suradnju države (Ministarstva poljoprivrede i šumarstva) i odgovarajućeg izbora, postavljanja i promicanja mladih i talentiranih ljudi u Hrvatskim šumama d.o.o., zasnovanog na stručnim i poslovnim rezultatima, te s jasnim i proširenim ovlaštenjima. Ni u Državi ni i u Hrvatskim šumama ništa se ne poduzima da se učini taj, tako nužan iskorak i da se krene prema ostvarenju izabranih ciljeva. Razlog 3. Od 1991. struka je prepoznavala, predlagala i zahtijevala promjene, no ništa se ne poduzima i ne mijenja, niti se ne ispravljaju "crne točke"? Država je svakako morala učiniti korake prema: bržoj provedbi Zaključka Vlade RH od 19. lipnja 2002. o dereguliranju cijena drvnih proizvoda - jasnom razgraničenju funkcija države od HS d.o.o. - usuglašavanju zakonske regulative između srodnih djelatnosti (Zakon o zaštiti prirode, Zakon o javnim cestama, Zakon o lovu, Zakon o financiranju vodnog gospodarstva i dr.) donošenju Strategije, novog Zakona o šumama i niza Pravilnika - podzakonskih akata izmjenama poreznog sustava prema stimuliranju ulaganja u nove proizvodnje i zapošljavanje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 54 <-- 54 --> PDF |
izboru djelatnosti i stimuliranju procesa privatizacije sustavnoj izgradnji kompetentne funkcije kontrole. Sve te obveze i zadaci nisu izvršeni niti u Državi niti u Hrvatskim šumama d.o.o. Razlozi za to leže u po svemašnjoj psihozi bavljenja sobom, ali i zbog političke nespremnosti, nekompetentnosti kadrova, a ponajviše zbog straha oko odgovornosti zadnjih poteza i odluka, stoje isključivo posljedica neznanja. Razlog 4. Zbog oportunističke šutnje i kukavičkoga opreza, ne tražimo jasno i glasno promjene i odgovornosti? Svi zajedno nismo se uspjeli uvjeriti da vlastite zaključke i uvjerenja smatramo tek tezama koje moramo u otvorenoj, stručnoj i demokratskoj atmosferi stalno provjeravati. Svaka velika tranzicija nalaže trajne promjene i dogradnje u organiziranju, a najvažnija pretpostavka napretka organizacije je znanje koje se temelji na stalnom učenju. Tako mr. se. Miljenko Cimeš a u Croatia BIZ-u, časopisu o suvremenom poslovanju govori o stalno učećim organizacijama i predlaže pet disciplina učenja: /. Sustavno razmišljanje -pojmovni okvir, korpus znanja i oruđa koji omogućuju razumijevanje cjeline. 2. Osobno usavršavanje -sposobnost neprestanog pročišćavanja i produbljavanja osobne vizije te objektivnog sagledavanja vlastite stvarnosti. 3. Mentalni modeli -duboko ukorjenjene postavke, generalizacije te predodžbe koje utječu na naše poimanje svijeta i djelovanje. 4. Gradnja zajedničke vizije - zajednička predodžba o tome kako bi organizacija trebala izgledati kroz 10, 20 godina. 5. Timsko učenje — proces razvoja sposobnosti članova tima da misle na nov, sinergijski način. I ako sve ovo prihvatimo kao ispravan, rekao bih jedini pravi put prema "učećoj" pa onda i uspješnoj organizaciji, onda moramo prihvatiti i logiku revizije naših odluka kad nas dobiveni rezultati ne zadovoljavaju. Taj proces revizije nakon akcije u biti se svodi na usporedbu postignuća s odabranim ciljevima. Međutim, "Kod nas su procesi organizacijskog učenja na vrlo niskoj razini, ljudi nisu otvorenog uma, nisu spremni na usvajanje novih ideja, organizacije sporo uče ", kaže Cimeša. Treba reći kako je u kratkom i jezgrovitom Zaključku Vlade RH, od 21. prosinca 2000. vrlo jasno određena obveza Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i onda Upravnog odbora a sada Uprave Hrvatskih šuma d.o.o. oko dosljedne provedbe Zaključka Vlade RH, ali i posebno privatizacije djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama. Za razliku od mnogih djelatnosti, upravo u šumarstvu ima prostora za programiranje i privatizaciju mnogih takozvanih sporednih djelatnosti koje onda u Projektu restrukturiranja isključuju asocijalno i politički neprihvatljivo programiranje odlaska viška ljudi iz šumarstva, već dugoročnu i stabilnu mogućnost otvaranja tako nužnih novih radnih mjesta. O tome i s nizom jasnih stavova izjasnila se šumarska struka Hrvatske. Razlog 5. Nema opravdanja za mirovanje, odustajanje ili odlaganje procesa privatizacije! Samo kao primjer, navest ću vrlo konkretan prijedlog HŠD-a o potrebi izmjene zakonske odredbe plaćanja šumskog doprinosa (2,5 % od prihoda) lokalnoj samoupravi koji novac usitnjen po mnogobrojnim općinama završava u potrošnji, umjesto da se propišu i ve ća izdvajanja sa strogom i programiranom namjenom ulaganja u proizvodnju koja osigurava zapošljavanje, naravno u najšumovitijim krajevima Hrvatske (Slavonija, Gorski kotar, Lika). Razlog 6. Strategija i novi Zakon o šumama, morali su biti jasno utvrđeni, prihvaćeni od struke i pušteni u proceduru donošenja kako bi bili podrška ostvarenju restrukturiranja! I zadnje što treba reći je do sada sasvim neizgrađeni model proširenja organizacijske i financijske odgovornosti i na najniže organizacijske jedinice (šumarije), kao obveza iz Zaključka Vlade RH od 21. prosinca 2000. Jedinstveno poduzeće s mnogo jedinstvenih šumarsko- političkih, planskih i razvojnih odrednica moralo bi se odreći tromog centralizma trošeći se na sporednom, nebitnom, usporavajućem i nedjelotvornom središnjem upravljaniu i gospodarenju, s malo pozornosti na kontroli troškova i nagrađivanju uspješnosti. Velika će cijena biti plaćena da se do detalja precizno programira i izvrši, sada narušena razdioba funkcija, obveza i prava, ovlaštenja, odgovornosti i zadaća između ustrojbenih razina do povratka motivirajućeg pristupa stvaranju prihoda, promjene sustava plaća i nematerijalnih stimulacija, smanjenja troškova i dovođenja jasne odgovornosti na razinu šumarija. Zakon o trgovačkim društvima, jedna pravna osobnost za poduzeće, obveza jedinstva šumarskog poduzeća, svakako neisključuju, već naprotiv nalažu osiguranje svih ka |