DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 49 <-- 49 --> PDF |
J. Domac. M. Jakopović, S. Risović: BURZA DRVNOG OSTATKA L HKVAISKO.I Šumarski list br. 7 8, CXXVI (2002), 401-406 Kao rezultat spomenutog sastanka HGK i Energetski institut započeli su s anketom hrvatskih drvno-prerađivačkih tvrtki kako bi se ustanovio broj zainteresiranih´gospodarskih subjekata, količina biomase koja bi se u kratkom vremenu mogla ponuditi stranim kupcima, kao i razina otkupne cijene koja bi bila prihvatljiva za hrvatske proizvođače. Rezultati ankete, te analiza u kojoj bi ovi rezultati trebali biti obrađeni, poslužili bi za izravno ugovaranje, odnosno sklapanje konkretnih ugovora između hrvatskih proizvođača te kupaca iz inozemstva. Na ovaj bi se način osigurao znatan dodatni prihod domaćoj industriji, stvorio novi izvozni proizvod te posredno pomoglo razvoju tr Slika 2. Drvni ostatak - novi hrvatski izvozni proizvod? žišta i sektora korištenja energije bio Figure 2 Wood waste - a new Croatian export product? mase u Hrvatskoj (slika 2). 2. MEĐUNARODNA TRGOVINA DRVNOM BIOMASOM I DJELOVANJE BURZE International wood fuel trade and exchange activities Međunarodna trgovina drvnim ostatkom, odnosno u Hamburgu plaća se 400 EUR po toni, dok naknada za drvnim i ostalim biogorivima značajno se povećala u odlaganje drva nakon rušenja iznosi 100 EUR po toni Europi tijekom posljednjih godina i to većinom zbog Nakon 2005. godine, materijal koji sadrži više od 5 % visokih poreza na fosilna goriva, dobro razvijenim organskog udjela više uopće neće ni moći biti odlagan kapacitetima za korištenje takvih goriva u zemljama na deponiju, a novi energetski porezi će spaljivanje kao što su npr. Švedska i Danska ili zahtjevnijom legtakvog materijala u lokalnim energanama učiniti izislativom o otpadu u drugim zemljama kao što su npr. razito atraktivnim [3]. Neki od primjera značajne trgoNjemačka i Nizozemska. U Njemačkoj je količina vine drvnim gorivima su izvoz velikih količina zelene recikliranih drvnih vlakana u 1999. godini iznosila čak sječke iz Baltičkih zemalja u Dansku i Švedsku ili uvoz oko 15 milijuna tona (ekvivalentno 200 PJ), što je peleta proizvedenih u Sjevernoj Americi u Švedsku izravna posljedica visoke cijene odlaganja otpada na (tablica 1). deponij. Za odlaganje željezničkih pragova na deponij Tablica 1. Uvoz biogoriva u Švedsku u 1992., 1995. i 1997. godini [4] Table 1 Biofuels import in Sweden, 1992, 1995 and 1997 1992. 1995. 1997. Uvezeno goriva (PJ) 2-4 11-15 20-32 Udio u ukupnoj količini drvnog goriva (%) 20 33-45 44-62 Trgovina biomasom je u Europskoj uniji regulirana EU protokolom (EEG No 259/93) koji drvni otpad dijeli u tri kategorije i to: zelenu, žutu i crvenu. Otpadom klasificiranim kao zeleni, može se slobodno trgovati među europskim zemljama, a primjer takvog otpada su drvni peleti, nezagađeno građevno drvo, zelena sjecka ili treset. Uvoz i trgovina žutim i crvenim otpadom, otpadom koji je donekle i jako onečišćen zahtijeva registraciju uvoznika kod nadležnog državnog tijela, odnosno ishođenje posebne dozvole. Europska burza biomase (EBEX) djeluje tako da izravno povezuje kupca i prodavatelja drvne biomase. Svaka izmjena informacija, odnosno objava ponuda i potraživanja obavlja se preko internet portala burze koji ima nekoliko sigurnosnih razina, a transakcija se pokreće tako da zainteresirani kupac ili prodavatelj istaknu svoj zahtjev (u pravilu anoniman) te cijenu (po MWh energije sadržane u drvu) koju su spremni platiti, odnosno koju zahtijevaju. Cijena koju ističe kupac je maksimalna prihvatljiva cijena s uključenim PDV-om i "dostavom u kuću", dok je cijena koju ističe prodavatelj minimalna cijena bez PDV-a i bez troškova transporta. Nakon što djelatnik burze (broker) poveže kupca i prodavatelja, odnosno ustanovi daje moguće izvršiti |