DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 48 <-- 48 --> PDF |
J. Domac, M. Jakopović. S. Risović: BURZA DRVNOG OSTATKA U HRVATSKOJ nike i tehnologije, ali i stvaranja tržišta šumske bioma se kao nositelja energije. Drvnopreradivačka industrija Hrvatske ima vrlo staru i bogatu tradiciju koja se temelji na tri važna čimbenika; šumovitosti zemlje, pripadnosti europskim i industrijskim tokovima te tradiciji u obrtništvu. Prvim industrijskim preradbenim pogonima pripadaju pilane i proizvodnja piljene građe. Današnje drvnoprerađivačko gospodarstvo Republike Hrvatske posjeduje stručnjake i opremu za izradbu svih vrsta proizvoda od drva. Dio drva pri pilanskoj obradbi, proizvodnji furnira, izradbi dijela namještaja i si. ostaje kao otpad - ostatak, koji se može koristiti za dobivanje energije. Procjena pridobivanja drva kao primarnoga odnosno sekundarnoga nositelja energije temelji se na prosječnim fizikalnim svojstvima drva odnosno udjela sastavnica drveća, odvojeno za crnogorično i bjelogorično drvo. U pilanskoj obradbi od 1 m3 piljenica ostatak u četinjača iznosi 30 % (15 % piljevina, 15 % odresci), a u listača 40 % (20 % piljevina, 20 % odresci) [2]. Pri izradbi furnira ukupni ostatak iznosi 20 %. Svi gubici koji nisu pravi šumski otpad te kora tehničkoga drva, kao i onaj dio drva koji se zbog propisanih mjernih metoda prenosi šumskim sortimentom u drvodjelske pogone mehaničke obradbe drva (pilana, proizvodnja furnira) uključuje se u ostatak pri obradbi drva. Preostali dio ostatka ovisi o iskorištenju pri obradbi drva. Energetski potencijala prosušene (W = 15 %) kore i ostataka pri piljenju trupaca u ukupnom etatu svih vlasnika u Hrvatskoj iznosi 8 552,34 TJ. Ovom proračunu nije pribrojen energetski potencijal blanjevine, piljevine i otpiljaka pri uzdužnome i poprečnome kraćenju piljenica, bruševina i si. Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da osim brojnih i očitih prednosti korištenje biomase za okoliš (izbjegavanje emisije stakleničkih plinova, smanjena emisija štetnih tvari, manji utjecaj na tlo, vode i bioraznolikost) i posrednih utjecaja na nacionalno gospodarstvo (otvaranje novih radnih mjesta u ruralnim područjima, poticanje lokalne i regionalne ekonomske aktivnosti i si.), biomasa već odavno predstavlja unosan posao. U europskim se zemljama već iz biomase proizvode znatni udjeli energije (Austrija 15 %, Finska i Švedska 25 %), a biomasom (iverje, peleti, briketi,...) se trguje čak i na velike udaljenosti kao što je između Kanade i Švedske. Za olakšavanje ovakve trgovine i povezivanje potencijalnih kupaca i prodavatelja u Europi postoji i specijalizirana burza, odnosno institucija koja uz definiranu cijenu za pojedini tip biomase (piljevina, kora, otpiljci, iverje iz drvne industrije i šume,...), određenog sadržaja vlage (20-50 %) organizira izravnu prodaju od strane proizvođača zainteresiranom kupcu te po potrebi i transport. Navedena institucija djeluje pod nazivom Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 401-406 Europska burza biomase (EBEX), sjedište joj je u Beču, a razvila se iz nekadašnje Austrijske burze biomase koja je djelovala samo na području Austrije (slika 1). Slika 1, "1 kWh bioenergije" - promotivno pakiranje drvne bio mase (iverje) Figure 1 ´ 1 kWh of bioenergy´ - promotional package of wooden biomass (chips) Na sastanku koji je održan u Energetskom institutu "Hrvoje Požar" u Zagrebu između predstavnika EBEX-a, Hrvatske gospodarske komore, JP "Hrvatske šume" i Energetskog instituta "Hrvoje Požar", EBEX izrazio zanimanje za širenje na područje Hrvatske, te se tom prilikom održala prezentacija te ugledne ustanove, mogućnosti uključivanja Hrvatske te iskazala spremnost potencijalnih hrvatskih partnera za buduću suradnju. Samo za ilustraciju navodi se da bi EBEX bio spreman tijekom ove godine u Hrvatskoj kupiti čak oko 100.000 tona biomase, da njihova ponuđena otkupna cijena iznosi 7,5 Eura/t pri sadržaju vlage od 50 % te da za transport namjeravaju koristiti jednu od hrvatskih luka. |