DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 47 <-- 47 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002), 401-406 UDK 630* 839 742 BURZA DRVNOG OSTATKA U HRVATSKOJ EUROPEAN BIOFUEL EXCHANGE IN CROATIA Julije DOMAC, Milan JAKOPOVIĆ2, Stjepan RISOVIĆ´ SAŽETAK: Biomasa u razvijenim europskim zemljama već odavno predstavlja unosan posao, a njome se trguje čak i na velike udaljenosti kao stoje između Kanade i Švedske. Za olakšavanje ovakve trgovine i povezivanje potencijalnih kupaca i prodavatelja u Europi postoji i specijalizirana burza, odnosno institucija koja uz definiranu cijenu za pojedini tip biomase organizira izravnu prodaju od strane proizvođača zainteresiranom kupcu te po potrebi i transport. Navedena institucija djeluje pod nazivom Europska burza biomase (EBEX), sjedište joj je u Beču, a razvila se iz nekadašnje Austrijske burze biomase koja je djelovala samo na području Austrije. Burza je izrazila zanimanje za širenje na područje Hrvatske, te bi već do kraja ove godine u Hrvatskoj bila spremna posredovati u otkupu čak oko 100.000 tona biomase. Za provedbu toga cilja, provedena je anketa hrvatskih drvno-prerađivačkih tvrtki kako bi se ustanovio broj zainteresiranih gospodarskih subjekata, količina biomase koja bi se u kratkom vremenu mogla ponuditi stranim kupcima, kao i razina otkupne cijene koja bi bila prihvatljiva za hrvatske proizvođače. Rezultati ankete, od kojih je dio prikazan u ovom radu, poslužili bi za izravno ugovaranje, odnosno sklapanje konkretnih ugovora između hrvatskih proizvođača te kupaca iz inozemstva. Na ovaj bi se način osigurao znatan dodatni prihod domaćoj industriji, stvorio novi izvozni proizvod te posredno pomoglo razvoju tržišta i sektora korištenja energije biomase u Hrvatskoj. Ključne riječi: biomasa, burza, drvno-prerađivačka industrija, drvni ostatak 1. UVOD -Introduction U Hrvatskoj iskorištavanje energije biomase (uglavSa svojih 44 % šumskoga zemljišta u ukupnoj drnom ogrjevnog drva i drvnog ostatka) ima dugu tražavnoj ploštini u usporedbi s drugim zemljama i regidiciju, pa se tako još 1960. godine iz biomase zadovojama Europe, Hrvatska pripada medu zemlje sa značajljavalo gotovo četvrtinu ukupnih potreba za energijom. nim šumskim zemljištem koje, medu ostalim, jamči i Danas Hrvatska u prvom redu zbog tzv. netehničkih izglednost većeg iskorištenja i udjela šumske biomase prepreka, nerazvijenosti tržišta za energiju iz biomase te u ukupnoj energetskoj bilanci. Hrvatska s 0,51 hektara nedostatka svijesti o prednostima proizvodnje energije po stanovniku pripada u Europi, izuzev skandinavskih iz biomase, korištenjem biomase pokriva samo mali dio zemalja, u zemlje sa značajnijom ploštinom po stanovsvojih potreba za energijom, ostavljajući tako neiskoniku. Površina hrvatskih šuma i šumskoga zemljišta izrišten znatan prirodni potencijal koji posjeduje. nosi 2 485 611 Prema važećem Zakonu o šumama, u Republici Hrvatskoj najvećim dijelom šuma i šumskoga zemljišta gospodare "Hrvatske šume", p. o. Zagreb 1 Mr. se. Julije Domac, Energetski institut "Hrvoje Požar", Savska (1 991 537 ha ili 80,1 %), manjim dijelom privatni po163, Zagreb sjednici (461 137 ha ili 18,5 %), dok ostale ustanove ili : Milan Jakopović, dipl. ing., Hrvatska gospodarska komora poduzeća upravljaju samo s 32 937 ha ili 1,4 % [1]. Sektor za industriju, Draškovićeva 45, Zagreb 3 Doc. dr. se. Stjepan Risović, Šumarski fakultet Sveučilišta u Ovo je važna činjenica za buduće sustavno korištenje Zagrebu, Svetošimunska 25, Zagreb biomase kao energenta zbog mogućega uvođenja teh 401 |