DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 33 <-- 33 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA tak tisuća tona. I u ovom slučaju u mehaničkoj celulozi priličan udio je iz uvezenog drva. Proizvodnja celuloze iz ostalih (nedrvnih) vlakana pala je od četrdesetak tisuća tona godišnje krajem osamdesetih, na svega oko dvije tisuće t/god. Potrošnja starog papira kreće se u količini od oko 160-200 tisuća tona godišnje, s tim daje udio uvoza u potrošnji negdje oko 5-6 %. Potrošnja papira i kartona znakovito je porasla u razdoblju od dvadesetak godina, od 423 tisuće tona godišnje 1980., na 1.259 tisuća tona 1997. godine, postigavši potrošnju po stanovniku godišnje od čak 118 kg, stoje, ako je potrošnja papira objektivnim mjerilom visine standarda života i civilizacijske razine, vrlo visok i pokazuje daje Grčka, poput Portugala i Irske, itekako prosperirala pridruživši se Europskoj Uniji. Industrija kućnog, kuhinjskog i vrtnog pokućstva doživjela je u Grčkoj velik uspon u pogledu broja no Šumarski list br. 7-8. CXXV1 (2002), 367-390 voosnovanih poduzeća (s 1-3 zaposlenih). Ukupan prihod ove branše se u razdoblju od 1960-1980. značajno povećao, a povećanje se nastavilo poslije, posebno s vrlo živom građevinskom djelatnošću. Uslijed strukturalnih problema i ukidanja carina unutar EZ dolazi u ovom području do značajnih struk-turalnih promjena. Europska konkurencija prisiljava grčke proizvođače da se prilagode novim uvjetima konkurencije. Grčki proizvođači namještaja moraju računati s činjenicom da, kada se radi o drvetu, za kvalitetnu proizvodnju trebaju uvoziti drvne sirovine. To rade međutim i drugi. U Grčkoj je za uklapanje u nove uvjete prijeko potrebno što prije napustiti mediteransku opuštenost i posao i poslovanje shvatiti ozbiljno. Prvi se rezultati već osjećaju, iako neki autori tvrde da taj proces teče presporo. Prvom zadaćom finalne i ostale industrije drveta u Grčkoj ostaje strukturalna i poslovna prilagodba standardima EU. SPOREDNI ŠUMSKI PROIZVODI Pašarenje je u Grčkoj još uvijek neobično važan izvor dohotka za velik broj stanovnika koji žive na selu, a izvjestan dio kućanstava čak je još dijelom na razini naturalne privrede, iako se broj takvih kućanstva rapidno smanjuje i uskoro će nestati. Napori da se smanji broj koza, koje brstom onemogućavaju regeneraciju šuma, nisu barem do danas dali neke hvalevrijedne rezultate. Godine 1985. iz ispasišta proizvedeno je 143.600 tona ovčijeg i 106.860 tona kozjeg mlijeka. Deset godina kasnije iz istog izvora proizvedeno je 165.720 tona ovčijeg i 117.984 tona kozjeg mlijeka, radi se dakle o porastu. Kozjeg mesa proizvedeno je 1985. godine 11.630 tona, a 1995. 12.160 tona. Ovčijeg mesa proizvedeno je 1985. 21.250 tona, a 21.440 tona 1995. Proizvodnja ovčije vune ovaca sa ispasišta koje pripada šumskom zemljištu je oko 2.000 tona godišnje, dok se godišnje preoizvodi negdje preko 1,6 milijuna ko-mada koža stoke sitnog zuba. U razdoblju od 10 godina porasla je proizvodnja meda za oko 40 % (1985: 8.320 tona; 1995: 11.550 tona). Proizvodnja božičnih drvci povećana je u razdoblju 1985-95 sa 70.000 ana 95.000 komada. Povećala se i proizvodnja korjena vrijeska (Erica arborea) i njegov izvoz (za proizvodnju lula) i to od 1.164 tone na 3.642 tona. Politika razvoja nacionalne drvne industrije Pilanski kapaciteti i kapaciteti proizvodnje iverastih ploča ne samo da su preveliki za domaću i izvoznu tražnju, već su opremljeni zastarjelom opremom, što sve rezultira niskom proizvodnošću. Stvaranje tzv. kooperativnih jedinica za proizvodnju drveta trebao je biti prvim korakom za poboljšanje stanja. Događa se nešto slično razvoju u Hrvatskoj od njezinog oslobođenja, iako je cijeli razvoj prerade drveta u Hrvatskoj stalno obilježen neprekidnim kartelizacijama i monopolima. U pogledu standardizacije učinjen je neznatan pomak, zbog nedostatka interesa. Razvila su se odgovarajuća poduzeća za preradu drveta najbolje kakvoće, ali ne i drveta inferiorne kakvoće ili malenih dimenzija. Samo oko 40 % pilanskih ostataka upotrebljava se u proizvodnji celuloze i iverastih ploča. Sadašnje mogućnosti za nov razvoj su ograničene, ali su tri velika postrojenja podignule od strane ruralne kooperative unutar okvira poljoprivredne politike. Gdje god se grade nove industrije, moraju se istovremeno poduzeti i sve mjere zaštite okoliša. Marketing Državne šume. U najvećem broju državnih šuma Šumarska služba obavlja sječu i izvlačenje do šumskih putova u vlastitoj režiji, gdje se drvo prodaje na aukcijama, a mali postotak se prerađuje u državnim industrijama, dok se treći, isto tako malen dio, prodaje uz cijene koštanja zadrugama. U manje važnim državnim šumama sječa i prodaja se sporazumno predaje zadrugama na temelju fiksnih cjenovnika. Šumske zadruge ili to drvo prerađuju u vlastitim pogonima, ili ga prodaju na tržištu aukci-jama ili neposrednim sporazumima i pregovorima. Nedržavne šume. Privatni šumoposjednici mogu raditi sa svojim proizvodima što žele. Zadruge i općine obvezne su po zakonu da na prodaju nude stojeće drvo ili ga izrađenog isporučuju na pomoćno stovarište šumskog puta na temelju fiksnih cjenika. Proizvodi iz šuma pripadajućih zadrugama ili manastorima prodaju se na slobodnom tržištu ili licitacijama ili pak neposrednim pregovorima. Opskrba primarnih potrošača. Velike industrije općenito nabavljaju svoje sirovine neposredno kod onih koji ih uzgajaju, odnosno proizvode. Mala indu |