DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 26     <-- 26 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
la mogućom. Godine 1983. Grčka je imala 14 142 km
šumskih putova, s tim da se računa daje oko 2000. godine
ta mreža narasla na oko 19-20.000 km. Prema studiji
o otvaranju šuma u Grčkoj" potrebna dužina putne
mreže šumskih putova morala bi iznositi 25.512 km.
Kakvoća tih putova također je upitna, s obzirom daje
još prije desetak godina 83 % svih tih šumskih putova
bilo trećeg reda (zemljani putovi, dirty road) pasabilni
samo u vrijeme bez precipitacija. Bilo kako bilo, napredak
je, unatoč sporosti, ipak napredak, jer od sadašnje
otvorenosti od oko 8m/ha treba još samo oko
2m/ha kako bi se dostigao nekakav optimum. Dakako,
postojeće putove valja postupno pretvarati u svevremenski
prohodni putovi, a to valja još pričekati.


S više strana je nakon Drugog svjetskog rata pokušana
racionalizacija u iskorištavanju šuma, koja se očitovala
u ispitivanju uvođenja različitih postupaka, radi
povećanja proizvodnosti rada. Malen uspjeh na praktično
iskorištavanje kojeg su ti pokušaji dali, ima prije
svega sljedeće razloge:


Grčka državna šumska uprava ima kompleksne i
djelomično suprotno uvjetovane probleme šumskih
radova i iskorištavanja šuma kroz primitivnu primjenu
sredstava rada (mehanizacija), koji se pokušavaju
odvojeno racionalizirati.


Kretanje ukupnog šumskogospodarskog događanja
pokazalo se u posljednjih tridesetak godina jed-noznačno,
pa mehanizacija predstavlja samo jednu od
mnogobrojnih alternativa koje su nužne. Vodeći računa
samo o njoj, nije moguće riješiti socijalne i
gospodarske probleme iskorištavanja šuma.


Svaka novost ili rješenje zahtijeva integriran uvid
pri fazama planiranja, jednako kao i ostvarenje, kako
bi cijeli sustav djelovao harmonično u svojoj
cjelini, tj. da se kreira učinkovito od mjesta sječe do
gotovog proizvoda.
Današnje tendencije grčkog iskorištavanja šuma usmjeravaju
se ka bitnom cilju - povećanju vrijednosnog
iskorištenja drva, a to su:


Iskrojavanje i izvlačenje neizrađenog drveta na veće
dužine (8-12 m) ili pak izvlačenje čitavih stabala
kod tanjeg drveta, čime se izbjegava iznošenje usitnjenih
sortimenata prostornog drveta.


Čišćenje od grana na mjestu sječe, a okoravanje na
središnjem stovarištu, odnosno što je bolje, na stovarištu
trupaca većih pilana.


Mjerenje, sortiranje (optimiranje), prijem i prodaja
šumskih sortimenata na stovarištu.


Brže odvijanje prodaja drveta i poboljšana koordinacija
između sječe i industrijskog oplemenjivanja.
Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002). 367-390


Važan oblik korištenja nusproizvoda je smolarenje
alepskog i brutia bora, koje predstavljaju oko 40 %
svih šuma četinjača ili pak 12 % od ukupne šumske površine
Grčke. Postupaka za dobijanje smole ima nekoliko,
a smola predstavlja vrijednu industrijsku sirovinu.
Godišnja proizvodnja kreće se oko 5.000 tona godišnje,
nego što se dobivalo prije desetak godina. Razloga
za to ima više. S jedne strane, smolarenje je skupo i
zahtijeva puno radne snage koja više nije jeftina, s druge
strane industrija stalno pronalazi supstitute. Ne treba
izgubiti iz vida niti jaku konkurenciju (SAD, Kina,
Mexico, Portugal). Isti, čak još brži pad u proizvodnji
dogodio se i u Portugalu, uglavnom iz istih razloga2´.
Valja napomenuti daje početkom pedesetih proizvodnja
smole dosizala skoro 30.000 t godišnje. Oko 20 industrijskih
postrojenja je zbog malenog iskorištenja
prestalo s radom (stupanj korištenja 45-55 %), tako da
ih je ostalo desetak, s daljom tendencijom odlaska s tržišta24.
Valja upozoriti da se potrebe EZ za smolom procjenjuju
na oko % milijuna tona, iz čega bi se moglo
zaključiti da su rješenja oživljavanja smolarenja u mediteranskim
zemljama (Portugal, Španjolska, djelomično
Francuska i Italija, te posebno Grčka i Turska) moguća,
iako za sada nema obećavajućih znakova da se
išta djelotvornog dešava.


Proizvodnja i uporaba drveta


Stanje i proizvodni potencijal grčkih šuma odražava
se u godišnjim količinama i kakvoći proizvodnje drveta.
Siromašan prirast uvjetovan staništem (malena
drvna zaliha po ha) istovremeno je kombinirana s čestim
greškama drveta: malodrvnost, krivost, kvrgavost,
usukanost, granatost, raspukline, deformacije rasta,
oštećenja gljivicama i insektima kao i strana tijela (krhotine
iz građanskog rata 1946-49). Širokim uzgojnim
zahvatima posljednjih desetljeća stojeća drvna masa se
dijelom znatno popravila.


Ove negativne značajke prirodno su se odrazile na
sortiranje i mogućnosti primjene proizvedenog drveta,
kao stoje to prikazano u sljedećoj tablici.


Nizak udio tehničkog drveta koji bi mogao biti upotrijebljen
u dobroj kakvoći za iveraste ploče i ploče
vlaknatice, kao i velika rasutost diljem 132.000 km2 koliko
ima Grčka, daje predodžbu o mogućnostima primjene
i sve težeg deficita drveta u Grčkoj


Ukupna potrošnja drveta cijele Grčke kreće se između
5 i 6 milijuna m3 ekvivalenta oblog drveta, uključivši
ogrijevno drvo. Značajan dio ove tražnje pokriva se
uvozom među kojima uvoz iz Skandinavije piljene građe
četinjača, celuloze i papira zauzimaju prvo mjesto.
Iza toga slijedi uvoz oblovine tropskog drveta iz Afrike,
stoje ilustrirano sljedećim tablicama i slikama.


2: Stergiadis, G.Ch., 1986, Grundlagcn dcr Walderschliefiung in Gricchenland, Forstarchiv Jg. 57. H3, pp 108-111
23 Sabadi, R., 2001., Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL 1-2, CXXV
24 Efthymiou, P.N., 1977., Harznutzung in Griechenland, Min. Fortsabt., Vortrag, Athen; Papadopulos, I.,Tsiforos, I., 1985., The industries
of resin products in Greece, u: Kavouras, P. (Ed) Forest industries, Strategy study, Thessaloniki


380