DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 2 <-- 2 --> PDF |
RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA PREKRETNICA Današnjica donosi sve više strepnji pred uništavanjem okoliša, što generira pojavu velikoga broja pristalica općega pokreta zaštite prirode i okoliša te održavanje skupova planetarnoga značenja (Rio de Janeiro, Kioto, Johanesburg). Osobito je poraslo zanimanje za zaštitu šuma, stoje i logično, jer šuma je vegetacijski oblik s velikom ulogom u zaštiti okoliša, posebice u povoljnom ekološkom utjecaju te u očuvanju biološke raznolikosti gena, ekoloških sustava i brojnosti svojti. Hrvatska je s kojih 37 % sklopljenih, pretežito prirodnih šuma, vrlo zanimljiva u zaštiti okoliša. Zahvaljujući poglavito dobrim šumarskim kadrovima u prošlosti i danas, a djelomično i stjecaju povijesnih okolnosti u posljednja dva stoljeća, danas imamo očuvane i dobre šume te dobru šumarsku struku, koja u stručnom pristupu doslovno provodi načelo potrajnosti, polazeći od strukture i funkcioniranja šumskoga ekosustava. Hrvatska je danas zapravo otok očuvanih prirodnih šuma velike biološke raznolikosti u Jugoistočnoj Europi, i to zahvaljujući šumarskoj struci te različitosti reljefnih, geoloških, pedoloških i klimatskih prilika. U laičkom žanru zaštite šume čuju se mišljenja daje šumarska struka nepotrebna u šumi. To je, međutim, potpuno pogrešno, jer šumske ekosustave nitko danas ne poznaje bolje od šumara koji posjeduju bogate informacije o njihovoj strukturi, a šumarska znanost ulazi sve više u problematiku njihova funkcioniranja, uz spoznaju da ne možemo primijeniti rezultate istraživanja iz drugih podneblja. U današnjem političkom i gospodarskom trenutku Hrvatske, znatno utjecanim globalnim, svjetskim i europskim trendom zaštite prirode i okoliša, postavlja se pitanje: kako dalje postupati sa šumama? Odgovor se sastoji u znalačkom korištenju šumarskih znanstvenih disciplina. U gospodarskim šumama treba održavati i unapređivati sve općekorisne funkcije i poboljšavati gospodarsku osnovu, kako bi proizvod šume postigao što veću kakvoću zbog istovremenog postizanja optimalne ekološke, socijalne i gospodarske funkcije šume te daljnjega podržavanja njezine prirodnosti. U zaštićenim šumama, u parkovima prirode i nacionalnim parkovima, postupke sa šumskim ekosustavima potrebno je temeljiti na ekološko-zaštitarskim programima pojedinoga parka s primjerenom šumarskom aktivnošću, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. U park šumama, šumama za rekreaciju i drugim urbanim šumama postupa se specifično, u skladu s planovima pojedinih objekata. Sa zaštićenom i gospodarskom šumom potrebno je tako stručno postupati da se postigne prirodnost šumskoga ekosustava, njegova stabilnost kojom se jamče hidrološka, vodozaštitna, protuerozijska, klimatska i protuimisijska funkcija, visok stupanj svih oblika biološke raznolikosti, zatim potrajnost uz prirodnu obnovu kojom se izbjegava faza raspadanja prašume koja izuzetno dugo traje i tijekom koje su općekorisne funkcije znatno reducirane. Naglašava se da one predstavljaju osnovu zaštite prirode i okoliša. Osobito sofisticirane stručne intervencije potrebne su šumi poslije nepovoljnih utjecaja "kiselih kiša" i već značajno nazočnih globalnih klimatskih promjena. Želimo li u budućnosti očuvati kakvoću i udjel šuma u Hrvatskoj, njihovu prirodnost i povoljan utjecaj općekorisnih funkcija na okoliš, to nije moguće ostvariti bez vrlo učinkovitoga djelovanja šumarske struke. Prof. dr. se. Branimir Prpić Naslovna stranica - Front page: Dlakavi sleč {Rhododendron hirsutum L.) - Hrvatski Snježnik Hairy alpenrose (Rhododendron hirsutum L.) - Croatia´s Snježnik (Foto: A. Frković) Naklada 1770 primjeraka |