DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 2     <-- 2 -->        PDF

RIJEČ GLAVNOGA UREDNIKA


PREKRETNICA


Današnjica donosi sve više strepnji pred uništavanjem okoliša, što generira pojavu velikoga
broja pristalica općega pokreta zaštite prirode i okoliša te održavanje skupova planetarnoga značenja
(Rio de Janeiro, Kioto, Johanesburg). Osobito je poraslo zanimanje za zaštitu šuma, stoje
i logično, jer šuma je vegetacijski oblik s velikom ulogom u zaštiti okoliša, posebice u povoljnom
ekološkom utjecaju te u očuvanju biološke raznolikosti gena, ekoloških sustava i brojnosti
svojti. Hrvatska je s kojih 37 % sklopljenih, pretežito prirodnih šuma, vrlo zanimljiva u zaštiti
okoliša. Zahvaljujući poglavito dobrim šumarskim kadrovima u prošlosti i danas, a djelomično i
stjecaju povijesnih okolnosti u posljednja dva stoljeća, danas imamo očuvane i dobre šume te
dobru šumarsku struku, koja u stručnom pristupu doslovno provodi načelo potrajnosti, polazeći
od strukture i funkcioniranja šumskoga ekosustava. Hrvatska je danas zapravo otok očuvanih
prirodnih šuma velike biološke raznolikosti u Jugoistočnoj Europi, i to zahvaljujući šumarskoj
struci te različitosti reljefnih, geoloških, pedoloških i klimatskih prilika.


U laičkom žanru zaštite šume čuju se mišljenja daje šumarska struka nepotrebna u šumi. To
je, međutim, potpuno pogrešno, jer šumske ekosustave nitko danas ne poznaje bolje od šumara
koji posjeduju bogate informacije o njihovoj strukturi, a šumarska znanost ulazi sve više u problematiku
njihova funkcioniranja, uz spoznaju da ne možemo primijeniti rezultate istraživanja
iz drugih podneblja.


U današnjem političkom i gospodarskom trenutku Hrvatske, znatno utjecanim globalnim,
svjetskim i europskim trendom zaštite prirode i okoliša, postavlja se pitanje: kako dalje postupati
sa šumama?


Odgovor se sastoji u znalačkom korištenju šumarskih znanstvenih disciplina. U gospodarskim
šumama treba održavati i unapređivati sve općekorisne funkcije i poboljšavati gospodarsku
osnovu, kako bi proizvod šume postigao što veću kakvoću zbog istovremenog postizanja
optimalne ekološke, socijalne i gospodarske funkcije šume te daljnjega podržavanja njezine prirodnosti.


U zaštićenim šumama, u parkovima prirode i nacionalnim parkovima, postupke sa šumskim
ekosustavima potrebno je temeljiti na ekološko-zaštitarskim programima pojedinoga parka s
primjerenom šumarskom aktivnošću, u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode. U park šumama, šumama
za rekreaciju i drugim urbanim šumama postupa se specifično, u skladu s planovima pojedinih
objekata.


Sa zaštićenom i gospodarskom šumom potrebno je tako stručno postupati da se postigne prirodnost
šumskoga ekosustava, njegova stabilnost kojom se jamče hidrološka, vodozaštitna, protuerozijska,
klimatska i protuimisijska funkcija, visok stupanj svih oblika biološke raznolikosti,
zatim potrajnost uz prirodnu obnovu kojom se izbjegava faza raspadanja prašume koja izuzetno
dugo traje i tijekom koje su općekorisne funkcije znatno reducirane. Naglašava se da one predstavljaju
osnovu zaštite prirode i okoliša. Osobito sofisticirane stručne intervencije potrebne su
šumi poslije nepovoljnih utjecaja "kiselih kiša" i već značajno nazočnih globalnih klimatskih
promjena.


Želimo li u budućnosti očuvati kakvoću i udjel šuma u Hrvatskoj, njihovu prirodnost i povoljan
utjecaj općekorisnih funkcija na okoliš, to nije moguće ostvariti bez vrlo učinkovitoga
djelovanja šumarske struke.


Prof. dr. se. Branimir Prpić


Naslovna stranica - Front page:
Dlakavi sleč {Rhododendron hirsutum L.) - Hrvatski Snježnik
Hairy alpenrose (Rhododendron hirsutum L.) - Croatia´s Snježnik
(Foto: A. Frković)


Naklada 1770 primjeraka