DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 17     <-- 17 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
Površina Grčke od 131.990 km2 je 65,4 % brežuljkasta,
brdovita, visokogorska i alpinska. Brežuljci i
gorska područja sudjeluju s 54,4 %, gorska i visokogorska
područja zauzimaju 10,5 %, a alpska područja
0,5 % od ukupne površine.


U suvremenoj Grčkoj ozbiljnijim radovima na uređenju
bujica i sprječavanju poplava i odrona prilazi se
tek krajem 19. stoljeća od kada je učinjeno dosta, iako
je to sve premalo da se spriječe štete koje nastaju na
ogromnim površinama gotovo bez ikakvog ili sa siromašnim
biljnim pokrivačem kao zaštitom.


Prosječne godišnje padaline iznose negdje oko
800 mm. U brežuljkastim i brdovitim regijama pada
npr. godišnje 760-1320 mm kiše, u gorju i visokim planinama
1320-2020 mm, a u dijelu sličnom alpinskom
preko 2020 mm kiše godišnje. S rastućom nadmorskom
visinom povećava se debljina sniježnog pokrivača
i intenzitet kiša, odnosno olujna nevremena, dok
temperatura zraka pada i klima je oštrija. Grčki prostor
siromašan je vodom. Razlog tomu je neravnomjerna
distribucija, precipitacija tijekom godine: tijekom ljetnih
mjeseci na visinama vlada razdoblje koje je suho i
toplo i nema dovoljno vode, kada je potreba za njom
najveća, kako za piće, navodnjavanje, tako i za proizvodnju
elektroenergije.


Erozija je alarmantna. Prema istraživanjima Instituta
za bujičarstvo14 vode svake godine odnose oko
86 milijuna m3 zemlje u doline, što odgovara otoku površine
35 km2 i 2,5 m dubine. Time i tako velike su
površine učinjene neuporabivima i uzrokom brojnih


katastrofalnih poplava. Druga značajka vodotoka u
Grčkoj je neravnomjernost u količinama vode, posebno
za ljudske potrebe. Tijekom olujna nevremena i
obilnijim oborinama, bujicama i potocima teku goleme
količine vode, dok su najveći dio tih vodotoka perenijalni,
tj. bez vode ili uz minimum vodostaja tijekom
sušnog razdoblja. Ilustrativan je primjer erozije u
dolini Thessaloniki. Dolina s oko 1.200 km2 nastala je
tijekom 2.500 godina taloženjem materijala u zaliv. Rijeke
Axios, Aliakmon i Loudias godišnje su donosile i
odlagale oko 16 milijuna nf´ materijala. U tom razdoblju
naneseno je oko 41 mlrd m3 materijala, tako daje
antiktni lučki grad Pella danas čak 30 km udaljen od
morske obale. Zaliv Thessaloniki bilo je moguće spasiti
samo uz ogromne melioracijske radove. Primjer
kao gornji može se naći posvuda, na kopnu, otocima i
Peloponezu.


Sastav i drvna zaliha šuma. Gospodarski gledano
prevladavaju šume panjače pred visokim i srednjim
šumama, kako je to prikazano u tablici 2. Odbije li se
od ukupne šumske površine 480 000 ha zimzelenih
šikara - grmolike vegetacije i makije, ostaje šumska
površina od dobrih 2 milijuna ha.


Prosječna drvna zaliha obuhvaća oko 80 mVha kod
četinjača i 40 mVha kod listača, a za ukupne šume prosjek
je 62,4 mVha. Tekući prosječni prirast procijenjen
je na 2,2 milijuna m3. To odgovara ukupnom prirastu
od 4,4 milijuna m3, pri čemu godišnja uporaba iznosi
1,6 m3/ha ili 3,2 milijuna m3. Od toga je 0,58 milijuna
m3 ili 18 % drvo za građevinarstvo, ostalo je industrijsko
drvo (0,38 milijuna m3) i ogrjevno drvo15.


Podjela po klasama drvne zalihe prikazana u tablici
3, pokazuje daje samo oko 12 % šumskih površina s
prihvatljivom drvnom zalihom od 150 mVha.


Iz ovih brojaka jasno proizlazi da su grčke šume siromašne
drvnom zalihom i da je kakvoća drvne zalihe
što se odražava iz ukupne uporabe vrlo malena. Razlog
se može pripisati prijašnjim postupcima sa šumom, izloženost
jakoj ispaši i ostalim servitutima, kao i činjenici
daje preko polovice grčkih šuma gospodarskog oblika
panjača, jedva da išta još kao uzrok leži i na staništu.


Iz ovih brojki jasno proizlazi da ima velikih mogućnosti
za kvalitativan i kvantitativan porast proizvodnosti
i drvne zalihe i time podizanju vrijednosti šuma
Grčke. Potom bi se kao cilj grčkog šumarstva glede
raspoloživih šuma mogao definirati kako slijedi:


Povećanje ukupne proizvodnje drveta a posebno
kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje
vrjednijih drvnih sortimenata zajedno s porastom
zaštitne funkcije šuma.


DERS, 1984, Bodenabtrag und -Ablagerung in Gricchenland am Bcispiel des Gebirgslandes und der Ebene von Thessaloniki,
Interpravent, Villach
Zacharia, Asterios; Papaevangelou, Evangelos, June 1994, Forests and Forestry in Greece, XVIth Session of the AFNC/EFC/NEFC
Committee on Mediterranean Forestry Questions - Silva Mediterranea, Larnaca, Cyprus