DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 17 <-- 17 --> PDF |
R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 Površina Grčke od 131.990 km2 je 65,4 % brežuljkasta, brdovita, visokogorska i alpinska. Brežuljci i gorska područja sudjeluju s 54,4 %, gorska i visokogorska područja zauzimaju 10,5 %, a alpska područja 0,5 % od ukupne površine. U suvremenoj Grčkoj ozbiljnijim radovima na uređenju bujica i sprječavanju poplava i odrona prilazi se tek krajem 19. stoljeća od kada je učinjeno dosta, iako je to sve premalo da se spriječe štete koje nastaju na ogromnim površinama gotovo bez ikakvog ili sa siromašnim biljnim pokrivačem kao zaštitom. Prosječne godišnje padaline iznose negdje oko 800 mm. U brežuljkastim i brdovitim regijama pada npr. godišnje 760-1320 mm kiše, u gorju i visokim planinama 1320-2020 mm, a u dijelu sličnom alpinskom preko 2020 mm kiše godišnje. S rastućom nadmorskom visinom povećava se debljina sniježnog pokrivača i intenzitet kiša, odnosno olujna nevremena, dok temperatura zraka pada i klima je oštrija. Grčki prostor siromašan je vodom. Razlog tomu je neravnomjerna distribucija, precipitacija tijekom godine: tijekom ljetnih mjeseci na visinama vlada razdoblje koje je suho i toplo i nema dovoljno vode, kada je potreba za njom najveća, kako za piće, navodnjavanje, tako i za proizvodnju elektroenergije. Erozija je alarmantna. Prema istraživanjima Instituta za bujičarstvo14 vode svake godine odnose oko 86 milijuna m3 zemlje u doline, što odgovara otoku površine 35 km2 i 2,5 m dubine. Time i tako velike su površine učinjene neuporabivima i uzrokom brojnih katastrofalnih poplava. Druga značajka vodotoka u Grčkoj je neravnomjernost u količinama vode, posebno za ljudske potrebe. Tijekom olujna nevremena i obilnijim oborinama, bujicama i potocima teku goleme količine vode, dok su najveći dio tih vodotoka perenijalni, tj. bez vode ili uz minimum vodostaja tijekom sušnog razdoblja. Ilustrativan je primjer erozije u dolini Thessaloniki. Dolina s oko 1.200 km2 nastala je tijekom 2.500 godina taloženjem materijala u zaliv. Rijeke Axios, Aliakmon i Loudias godišnje su donosile i odlagale oko 16 milijuna nf´ materijala. U tom razdoblju naneseno je oko 41 mlrd m3 materijala, tako daje antiktni lučki grad Pella danas čak 30 km udaljen od morske obale. Zaliv Thessaloniki bilo je moguće spasiti samo uz ogromne melioracijske radove. Primjer kao gornji može se naći posvuda, na kopnu, otocima i Peloponezu. Sastav i drvna zaliha šuma. Gospodarski gledano prevladavaju šume panjače pred visokim i srednjim šumama, kako je to prikazano u tablici 2. Odbije li se od ukupne šumske površine 480 000 ha zimzelenih šikara - grmolike vegetacije i makije, ostaje šumska površina od dobrih 2 milijuna ha. Prosječna drvna zaliha obuhvaća oko 80 mVha kod četinjača i 40 mVha kod listača, a za ukupne šume prosjek je 62,4 mVha. Tekući prosječni prirast procijenjen je na 2,2 milijuna m3. To odgovara ukupnom prirastu od 4,4 milijuna m3, pri čemu godišnja uporaba iznosi 1,6 m3/ha ili 3,2 milijuna m3. Od toga je 0,58 milijuna m3 ili 18 % drvo za građevinarstvo, ostalo je industrijsko drvo (0,38 milijuna m3) i ogrjevno drvo15. Podjela po klasama drvne zalihe prikazana u tablici 3, pokazuje daje samo oko 12 % šumskih površina s prihvatljivom drvnom zalihom od 150 mVha. Iz ovih brojaka jasno proizlazi da su grčke šume siromašne drvnom zalihom i da je kakvoća drvne zalihe što se odražava iz ukupne uporabe vrlo malena. Razlog se može pripisati prijašnjim postupcima sa šumom, izloženost jakoj ispaši i ostalim servitutima, kao i činjenici daje preko polovice grčkih šuma gospodarskog oblika panjača, jedva da išta još kao uzrok leži i na staništu. Iz ovih brojki jasno proizlazi da ima velikih mogućnosti za kvalitativan i kvantitativan porast proizvodnosti i drvne zalihe i time podizanju vrijednosti šuma Grčke. Potom bi se kao cilj grčkog šumarstva glede raspoloživih šuma mogao definirati kako slijedi: Povećanje ukupne proizvodnje drveta a posebno kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje vrjednijih drvnih sortimenata zajedno s porastom zaštitne funkcije šuma. DERS, 1984, Bodenabtrag und -Ablagerung in Gricchenland am Bcispiel des Gebirgslandes und der Ebene von Thessaloniki, Interpravent, Villach Zacharia, Asterios; Papaevangelou, Evangelos, June 1994, Forests and Forestry in Greece, XVIth Session of the AFNC/EFC/NEFC Committee on Mediterranean Forestry Questions - Silva Mediterranea, Larnaca, Cyprus |