DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 31     <-- 31 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
Tablica 17. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje celuloze i papira u 1.000 t
Table 17 Greece: The development of produetion, imports, exports and domestic consumption of pulp and paper in ,000 t


80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Celuloza iz drveta 1 0001 - Wood pulp in 1 000 t
Proizvodnja - Production 28 22 21 15 15 17 18 18 55 50 50 50 50 25 25 25 25 25
Uvoz - Imports 92 82 112 143 137 141 177 179 133 168 147 147 117 76 89 110 85 139
Izvoz - Exports
Domaća potrošnja


120 104 133 158 152 158 195 197 188 218 197 1976 101 114 135 110 164


Domestic consumption


Mehanička celuloza 1 0001 - Mechanical pulp 1 000 t
Proizvodnja - Production 28 22 21 15 15 17 18 18 55 50 50 50 50 25 25 25 25 25
Uvoz - Imports 8 10 12 25 15 15 22 10 3 6 3 3 2 2
Izvoz - Exports
Domaća potrošnja


36 32 33 40 30 32 40 28 58 56 53 53 27 25 25 25 25


Domestic consumption


Polukemijska celuloza u 1 000 t - Semi-chemical pulp in 1 000 t
Proizvodnja- Production
Uvoz-Imports 23 21 30 33 25 41 25 25 2 1 1 3 2 4 3 3 3
Izvoz - Exports
Domaća potrošnja


18 23 21 30 33 25 41 25 25 2 1 1 3 2 4 3 3 3


Domestic consumption


Kemijska celuloza u 1 000 t - Chemical wood pulp in 1 000 t
Proizvodnja - Production
Uvoz - Imports 66 49 77 81 81 82 92 104 75 122 123 123 108 67 80 93 67 121
Izvoz - Exports
Domaća potrošnja


66 49 77 81 81 82 92 104 75 122 123 123 108 67 80 93 67 121


Domestic consumption
Celuloza od ostalih vlakanaca u 1 000 t - Other fibre pulp in 1 00001


Proizvodnja Production
38 13 6 6 6 6 8 8 10 6 2 2 2 2 2 2 2 2
Uvoz - Imports 4 1 1 1 2 3 2 1 1 1 3 3 2
Izvoz - Exports
Domaća potrošnja Domestic
consumption
42 14 7 7 8 9 10 9 11 7 5 5 4 2 2 2 2 2
Stari papir u 1 0001 - Recovered paper in 1 000 t
Proizvodnja Production
180 180 175 175 175 175 175
Uvoz - Imports 17 9 20 6 13 9 9
zvoz Exports
-10 -12 -21 -5 -5 -5
Domaća potrošnja Domestic
consumption 197 179 183 160 183 179 179


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32


Nakon očigledne ekspanzije i osnutka novih, najm\
Izvoza praktično nema, dok je uvoz, većinom tručešće
malih pogona u području pilana i blanjaonica u paca listača značajan, uglavnom veći od polovice poprvih
petnaestak godina naftna kriza dovodi do smatrošnje,
posebno u listača.
njenja broja takvih poduzeća. Od 1971. g. poduzeća iz Potrošnja piljene grade u Grčkoj dosegla je 1997.
domene pilanarstva i blanjaonica unutar deset godina, godine 1,1 milijuna m3, od čega je piljena grada četidolazi
do pada njihova broja na samo 643. Tome je u njača 821 tisuću m3 (od čega je 620 tisuća m3 uvoz),
prvome redu pridonijelo to stoje ta industrija imala nedok
je potrošnja piljene grade listača oko 260 tisuća m3
riješene strukturalne probleme, primitivnu organizaci(
od čega je preko polovice iz uvoza).
ju i silno slabu konkurentsku sposobnost, unatoč nastoDo
odgovarajućeg napretka došlo je međutim u osjanjima
države da carinskom zaštitom tu industriju talim industrijama drvnih poluproizvoda. Tako je pospašava
u toj fazi njezina razvoja. dignuta industrija drvnih ploča, posebno šperploča i


Proizvodnja furnirskih i pilanskih trupaca u Grčkoj, iverastih ploča. Industrija furnira proizvodi godišnje
zbog sastava šuma, izrazito je niska, oko 0,5 milijuna oko 8.000 m3 furnira, što pokriva negdje oko Vi domaće




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 36     <-- 36 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
našli odgovori za probleme. Tako je došlo do osnutka
provizornih ureda za istraživanja. Nakon 2. svjetskog
rata državna je uprava načinila dva značajna koraka
unaprijed: osnovala je 1946 Šumarski fakultet u Ateni,
a 1962. prvo kao podružnicu, potom osamostaljen Šumarski
fakultet u Solunu.


Istraživanja na Sveučilištu. Nastavno osoblje šumarske
Visoke škole u Solunu pravovremeno je uočio
značaj šumarske istraživačke djelatnosti kao posljedicu
grčkih šumarskih i društvenih prilika. Time se steklo
bogatstvo saznanja o šumarstvu Grčke, koje služi
kao ishodište za nova istraživanja i saznanja.


Šumarska istraživanja na Sveučilštu Aristoteles usredotočuju
se u prvom redu na sve grane šumarstva i prerade
drveta kao i njegu krajobraza i ljudskog okoliša
koja su promicana sljedećim dinamičnim prednostima:


Raspolažući s visoko obrazovanim nastavnim i istraživačkim
kadrom od preko 50 znanstvenika;


Integrira svih pedesetak tisuća studenata Sveučilišta
u Thessaloniki, svih struka na intenzivnu razmjenu
misli i saznanja;


Iskorištavajući postdiplomski studij i doktorske radove
za izradu novih ideja i perspektiva kod mladih,
motiviranih šumarnika;


Imajući još k tomu na raspolaganju dva uzorita šumarska
objekta s kojima gospodari Sveučilište i
gdje se ispituje novi razvoj u praktično primjenjivim
uvjetima.
Svakako da pri takvim usmjerenjima i zamislima,
praktično odvijanje nastavnog i znanstvenog te prak


tičnog rada ne teče prema originalnim i idealnim zamislima,
najveći broj problema su dakako ljudi, što se rješava
od prilike do prilike, kao uostalom svugdje.


Šumarska istraživanja


Istraživanja u šumarstvu potpadaju pod Ministarstvo
poljoprivrede i izvodi ga Instituti za šumarska istraživanja
u Ateni i Solunu. O predmetima istraživanja
sporazumijevaju se istraživački instituti i sekcije Centralne
službe, od kojih je jedna odgovorna za koordinaciju
i financiranje. Cilj šumarskih istraživanja je pomoć
u ostvarenju ciljeva šumarske politike.


Izvjesna istraživanja provodi i Škola šumarstva i
nacionalnig izvora na Sveučilištu u Solunu (Thessaloniki).
Svi rezultati istraživanja objavljuju se u ediciji
"ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA" od kojih godišnje
izlazi 2-6 brojeva, ovisno o postignutim rezultatima istraživanja.
Edicije se dijele besplatno svim šumarskim
službama i najvažnijim bibliotekama diljem zemlje.
Velik broj primjeraka distribuira se inozemnim bibliotekama
i sveučilištima.


Međunarodna suradnja


Glavni cilj nacionalne politike međunarodne suradnje
u šumarskom sektoru je formulacija i primjena opće
politike EZ-a djelotvorne zaštite i razvoja šuma Zajednice.
Glavni cilj kontakata sa zemljama izvan EZ je
razmjena znanja, tehnologije i iskustava.


Veze glede tehničke pomoći razvijene su s FAO,
OECD i ECE. Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo
narodnog gospodarstva zajednički su odgovorni
za sve naprijed spomenute eksterne veze šumarstva.


SUMMARY: Greece belongs to the poorer members of the Union of Fifteen, EU.
Predominantly mediterranean coun-try, forestry of Greece, due to the shape of its territorry,
relief and its geography, but particularly due to its history, is among most sick
branches of the national economy of this country, which faciliated aces-sibilty by its
long littoral, being the craddle od the European civilization. Greece was the incessant
bat-tleground and clearing, including forest fires, is most heavier struck by erosion.
On such eroded soil to the poor population nothing was left, in everyday´s struggle for
life, but to use the soil as it was, having no means for meliorations or protection.


Forestry and forest industries of Greece in the national economy represent only


0.15 % forestry) and 1.17 % (forest industries). Taken into account the actual situation,
the only thing obviously left to the state was to maintain, from the market aspect,
impossible situation of market failures (e.g. in forest utilization, timber sales to the
industry, etc.), which prevented any significant progress in the near fu-ture. Adding
the huge danger from forest fires, in the realtive comparison the heaviest among all
Medi-terranean European countries, it was to expected that Greece for the significant
number of decades was to remain dependent upon imports of wood and its products.
Being without reasources of its own, with so little experience towards growing market
standards regarding quality and other trading requirements, Greece will be forced to
get through painful restructuring, already accomplished by countries such as
Portugal, Spain and Ireland.
Key wo rds: Geographical and relief characteristics -Distribution of forests Production
and consump-tion of forest and wood products — Forest policy




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 35     <-- 35 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002), 367-390
dno-šumarskog fakulteta Sveučilišta u Solunu, koji je s
vremenom postao središtem izbobrazbe s visokokvalificiranim
nastavnim osobljem. U tu svrhu odobren je
prijenos dvaju državnih šumskih objekata na Sveučilište
i to šuma Petuli/Pindos s 3.300 ha jelovih šuma i
Taxiarchis/Chalkidiki hrast/bukva miješane šume površine
6.000 ha., koje su uz ogromno osobno zalaganje
i dalekovidnost nekih profesora (P. Kontos , A.
Oekonompoulos) stvoreni kao objekti za izvrsne
terenske vježbe.


Između 1917. do 1985. na Šumarskom fakultetu diplomiralo
je 1.745 inženjera šumarstva, a doktoriralo
ih je 16. U školskoj godini 1985/86 upisano je ukupno
797 studenata šumarstva, gdje od 1983. svako godište
obuhvaća 200 do 250 studenata.


Odjel za "Šumskogospodarski i prirodan okoliš",
kako se on zove danas, s dva daljnja odjela za poljo-privredu
i veterinarsku medicinu, čini fakultet za "Geotehničke
znanosti". U ljeto 1982. grčki je parla-ment donio
"Okvirni visokoškolski zakon" (1268/1982) koji
omogućuje duboku reformu studija, koja je u drugim
oblastima bila već provedena.


Prijašnji instituti i katedre šumskogospodarskog
odjela objedinjeni su u pet sektora:


1.
Šumarska proizvodnja, zaštita šuma i prirodni okoliš;
2.
Planinsko pašarenje i lovno gospodarstvo;
3.
Planiranje i razvoj prirodnih izvora;
4.
Šumarsko tehnički radovi i bujičarstvo;
5.
Uporaba šuma i tehnologija drveta.
Svaki od sektora vođen je skupštinom. Najviši organ
odlučivanja odjela je generalna skupština, u kojoj
sudjeluju sve interesne grupe, dakle i studenti s 50 %
broja profesora, s pravom glasa.
Studij obuhvaća sve discipline šumarstva i prerade
drveta kao i njegu okoliša, u usporedbi s njemačkim
planom nastave, proširen je za nekoliko disciplina.
Studij traje deset semestara. Svaki srudent mora slušati
ukupno 262 nastavne jedinice (semstralne tjedne sate)
za obvezne i izborne predmete, nakon čega polaže ispite.
Unutar tih nastavnih jedinica uračunavaju se 45 jedinica
za praksu i 20 za diplomski rad. Iako se apsolventi
označavaju kao "opći praktičari - generalisti), teži
se u sektorskom području ka produbljivanju izvjesne
grube specijalizacije.


Za čistu šumarsku djelatnost šumskogospodarskog
odjela u Solunu na raspolaganju je sljedeći personal:


i.
32 profesora za različite stupnjeve;
ii.
22 znanstvena asistenta (diplomirani šumarnici)
iii. 25 upravnih činovnika i režijskog osoblja.
Vrijedno je primijetiti da su gotovo svi profesori promovirani
u Zapadnoj Europi ili SAD, odnosno da su
ondje specijalizirali. Pojedini profesori su na temelju


njihovih dostignuća međunarodno priznati pri drugim
sveučilištima i međunarodnim gremijima (IUFRO,
IAWAitd.).


Prostornim proširenjem fakulteta omogućio se studij
većem broju studenata, u skladu s potrebama prakse
i znanosti.


Izobrazba srednjeg šumarsko tehničkog kadra


Prva grčka šumarska škola za izobrazbu lugara
(tehničara) i čuvara šuma osnovana je u Vytini u Arkadiji
1896. godine uz pomoć danskih šumarnika. Desetljeće
poslije, osnovana je druga šumarska škola u
Ayia/Larissa. Apsolventi tih šumarskih škola su samoprijegorno
od početka stoljeća i s velikim zalaganjem
pridonijeli zazvoju grčkog šumarstva.


Odprije dvadesetak godina došlo je do promjene.
Prijašnje šumarske škole ne rade više pod nadzorom i
brigom državne šumske uprave (Ministarstvo poljoprivrede)
već su pod Ministarstvom kulture. U okviru okvirnog
zakona stručnih škola postoje danas tri visoke
šumarske škole /T.E.I.) u Drama-i, Kardits-i i Karpenisio-
i. Tamošnja izobrazba obuhvaća šest semestara, njezine
apsolvente najčešće zapošljava državna šumska
uprava. Još nedavno vladala je oskudica za šumarskim
čivonicima-tehničarima, odnosno šumarničkih tehnologa,
kako se nazivaju u Grčkoj, koja je prebrođena, pa se
uslijed toga morao uvesti na sveučilištu, kao i u stručnim
školama, numerus clausus pri imatrikulaciji.


Izobrazba čuvara šuma i šumskih radnika. Nasuprot
višoj i visokoškolskoj izobrazbi za niže šumarsko
osoblje ne postoji sistematska obuka.Cuvari šuma
stječu svoja temeljna znanja tijekom specijaliziranog
tečaja kojeg održavaju iskusni šumarnici. Ovakvo kvalificiranje
traje između osam do 12 tjedana, a od kandidata
zahtijeva iskustvo u šumskim radovima, kao i
prethodno devetgodišnje osnovno školovanje.


Od 1956. prof. Oekonomopoulos je u sveučilišnom
objektu Petuli u planinama Pindosa osnovao školu za
radništvo u šumarstvu. U tu svrhu su u prvim godinama
pozivani stručni radnici i specijalisti iz Njemačke i
Austrije. Nažalost, za daljnji nastavak ove krasne ideje
nije bilo sluha, budući da u državnim i komunalnim šumama
nema stalno zaposlenog osoblja. Od prestanka
rada te institucije, održavani su samo kratki tečajevi za
stjecanje kvalifikacija.


Istraživanja u šumarstvu i preradi drveta. Prof


H. Rubner nastanak europskog šumarstva velikim
dijelom svodi na pristup i ideje značajne za grčke filozofe
prirode. Suvremena Grčka morala je nasuprot tomu,
uslijed novostvorenih promjena u šumarstvu (degradacija
šuma i tala, erozija) početi sa znanstvenim istraživanjima
od samog početka. Nakon osnutka Šumarskog
fakulteta u Ateni započela su i primijenjena
istraživanja. Zakonski je bilo omogućeno da se na vlastitu
odgovornost poduzimaju istraživanja kako bi pro


ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 34     <-- 34 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
strija s druge strane, kupuje preko trgovaca, iako i oni
mogu bez zapreka sudjelovati u aukcijama zbog toga
što su na tim aukcijama ponuđene količine podijeljene
u malene lotove. Ogrjevno drvo kupuje se uobičajeno
od trgovaca. Dugoročni ugovori između isporučitelja i
prerađivačke industrije su rijetki.


Zaposlenost. Zaposleni u šumarstvu, kojih je 2,3 %
od ukupno zaposlenih u zemlji, imaju isti tretman kao i
svi zaposleni u drugim gospodarskim i negospodarskim
oblastima. U nadležnosti Ministarstva rada su škole za
izobrazbu i usavršavanje za sve gospodarske oblasti,


Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390


uključivši šumarstvo. Privatne šumske industrije zapošljavaju
pak prema vlastitim načelima. Uzimanje u državnu
službu u šumarstvu podložno je jedinstvenim
pravilima u cijeloj zemlji za sve sektore gospodarstva.


Regionalna šumarska služba zapošljava radnike u
šumi, gdje je najveći dio sezonskog karaktera i to nakon
pribavljanja odobrenja od nadležne prefekture.


Šumarska služba poduzima posebne programe za
nezaposlene, ali je najveći dio ipak organiziran u okvirima
Ministarstva rada.


ŠUMARSKA IZOBRAZBA I ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA U GRČKOJ25


Osnove grčke znanosti o prirodi i šumarstvu mogu
se pratiti sve do vremena procvata antičke Grčke.
Mnogobrojna opažanja i opise s uvjerljivom pronicljivošču
i sigurnošću sakupljeni su u radovima Platona,
Aristotela, Teofrasta i Pliniusa. Neka znanja iz šumarske
botanike, uzgajanja šuma i poznavanja drveta izneseni
u radovima Teofrasta, primijenjuju se još i danas
u suvremenoj šumarskoj znanosti.


Raspad antičke Grčke bacio je snažno unazad šumarska
istraživanja, gospodarenje i izobrazbu preko
2000 godina. Tek početkom dvadesetog stoljeća započelo
se na temelju iskustava srednjeeuropskog gospodarenja
šumama, razvijati vlastitu svijest o šumi, stoje
krenulo zajedno s osnutkom, odnosno intenzijikacijom
samostalnog znanstvenog istraživanja i samostalne šumarske
izobrazbe.


Danas Grčka ima Šumarski fakultet na Aristoteles
Sveučilištu u Thessaloniki; dva istraživačka centra u
Ateni i Vassilika/Thessaloniki, kao i tri više stručne
škole za šumarstvo.


Obvezno školovanje u Grčkoj sastoji se od šest godina
osnovnog školovanja, nakon kojega slijede tri godine
gimnazije. Iza toga upisuju se tri godine visoke
škole, pa potom tek školovanje na sveučilištu.


Škola za šumarstvo i prirodni okoliš na Sveučilištu
u Thessaloniki daje diplomsko obrazovanje, a traje pet
godina.


Postoje tri tehničke obrazovne ustanove koje školuju
polaznike u trogodišnjem trajanju. Pristup kako na
sveučilište, tako i u te ustanove dopušten je nakon uspješnog
završetka visoke škole. Čuvari šuma školuju
se u posebnim školama tijeko nastave koja traje 2-3
mjeseca. Šumarska služba određuje o zahtjevima prijema
u te škole, u koje je uključena završena osnovna
škola (6 god) ili nekog drugog adekvatnog obrazovanja.
Već duže vrijeme radi se na osnivanju četiri šumar


ska stručno-izobrazbena centra u okvirima općeg sustava
školovanja u zemlji.


Razvoj sveučilišne nastave. Nakon oslobođenja
južne Grčke od turske okupacije oko 1830. g. nastao je
u mnogim upravnim i zemaljsko-gospodarskim disciplinama
ozbiljan manjak stručnog osoblja. Uprava
šuma pripadala je više desetljeća Ministarstvu financija,
pri čemu je jedva koji činovnik ili namještenik u
području šumarskih područja rada, imao šumskogospodarsku
izobrazbu.


1847. kao prvi, u Njemačkoj sveučilišno izobraženi
šumarnici E. Origenis i P. Balsamakis,30 godina
poslije N. Chloros (1878) i K. Samios (1892) postaju
namještenici u Šumarskom odjelu. Između 1898. i
1905. osam daljih diplomiranih građevinskih inženjera
poslano je na studij u Njemačku i u Beč. To je početak
osamostaljenja i ojačanja gospodarenja šumama.


Već je 1887. na Visokoj Nacionalnoj Tehničkoj školi
u Ateni (EMP) prof. N. Chloro s održao prva predavanja
o "Općem nauku o šumama", "Nauku o bujičarstvu"
i "Čvrstoći drveta". Prema Zakonu 893/1917.
osnovan je prvi vlastiti Šumarski fakultet kao odjel
EMP-a. On je privremeno stajao pod nadzorom Ministarstva
poljoprivrede. Spomenuti šumarnici, koji su
studirali ili su promovirani u njemačkom govornom
području, postali su prvim profesorima šumarskih disciplina
i pronosili su i širili osnove njemačkih šumarskih
znanosti u Grčku. Oni su ostavili velik utjecaj, koji
se osjeća i danas.


Nakon deset godina šumarski odjel premješten je na
ondašnje novoosnovano sjevemogrčko "Sveučilište
Aristoteles Thessaloniki", i time je smješten u središte
grčkog šumarstva. Ponovno je 60 diplomanata Atenskog
sveučilišta otišlo na fakultete u Njemačku ili Austriju,
da bi se specijalizirali u novim strukovnim disciplinama.
Tako je nastao šumarski odsjek Poljoprivre-


Dr. Paul N. Efthymiou, Forstliche Ausbildung und Forschung in Griechenland, FVA Thessaloniki, Allgemcine Forst Zeitschrift, No
4/28. Januar 1989; Aristoteles Universitat, 1985., Studien-Fiihrer der Abt. f. Forstwissenschaft u. Nat. Umwelt, Thessaloniki;
Ockonomopoulos, 1967., Der Universitatsforst Pertuli und die Entwicklung einer aktiven Forstwirtschaft in Griechenland, For-starchiv
38(11/12)pp. 278-83; Rubner, H., 1965., Griechischer Geist und forstliches Wissen, Allgem. Forst-u. Jagdzeitung 136(6)pp. 135-44




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 33     <-- 33 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
tak tisuća tona. I u ovom slučaju u mehaničkoj celulozi
priličan udio je iz uvezenog drva. Proizvodnja celuloze
iz ostalih (nedrvnih) vlakana pala je od četrdesetak tisuća
tona godišnje krajem osamdesetih, na svega oko
dvije tisuće t/god.


Potrošnja starog papira kreće se u količini od oko
160-200 tisuća tona godišnje, s tim daje udio uvoza u
potrošnji negdje oko 5-6 %.


Potrošnja papira i kartona znakovito je porasla u
razdoblju od dvadesetak godina, od 423 tisuće tona godišnje
1980., na 1.259 tisuća tona 1997. godine, postigavši
potrošnju po stanovniku godišnje od čak 118 kg,
stoje, ako je potrošnja papira objektivnim mjerilom visine
standarda života i civilizacijske razine, vrlo visok i
pokazuje daje Grčka, poput Portugala i Irske, itekako
prosperirala pridruživši se Europskoj Uniji.


Industrija kućnog, kuhinjskog i vrtnog pokućstva
doživjela je u Grčkoj velik uspon u pogledu broja no


Šumarski list br. 7-8. CXXV1 (2002), 367-390


voosnovanih poduzeća (s 1-3 zaposlenih). Ukupan prihod
ove branše se u razdoblju od 1960-1980. značajno
povećao, a povećanje se nastavilo poslije, posebno s
vrlo živom građevinskom djelatnošću. Uslijed strukturalnih
problema i ukidanja carina unutar EZ dolazi u
ovom području do značajnih struk-turalnih promjena.
Europska konkurencija prisiljava grčke proizvođače da
se prilagode novim uvjetima konkurencije. Grčki proizvođači
namještaja moraju računati s činjenicom da,
kada se radi o drvetu, za kvalitetnu proizvodnju trebaju
uvoziti drvne sirovine. To rade međutim i drugi. U
Grčkoj je za uklapanje u nove uvjete prijeko potrebno
što prije napustiti mediteransku opuštenost i posao i
poslovanje shvatiti ozbiljno. Prvi se rezultati već osjećaju,
iako neki autori tvrde da taj proces teče presporo.
Prvom zadaćom finalne i ostale industrije drveta u
Grčkoj ostaje strukturalna i poslovna prilagodba standardima
EU.


SPOREDNI ŠUMSKI PROIZVODI


Pašarenje je u Grčkoj još uvijek neobično važan izvor
dohotka za velik broj stanovnika koji žive na selu,
a izvjestan dio kućanstava čak je još dijelom na razini
naturalne privrede, iako se broj takvih kućanstva rapidno
smanjuje i uskoro će nestati. Napori da se smanji
broj koza, koje brstom onemogućavaju regeneraciju
šuma, nisu barem do danas dali neke hvalevrijedne rezultate.
Godine 1985. iz ispasišta proizvedeno je


143.600 tona ovčijeg i 106.860 tona kozjeg mlijeka.
Deset godina kasnije iz istog izvora proizvedeno je
165.720 tona ovčijeg i 117.984 tona kozjeg mlijeka, radi
se dakle o porastu. Kozjeg mesa proizvedeno je
1985. godine 11.630 tona, a 1995. 12.160 tona. Ovčijeg
mesa proizvedeno je 1985. 21.250 tona, a 21.440
tona 1995. Proizvodnja ovčije vune ovaca sa ispasišta
koje pripada šumskom zemljištu je oko 2.000 tona godišnje,
dok se godišnje preoizvodi negdje preko 1,6
milijuna ko-mada koža stoke sitnog zuba. U razdoblju
od 10 godina porasla je proizvodnja meda za oko 40 %
(1985: 8.320 tona; 1995: 11.550 tona).
Proizvodnja božičnih drvci povećana je u razdoblju
1985-95 sa 70.000 ana 95.000 komada. Povećala se i
proizvodnja korjena vrijeska (Erica arborea) i njegov
izvoz (za proizvodnju lula) i to od 1.164 tone na 3.642
tona.


Politika razvoja nacionalne drvne industrije


Pilanski kapaciteti i kapaciteti proizvodnje iverastih
ploča ne samo da su preveliki za domaću i izvoznu tražnju,
već su opremljeni zastarjelom opremom, što sve
rezultira niskom proizvodnošću. Stvaranje tzv. kooperativnih
jedinica za proizvodnju drveta trebao je biti
prvim korakom za poboljšanje stanja. Događa se nešto
slično razvoju u Hrvatskoj od njezinog oslobođenja,
iako je cijeli razvoj prerade drveta u Hrvatskoj stalno
obilježen neprekidnim kartelizacijama i monopolima.


U pogledu standardizacije učinjen je neznatan pomak,
zbog nedostatka interesa.


Razvila su se odgovarajuća poduzeća za preradu drveta
najbolje kakvoće, ali ne i drveta inferiorne kakvoće
ili malenih dimenzija. Samo oko 40 % pilanskih ostataka
upotrebljava se u proizvodnji celuloze i iverastih
ploča. Sadašnje mogućnosti za nov razvoj su ograničene,
ali su tri velika postrojenja podignule od strane ruralne
kooperative unutar okvira poljoprivredne politike.
Gdje god se grade nove industrije, moraju se istovremeno
poduzeti i sve mjere zaštite okoliša.


Marketing
Državne šume. U najvećem broju državnih šuma
Šumarska služba obavlja sječu i izvlačenje do šumskih
putova u vlastitoj režiji, gdje se drvo prodaje na aukcijama,
a mali postotak se prerađuje u državnim industrijama,
dok se treći, isto tako malen dio, prodaje uz cijene
koštanja zadrugama.
U manje važnim državnim šumama sječa i prodaja
se sporazumno predaje zadrugama na temelju fiksnih
cjenovnika. Šumske zadruge ili to drvo prerađuju u
vlastitim pogonima, ili ga prodaju na tržištu aukci-jama
ili neposrednim sporazumima i pregovorima.
Nedržavne šume. Privatni šumoposjednici mogu
raditi sa svojim proizvodima što žele. Zadruge i općine
obvezne su po zakonu da na prodaju nude stojeće drvo
ili ga izrađenog isporučuju na pomoćno stovarište
šumskog puta na temelju fiksnih cjenika. Proizvodi iz
šuma pripadajućih zadrugama ili manastorima prodaju
se na slobodnom tržištu ili licitacijama ili pak neposrednim
pregovorima.
Opskrba primarnih potrošača. Velike industrije
općenito nabavljaju svoje sirovine neposredno kod
onih koji ih uzgajaju, odnosno proizvode. Mala indu




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 32     <-- 32 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA PREGLED ŠUMARSTVA 1 PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
Tablica 18. Grčka: Kretanje proizvodn je, uvoza, izvoza i d( )mać< ; potrošnje papira u 1.000 t
Table 18 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of paper in 1,000 t
80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Papir i karton ukupno u 1 000 t - Paper and paperboard total in 1 000 t
Proizvodnja - Production 307 287 266 277 294 282 283 280 282 282 359 359 387 750 750 750 750 750
Uvoz - Imports 160 174 207 221 210 212 214 242 256 446 463 463 339 376 366 195 251 539
Izvoz - Exports -44 -43 -42 -17 -21 -26 -21 -24 -26 -63 -56 -56 -25 -23 -21 -28 -25 -30
Domaća potrošnja


423 418 431 481 483 468 476 498 512 665 766 766 701 .103 1095 917 976 1259


Domestic consumption
Novinski papir u 1 000 t - Newsprint in 1 000 t


Proizvodnja - Production 9 5 6 15 15 12 11 8 10 10 10 10 20 9 9 9 9 9
Uvoz - Imports 40 50 52 62 66 69 59 81 87 91 89 89 38 60 60 35 44 97
Izvoz - Exports -8 -4 -1 -2 --2 -1 -3 -1 -4 -4 -4 -1 -1 -3 -3 -2
Domaća potrošnja Domestic
consumption 41 51 57 75 81 79 69 86 96 97 95 95 57 68 69 41 50 104
Pisaći i tiskarski papir u 1 000 t - Printing and writing paper in 1 000 t
Proizvodnja - Production 80 74 72 53 70 70 62 62 62 62 75 75 76 125 125 125 125 125
Uvoz - Imports 43 26 54 50 50 46 37 45 69 86 87 87 122 139 119 53 82 218
Izvoz - Exports -28 -23 -26 -2 -3 -3 -5 -7 -3 -7 -3 -3 -1 -2 -1 -3 -1 -2
Domaća potrošnja Domestic
consumption 95 77 100 101 117 113 94 100 128 141 159 159 187 262 243 175 206 340
Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri u 1 0001 - Household-sanitary papers in 1 000 t
Proizvodnja Production
85 85 80 85 85 85 85 102 102 117 247 247 247 247 247
Uvoz - Imports 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 4 4
Izvoz - Exports -9 -8 -8 -22 -20 -20 -8 -6 -6 -6 -10 -10
Domaća potrošnja Domestic
consumption 85 85 80 77 78 78 64 83 83 110 242 242 242 241 241
Papir za zamatanje i pakiranje u 1 000 t - Wrapping and packaging paper in 1 000 t
Proizvodnja - Production 83 83 80 85 85 85 85 152 152 117 325 325 325 325 325
Uvoz - Imports 100 100 84 125 140 140 50 50 52 29 36 36
Izvoz - Exports -19 -13 -14 -14 -17 -11 -22
Domaća potrošnja Domestic
consumption 83 83 80 185 185 169 210 292 273 154 361 361 337 350 339
Ostali papir i karton u 1 000 t - Other paper and paperboard in 1 000 t
Proizvodnja - Production 41 41 40 40 40 40 40 20 20 57 44 44 44 44 44
Uvoz - Imports 17 15 15 144 147 147 127 127 135 76 84 185
Izvoz - Exports -5 -5 -5 --4 -4 -2 -1
Domaća potrošnja Domestic
consumption 41 41 40 52 50 50 184 163 163 182 170 179 120 128 229
Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32


potrošnje, koja se namiruje uvozom. Izvoz furnira, masla
devedesetih godina, što je podmirivano uvozom.
hom egzota iz trupaca uvezenih iz afričkih zemalja goVelikim
dijelom su to MDF ploče.
tovo daje zanemariv (godišnje oko 0-3.000 m3). Paralelno oplemenjivanje određenih domaćih drv


Industrija šperploča pokriva domaćom proizvodnih
sortimenata namijenjenih daljnjoj preradi, npr. vinjom
potrebe, uz izvoz koji je u količinama od oko 15-šeslojne šperploče i furnirske ploče s umecima srednjih


26.000 m3 tekao do 1992., od kada je gotovo prestao. U slojeva (iz topolovine), kao i opskrba industrije namjeindustriji
šperploča udio utrošenih furnira potječe iz štaja visokovrijednim proizvodima, zahtijevaju poveuvoza
(okume, limba itd.). ćan uvoz stranih vrsta drveta.
Industrija iverastih ploča podmiruje domaće potreGrčka
nema vlastite proizvodnje polukemijske i kebe
koje se kreću negdje oko 250-300.000 m3 godišnje. I mijske celuloze, proizvodi samo mehaničku celulozu i
u ovom slučaju kao sirovina koristi se drvo za iveranje to do 25.000 t, iako je početkom devedesetih proizvodili
pak iverje iz uvoza u visokom postotku udjela. nja dostizala čak 50. tisuća tona godišnje. Poslije 1994.


Ploče vlaknatice proizvode se u Grčkoj u kapacitesvela
na prosjek od oko 25 tisuća tona godišnje, kakav
tima do oko 35.000 mVgod. Potrošnja je izrazito poraje
bio uglavnom, uz spomenute izuzetke, oko tridese




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 30     <-- 30 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
Tablica 15. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene grade u 1.000 m3
Table 15 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of sawnwood in 1,000 m3


80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Piljena grada ukupno u 1 000 m3 - Sawnwood total in 1,000 m3
Proizvodnja - Production 380 350 363 323 321 305 454 428 410 417 355 360 337 337 337 337 337 337
Uvoz- Imports 545 384 351 387 355 385 432 522 414 622 593 593 595 360 395 205 466 775
Izvoz - Exports -4 -2 -12 -4 -6 -3 -2 -3 -3 -15 -22 -22 -30 -12 -8 -21 -10 -32
Domaća potrošnja


921 732 702 706 670 687 884 947 821 1024 926 931 902 685 724 521 793 080


Domestic consumption


Piljena grada četinjača u 1 000 m3 - Coniferous sawnwood in 1,000 m3
Proizvodnja - Production 205 222 178 191 191 200 290 201 180 187 185 190 210 210 210 210 210 210
Uvoz - Imports 493 367 327 359 328 354 377 473 376 546 523 523 472 345 375 189 411 620
Izvoz - Exports -2 -1 -1 -3 -6 -2 -1 -1 -9
Domaća potrošnja


698 589 505 550 519 554 667 674 556 731 707 712 679 549 583 398 620 821


Domestic consumption
´iljena građa listača u 1 000 m3 - Broadleaved sawnwood in 1,000 m3


r


Proizvodnja - Production 175 128 185 132 130 105 164 227 230 230 170 170 127 127 127 127 127 127
Uvoz - Imports 51 17 24 28 27 31 55 49 38 76 70 70 74 15 20 16 55 155
Izvoz - Exports -4 -2 -11 -4 -6 -3 -2 -3 -3 -13 -21 -21 -27 -7 -6 -20 -9 -23
Domaća potrošnja


222 143 198 156 152 133 217 273 265 293 219 219 174 135 141 123 173 259


Domestic consumption


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32


Tablica 16. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča u 1.000 m3
Table 16 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of wood based panels in
1,000 m3


80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97
Listovi furnira u 1 000 m3 - Veneer sheet s in 1 000 m3


Domestic consumption


Proizvodnja - Production 14 11 10 12 12 20 20 20 20 20 20 20 8 8 8 8 8 8
Uvoz- Imports 1 1 1 2 2 2 3 2 4 5 5 6 13 3 9 11 9
Izvoz - Exports -1 -1 -7 -3 -2 -3 -3 -3 0 -2 -1 0 -1
Domaća potrošnja Domestic
consumption
14 11 11 13 13 22 22 16 19 22 22 22 11 21 9 16 19 16
Šperploče - Plywood
Proizvodnja - Production 69 69 47 52 97 80 95 70 95 90 98 87 70 70 70 70 70 70
Uvoz - Imports 2 1 2 2 3 3 3 5 6 10 13 13 15 2 3 4 9 13
Izvoz - Exports -23 -9 -17 -23 -23 -21 -25 -19 -19 -16 -24 -24 -26
Domaća potrošnja 48
61 32 31 77 62 73 56 82 84 87 76 29 72 73 74 79 83


Iveraste ploče u 1 000 m3 - Particle boar i in 1000 m3
Proizvodnja - Production 288 298 288 289 270 270 280 270 289 270 275 300 250 250 250 250 250 250
Uvoz - Imports 2 2 1 2 10 25 25 30 30 45 61 61 67 39 28 25 47 71
Izvoz - Exports -5 -17 -15 -17 -17 -10 -17 -14 -27 -25 -15 -15 -21 -7 -15 -26 -18 -42
Domaća potrošnja


285 283 274 274 263 285 288 286 292 290 321 346 296 282 263 249 279 279


Domestic consumption


Ploče vlaknatice u 1 000 m3 - Fibreboarc 1 in 1 000 m3
Proizvodnja - Production 17 20 18 18 18 18 18 18 18 18 12 30 30 35 35 35 35 35
Uvoz - Imports 6 4 10 14 53 52 84 145 62 72 119 119 133 75 94 61 85 107
Izvoz - Exports -19 -5 -1 -1 -2 -19
Domaća potrošnja


23 24 28 32 71 70 102 163 80 90 131 149 144 105 128 95 118 123


Domestic consumption


Izvor- Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32


384




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 29     <-- 29 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002), 367-390
GRČKA INDUSTRIJA DRVA


Industrijska prerada i obrada drveta razvila se polodržavni
posjed. Nakon rata 1940-49 dolazi do brze izvicom
pedesetih godina. Prije toga postojala su samo gradnje grčke industrije drveta, posebice u vremenu od
primitivna oruđa kojima se radilo u nepristupačnim pla1955.
do 1980. Istovremen zamah građevinske djelatninskim
krajevima. Prva "moderna" pilana s jednom linosti,
industrijalizacija, povećanje standarda življenja i
nijom jarmače osnovana je na temelju projekta A. povećanje dohodaka širih slojeva pučanstva samo je
Oekonomoupoulosa, profesora iz Thessaloniki, 1937. ubrzalo taj razvoj.
godine u sveučilišnoj šumi Petuli u Pindos gorju, kao


Tablica 12. Grčka: Pregled kapaciteta za proizvodnju celuloze - Zrakosuho u 1 000 t/god
Table 12 Greece: Pulp capacity survey - Air dry in 1000 t/annually


93 94 95 96 97 98 99
Ukupno drvna celuloza za papir i karton - Wooden pulp for paper and paperboard 25 25 25 26 28 30 30
Celuloza od drugih vlakana za papir i karton - Pulp of other fibre for paper and board 150 150 150 155 160 160 160
Celuloza od slame - Pulp of straw 10 10 10 12 15 15 15
Celuloza od ost. vlakana - Pulp of other fibre 140 140 140 143 145 145 145


Izvor — Source: FAO, 2000: Pulp and paper capacities, Rome


Tablica 13. Grčka: Kapaciteti za proizvodnju papira i kartona u 1000 t/god zrakosuho
Table 13 Greece: Paper and paperboard capacities in 1000 t/y air dry


93 94 95 96 97 98 99
Ukupno papir i karton - Total paper and paperboard 750 750 750 770 800 850 850
Novinski papir - Newsprint 9 9 9 9 10 10 10
Ost.pisaći i tisk. papir - Other printing and writing paper 125 125 125 128 133 142 142
Ostali papir i karton - Other paper and paperboard 616 616 616 633 657 698 698
Papir za domaćinstva i huigijenski papiri - Household and sanitary papers 247 247 247 254 263 280 280
Papir za zamatanje i pakiranje - Wraping and packaging paper 325 325 325 334 347 368 368
Ostali papiri i kartoni - Other papaer and papaerboard 44 44 44 45 47 50 50


Izvor- Source: FAO, 2000: Pulp and paper capacities. Rome


Tablica 14. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca u 1.000 m3
Table 14 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of sawlogs and veneerlogs
in 1,000 m3


80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Trupci za piljenje i furnir ukupno - Sawlogs and veneerlogs total in 1,000 m3
Proizvodnja - Production 407 583 615 446 407 445 482 445 524 482 546 555 605 465 508 389 467 467
Uvoz - Imports 347 257 145 210 191 157 229 213 275 276 278 278
Izvoz - Exports -1 -1 -1 -3 -3 -12 -19 -19
Domaća potrošnja


754 840 759 656 598 601 710 655 796 746 805 814 605 465 508 389 467 467


Domestic consumption
Trupci četinjača za piljenje i furnir - Sawlogs & veneer logs coniferous in 1,000 m3


Domestic consumption


Proizvodnja - Production 267 331 308 273 265 292 310 302 309 264 302 315 344 335 371 242 282 282
Uvoz - Imports 50 24 65 49 43 42 33 53 80 85 86 86
Izvoz - Exports -4 -8 -8
Domaća potrošnja 317
355 373 322 308 334 343 355 389 345 380 393 344 335 371 242 282 262


Trupci listača za piljenje i furnir - Broadleaved sawlogs & veneerlogs in 1000 m3
Proizvodnja - Production 140 252 307 173 142 153 172 143 215 218 244 240 271 130 137 147 185 185
Uvoz - Imports 297 233 81 161 148 115 196 160 195 191 192 192
Izvoz - Exports -1 -1 -3 -3 -8 -11 -11
Domaća potrošnja


437 485 388 334 290 267 367 300 407 401 425 421 271 130 137 147 185 185


Domestic consumption


Izvor - Source: FAO Yearbook 1980-1997, FAO Forestry Series No 26, No 30, No 32


383




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 28     <-- 28 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002). 367-390
Proizvodnja Uvoz Izvoz Domaća potrošnja
Production Imports Exports Apparent consumption


- 100
80


E g


If


(.i)


-- 40


a. N
m <
J* =


- 20


,+ -20


-40


Slika 4. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje šperploča u 1 000 m3


Figure 4 Greece: The development of production, imports, exports and apparent domestic consumption of
ply-wood in 1 000 m´


Proizvodnja Uvoz Izvoz Domaća potrošnja
Production Imports Exports Apparent consumption
Slika 5. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje iverastih ploča u 1 000 m!


Figure 5 Greece: The development of production, imports, exports and apparent consumption of particle
board in 1 000 m´


Proizvodnja Uvoz Izvoz Domaća potrošnja


Production Imports Exports Apparent consumption


100
T 180


a. —
= i


If


80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Slika 6. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje drvnih ploča vlaknatica u 1000 m3
Figure 6 Greece: The development of production, imports, exports and apparent consumption of wooden
fibreboard in 1000 m3




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 27     <-- 27 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), .567-390
Tablica 11. Grčka: Raspodjela najvažnijih vrsta drveća
Table 11 Greece: Distribution of most important tree species


Udio u ukupnoj Udio u ukupnoj Udio tehničkog Udio ogrjevnog
površini šuma prizvodnji drveta drveta drveta
Vrsta drveta - Tree species Share in total
forest area
Share in total
timber
Share of
industrial
Share of
production roundwood fuelwood
% % % %
Jela i smreka - Fir and spruce 13 15 57 43
Bijeli i crni bor- Scots and Austrian pine 6 13 59 41
Alepski i brucia bor-Alleepo and Brutia pine 12 7 50 50
Hrast 26 32 3 97
Bukva 8 23 47 53
Zimzelene listače - Evegreen broadleaved 15 3 1 99
Ukupno - Total 80 93 34 66


Izvor - Source: Efthymiou, P.N., 1989, Forsnutzung u. Holzverwertung in Griechenland, AFZ 4/1989, pp. 93-96


I 1 Potrošnja pilanskih i furnirskih trupaca Proizvodnja piljene građe Proizvodnja furnira
Consumption of saw- and veneer logs Production of sawnwood Production of veneers


o o


o c
o o


II


i—J


81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97


Slika 2. Grčka: Kretanje potrošnje pilanskih i furnirskih trupaca i proizvodnja piljene grade i furnira u 1000 m!
Figure 2 Greece: The development of consumption of saw- & veneeriogs, and production of sawnwood and
veneers in 1000 m3


o__
3 N


V <


o o
o —
= c


n


If


g 3


80 81 82 83 84 85 87 88 89 90 92 93 95 96 97


Slika 3. Grčka: Kretanje proizvodnje, uvoza, izvoza i domaće potrošnje piljene građe četinjača
Figure 3 Greece: The development of production, imports, exports and domestic consumption of coniferous sawnwood




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 26     <-- 26 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
la mogućom. Godine 1983. Grčka je imala 14 142 km
šumskih putova, s tim da se računa daje oko 2000. godine
ta mreža narasla na oko 19-20.000 km. Prema studiji
o otvaranju šuma u Grčkoj" potrebna dužina putne
mreže šumskih putova morala bi iznositi 25.512 km.
Kakvoća tih putova također je upitna, s obzirom daje
još prije desetak godina 83 % svih tih šumskih putova
bilo trećeg reda (zemljani putovi, dirty road) pasabilni
samo u vrijeme bez precipitacija. Bilo kako bilo, napredak
je, unatoč sporosti, ipak napredak, jer od sadašnje
otvorenosti od oko 8m/ha treba još samo oko
2m/ha kako bi se dostigao nekakav optimum. Dakako,
postojeće putove valja postupno pretvarati u svevremenski
prohodni putovi, a to valja još pričekati.


S više strana je nakon Drugog svjetskog rata pokušana
racionalizacija u iskorištavanju šuma, koja se očitovala
u ispitivanju uvođenja različitih postupaka, radi
povećanja proizvodnosti rada. Malen uspjeh na praktično
iskorištavanje kojeg su ti pokušaji dali, ima prije
svega sljedeće razloge:


Grčka državna šumska uprava ima kompleksne i
djelomično suprotno uvjetovane probleme šumskih
radova i iskorištavanja šuma kroz primitivnu primjenu
sredstava rada (mehanizacija), koji se pokušavaju
odvojeno racionalizirati.


Kretanje ukupnog šumskogospodarskog događanja
pokazalo se u posljednjih tridesetak godina jed-noznačno,
pa mehanizacija predstavlja samo jednu od
mnogobrojnih alternativa koje su nužne. Vodeći računa
samo o njoj, nije moguće riješiti socijalne i
gospodarske probleme iskorištavanja šuma.


Svaka novost ili rješenje zahtijeva integriran uvid
pri fazama planiranja, jednako kao i ostvarenje, kako
bi cijeli sustav djelovao harmonično u svojoj
cjelini, tj. da se kreira učinkovito od mjesta sječe do
gotovog proizvoda.
Današnje tendencije grčkog iskorištavanja šuma usmjeravaju
se ka bitnom cilju - povećanju vrijednosnog
iskorištenja drva, a to su:


Iskrojavanje i izvlačenje neizrađenog drveta na veće
dužine (8-12 m) ili pak izvlačenje čitavih stabala
kod tanjeg drveta, čime se izbjegava iznošenje usitnjenih
sortimenata prostornog drveta.


Čišćenje od grana na mjestu sječe, a okoravanje na
središnjem stovarištu, odnosno što je bolje, na stovarištu
trupaca većih pilana.


Mjerenje, sortiranje (optimiranje), prijem i prodaja
šumskih sortimenata na stovarištu.


Brže odvijanje prodaja drveta i poboljšana koordinacija
između sječe i industrijskog oplemenjivanja.
Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002). 367-390


Važan oblik korištenja nusproizvoda je smolarenje
alepskog i brutia bora, koje predstavljaju oko 40 %
svih šuma četinjača ili pak 12 % od ukupne šumske površine
Grčke. Postupaka za dobijanje smole ima nekoliko,
a smola predstavlja vrijednu industrijsku sirovinu.
Godišnja proizvodnja kreće se oko 5.000 tona godišnje,
nego što se dobivalo prije desetak godina. Razloga
za to ima više. S jedne strane, smolarenje je skupo i
zahtijeva puno radne snage koja više nije jeftina, s druge
strane industrija stalno pronalazi supstitute. Ne treba
izgubiti iz vida niti jaku konkurenciju (SAD, Kina,
Mexico, Portugal). Isti, čak još brži pad u proizvodnji
dogodio se i u Portugalu, uglavnom iz istih razloga2´.
Valja napomenuti daje početkom pedesetih proizvodnja
smole dosizala skoro 30.000 t godišnje. Oko 20 industrijskih
postrojenja je zbog malenog iskorištenja
prestalo s radom (stupanj korištenja 45-55 %), tako da
ih je ostalo desetak, s daljom tendencijom odlaska s tržišta24.
Valja upozoriti da se potrebe EZ za smolom procjenjuju
na oko % milijuna tona, iz čega bi se moglo
zaključiti da su rješenja oživljavanja smolarenja u mediteranskim
zemljama (Portugal, Španjolska, djelomično
Francuska i Italija, te posebno Grčka i Turska) moguća,
iako za sada nema obećavajućih znakova da se
išta djelotvornog dešava.


Proizvodnja i uporaba drveta


Stanje i proizvodni potencijal grčkih šuma odražava
se u godišnjim količinama i kakvoći proizvodnje drveta.
Siromašan prirast uvjetovan staništem (malena
drvna zaliha po ha) istovremeno je kombinirana s čestim
greškama drveta: malodrvnost, krivost, kvrgavost,
usukanost, granatost, raspukline, deformacije rasta,
oštećenja gljivicama i insektima kao i strana tijela (krhotine
iz građanskog rata 1946-49). Širokim uzgojnim
zahvatima posljednjih desetljeća stojeća drvna masa se
dijelom znatno popravila.


Ove negativne značajke prirodno su se odrazile na
sortiranje i mogućnosti primjene proizvedenog drveta,
kao stoje to prikazano u sljedećoj tablici.


Nizak udio tehničkog drveta koji bi mogao biti upotrijebljen
u dobroj kakvoći za iveraste ploče i ploče
vlaknatice, kao i velika rasutost diljem 132.000 km2 koliko
ima Grčka, daje predodžbu o mogućnostima primjene
i sve težeg deficita drveta u Grčkoj


Ukupna potrošnja drveta cijele Grčke kreće se između
5 i 6 milijuna m3 ekvivalenta oblog drveta, uključivši
ogrijevno drvo. Značajan dio ove tražnje pokriva se
uvozom među kojima uvoz iz Skandinavije piljene građe
četinjača, celuloze i papira zauzimaju prvo mjesto.
Iza toga slijedi uvoz oblovine tropskog drveta iz Afrike,
stoje ilustrirano sljedećim tablicama i slikama.


2: Stergiadis, G.Ch., 1986, Grundlagcn dcr Walderschliefiung in Gricchenland, Forstarchiv Jg. 57. H3, pp 108-111
23 Sabadi, R., 2001., Portugal, osvrt na šumarstvo i preradu drveta, ŠL 1-2, CXXV
24 Efthymiou, P.N., 1977., Harznutzung in Griechenland, Min. Fortsabt., Vortrag, Athen; Papadopulos, I.,Tsiforos, I., 1985., The industries
of resin products in Greece, u: Kavouras, P. (Ed) Forest industries, Strategy study, Thessaloniki


380




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 25     <-- 25 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
UPORABA SUMA I PRERADA DRVETA U GRČKOJ


Organizacija rada i tehnika iskorištavanja


U šumskom odjelu odnosno sastojini, bez obzira na
vlasništvo, smije se sjeći tek ako je takav postupak
predviđen i ako gaje odobrio ovlašteni šumarsk organ
te ako je takav zahvat predviđen uređajnim elaboratom.
U protivnom vodi se protiv počinitelja prekršajni
postupak gonjenja. Prije početka u sastojini predviđenoj
za sječu mora se izvršiti doznaka stabala, koju smije
obaviti samo ovlašten šumarnik odgovarajuće akademske
stručne spreme. Zbog šumskouzgojnog značaja
zahvata, na ovakvu djelatnost se od šumske uprave
polaže posebna vrijednost18.


Sječu najčešće obavljaju šumarske radne udruge ili
manje grupe šumskih radnika. U državnim šumama
kao i u velikim šumposjedima sječa je do kraja osamdesetih
u pravilu (70 do 90 %) obavljena u vlastitoj režiji
šumoposjednika. Nakon stupanja na snagu zakona
1541/85 (čl. 74) i Predsjedničkog dekreta 126/86 sada
dijelom u državnim šumama, kao i u ostalim javnim
šumama sječu, izradu i prodaju šumskih proizvoda
mora se prepustiti uz simboličnu zakupnu cijenu registriranim
i ovlaštenim trgovačkim društvima. Ovakva
odredba dočekana je s velikom zebnjom, budući da
grčki šumski radnici raspolažu s ograničenim stručnim
znanjem, a pored toga ovakva odredba može prouzročiti
gospodarske promašaje, koji u pravilu dovode do
devijacija na tržištu. Broj zaposlenih kreće se negdje
oko 10-12.000 u gotovo oko 420 kooperativa s labavom
organizacijskom povezanišću. Pri sječi i izradi
poslovi se izvode u grupama 2-6 osoba. Još u nedavnoj
prošlosti pri nepromišljenoj organizaciji posla i uslijed
nestručnosti šumskih radnika dolazilo je, na žalost dolazi
još uvijek iako u manjoj mjeri, do povreda na poslu,
posebno pri obaranju i izvlačenju, iako se gotovo
80 % svih radova na iskorištavanju u Grčkoj provodi
tijekom ljeta19.


Šumski sortimenti izrađeni u vlastitoj režiji državne
šumske uprave plaćani su akordno prema sortimen-tima.
Tarifne vrijednosti nisu međutim bile rezultat bilo
studija vremena niti posljedak statističkipouzdanih podataka20.
Uslijed toga je dolazilo do iznad prosječnih
nadnica posebice pri vrjednijim sortimentima, dok je u
tanjim sortimentima to pak dovodilo do vrlo niskih zaslužbi
radnika. To je bilo razlogom stvaranja nekoliko
problema grčkog šumarstva:


Upropaštavanje drveta uslijed nestručnog prikrajanja
u kratke sortimente odnosno prostorno drvo:


Odbijanje šumskih radnika da rade na iskorištavanju
ili izradi tankih šumskih sortimenata;


Smanjenje uporabne vrijednosti domaćih šumskih
proizvoda što je dovodilo (i još uvijek dovodi) do
povećanja potreba za uvozom visokovrijednih šumskih
sortimenata.
Tehnika iskorištavanja šuma pokazuje međutim napredak
u odnosu na vrijeme prije tridesetak godina.
Danas se obaranje i čišćenje od grana u potpunosti izvodi
motornim pilama, a sjekira se koristi samo pri
uklanjanju tankih grana ili izbojaka, odnosno pri okoravanju
drveta četinjača. Zbog zanemarivanja ergonomskih
načela dolazilo je i još uvijek dolazi do šteta
zdravlju radnika.


U Grčkoj je izvlačenje i iznošenje animalnom vučom
ili iznošenjem dosta često iako se sve više rabe suvremeni
strojevi kao npr. Timberjack, Unimog i drugi.
Transport se odvija, od pomoćnih stovarišta do pretovara
ili mjesta daljnje prerade kamionima, kojih je sve više
opremljeno uređajima za utovar/istovar (forwarder).
Uporaba suvremene opreme koja djeltvorno i rentabilno
može zamijeniti primitivnije i učincima slabije metode
zavisna je dakako o otvorenosti šuma21.


Visokoproizvodne šume u Grčkoj pretežito rastu u
visokom gorju. Spajanje tih šuma s javnom mrežom
putova još uvijek predstavlja težak problem. To je za
pripisati kako neujednačenoj i sporadičkoj distribuciji
sastojina, tako i udaljenosti od javne mreže putova. To
predstavlja velike investicije za izgradnju pristupnih
putova zbog nepovoljnog reljefa, klimatskih prilika i
sastava tala, visoke građevinske troškove.


Šumski putovi


Postojeća gustoća šumskih putova u Grčkoj donedavno
je iznosila u prosjeku samo 5-6 m/ha. Prema
planu u prvoj fazi na trebalo bi postići 12-15 m/ha, a u
drugoj fazi na 20-25 m/ha. Oko 60 % izvlačenja oblog
drva obavljalo se animalnom vučom od mjesta obaranja
do šumskog puta, a preostalih 40 % mehaničkim
sredstvima. Ogrjevno drvo malih dimenzija gotovo se
isključivo iznosilo od mjesta izrade do šumskog puta
životinjama.


Posljednjih četiri desetljeća uspjelo je šumarskoj
službi Grčke da sa stručnim osobljem i prema prilikama,
malima sredstvima koja je u tu svrhu država stavila
na raspolaganje, ostvari odgovarajuću vezu između
javne putne mreže i po prihodima bogatijim šumama,
tako daje veza sa gorskim šumskim područjima posta


is Kraniotis, K., 1985, Verwaltung und Organisation der Forstbetricbe, NELE-Kavala
" Haberle, S. 1961, Die representative Ermittlung des Zeitbedarfs als Grundlage einer Herlcitung von Vorgabezeiten fur Holzein-schlag ,


LFV, Bd. 12, Freiburg; Tsoumis, G., 1978, Die Ernte der Walderzeugnisse, 2. Aufl., Thessaloniki
:" Efthymiou, P.N., 1973, Das Stiickmassegesetz beim Holzriicken mit Zugtieren im Gebirgswald, Forstarchiv 44( 10) pp. 209-216
21 Stergiadis, G.Ch., 1989, Problem der WalderschlieBung und Holzbringung in Griechenland, AFZ, 4/89


379




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 24     <-- 24 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
nedostatna, zatim što je gustoća putova u šumama,
otvorenost, nedostatna, zatim stoga što su troškovi sječe
i izvlačenja visoki, te stoga što nema dovoljne prerađivačke
tražnje za tim šumskim proizvodima.


Zaštita šuma


Glavna opasnost su šumski požari, bespravna sječa
i promjena uporabe zemljišta, ovo posljednje pose-bice
u obalnim regijama i blizu gradova. Oko 63.000 ha
šuma uništavaju svake godine šumski požari. Zaštita
od požara i gašenje požara zaokuplja šumarsku službu,
lokalnu populaciju, vojsku i civilno zrakoplovstvo.


Nacionalna politika za zaštićena područja i rekreativne
površine


Prvo zaštićeno područje bijaše proglašeno 1938.
godine. Politika izdvajanja i gospodarenja zaštićenim
područjima regulirana je zakonom 996/79., koji čini
dio šumarske legislative. U 1966. osnovan je odjel
"Nacionalni parkovi i gajevi" pri Generalnom direktoratu
za šume. 1970. potrošeno je 43 milijuna drahmi na
kupovinu zemljišta i radove kao što su ograđivanje,
pristupni putovi, itd.


Na temelju Zakona 997/71. sada ima deset nacionalnih
parkova, 19 autohtonih zaštićenih krajobraznih
šuma (za čuvanje krajobraza i rekreaciju i 37 zaštićenih
spomenika prirode) koji obuhvaćaju površine paleolitičke,
geomorfološke i povijesne važnosti drveća te
drveta, posebice botaničkog, fitogeografskog, estetskog
ili povijesnog značenja. U novije vrijeme donesen
je zakon u parkamentu za zaštitu ljudskog okoliša, ali
dekreti koji bi ga osnažili još uvijek nisu doneseni u
potpunosti. Odredbe koje bi regulirale rekreacijsku
uporabu šuma donesene su tek nedavno. Unatoč toga,
u posljednjih desetak godina, nekoliko stotina rekreacijskih
područja je otvoreno diljem zemlje, najviše u
Attici gdje prebiva više od trećine cjelokupnog pučanstva
zemlje. Tu su prostori za piknik, šetne staze itd.,
radi omogućavanja, boravka na svježem zraku i promatranje
životinjskog svijeta. Svakako da je daljnja
namjera povećanje broja takvih mjesta.


Lov i robolov


U 1983. bijaše u Grčkoj preko 340.000 registriranih
lovaca. Dok je broj lovaca stalno rastao, broj divljači je
padao ne samo zbog ulova, već razaranjem biotopa, nerazumne
uporabe pesticida, ilegalnog lova itd. Da bi se
spriječile negativne tendencije, ustanovljeno je 558 područja
lovozabrane na površini oko 850.000 ha. Dodatno,
postoji dvadeset rasplodnih područja u kojima se
razmnožava pernata divljač (fazani, jarebice, prepelice),
te srne, zečevi, mufloni i kozorozi. Isto je tako oko


130.000 ha lovišta pod kontrolom. Glavni ciljevi su: zaštita
i maksimalan razvoj populacije divljači, njihova
razumna eksploatacija, uspostavljanje prirodne ravnoteže
između flore i faune, unapređenje zimskog turizma i
Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390


osiguranje dodatnih zarada populacije u regiji.
U sektoru slatkovodnog ribarstva, osnovana su mrijestilišta
pastrva, koja godišnje proizvode oko 500.000
pastrva, koje se ispuštaju u planinske potoke središnje
i sjeverne Grčke. U Grčkoj ima 152 vodotoka s pastrvama,
ukupne dužine 1.860 km.


Pošumljavanje


Moguće je razlikovati četiri kategorije pošumlji


vanja:
a) za gospodarsku proizvodnju drveta
b) za zaštitne svrhe: sprječavanje erozija itd.
c) ta rekreacijske i estetske svrhe
d) za uzgajanje posebnih vrsta brprastućih vrsta u


kratkim ophodnjama.
Ukupno je pošumljeno oko 2 milijuna ha, a pošumljavanje
se nastavlja s oko 4.000 ha svake godine, što
je malo u odnosu na 5,5 milijuna ha površina djelomično
pod pokrivačem drvenastih biljaka i pašnjaka koji
bi bili pogodni za tu svrhu. Namjera je da se poveća
stopa pošumljivanja na 25.000 do 30.000 ha godišnje.
Nužan preduvjet za to bio bi u klasifikaciji planinskih
zemljišta.


Ispasišta i pašarenje


Bitan pokušaj da se unaprijedi i gospodari ispasištima
započeo je 1949. Posebna je pozornost usmjerena
na radove kao što su pristupni putovi i osiguranje pitke
vode za životinje, kao i gospodarenje ispasištima i zaštiti
tla.


Tablica 10. Površine upotrjebljene kao ispasišta svrstana su
u sljedeće kategorije:
Table 10 Areas classified as grazing are of following categories:


Alpinski tereni -Alpine areas 400.000 ha
Djelomično pošumljeni tereni


3,240.000 ha


Partially unforested land
Travnjaci - Meadows 1,520.000 ha
Površine pokrivene grmljem


270.000 ha
Areas covered by bush & shrub


Tom još treba dodati preko 1 milijun ha šuma, gdje
se nekontrolirano pašari. Prekomjerna ispaša ispasišta
dovela je do osiromašenja vegetacije, smanjenja proizvodnje
stočnog fonda i do osiromašenja tala na mnogim
mjestima u zemlji. Odgovarajuće mjere unapređenja
i ispravno gospodarenje moglo bi okrenuti smjer
ovom negativnom kretanju.


Država koja posjeduje 75 % ovakvih ispasišta prenijela
je svoje pravo prihoda općinama gdje narod napasa
svoju stoku besplatno. Iz tog razloga svatko ima
pravo da rabi zemlju, ali nitko nije odgovoran za održavanje
ovih površina.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 23     <-- 23 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
banke i Fonda za rehabilitaciju Europskog savjeta. U
novije vrijeme značajna sredstva pridolaze iz programa
za regulaciju poljoprivrede EZ.


U šumarstvo se ulijeva oko 1% sredstava državnog
proračuna, te oko 3 % javnih investicija. Pravila koja
čine sredstva za investicije u šumarstvu, ista su kao i za
ostatak javnog sektora, i gotovo sva koristi Šumarska
služba.


Monetarna i porezna politika


Porezi


Primarni šumski proizvodi iz nedržavnih šuma
predmetom su neposrednog oporezivanja. Porez se zove
"Državni šumski porez" i plaćaju ga šumoposjednici
kada dobiju dozvolu za sječu od lokalne regionalne
šumarske službe. Porez je zasnovan na službenom cjeniku
šumskih proizvoda.


Službena lista i državni šumski porez utvrđuju se
za svaku godinu predsjedničkim dekretom na prijedlog
ministra poljoprivrede nakon dobijanja gledišta
Tehničkog savjeta za šumarstvo. Cjenik označuje vrste
primarnih šumskih proizvoda, zajedno s jediničnim
mjerama, jediničnim cijenama, nabavnim ci-jenama
(službenim) i Državni šumski porez, koji je određen
postotkom nabavne cijene, kako slijedi:


a) za tehničko drvo, koru i šumske sadnice
b) ta drveni ugljen, ogrjevno drvo i grmlje
c) za sve ostale proizvode (lišće, cvijeće, sjeme, itd.)


Dodatno plaća se zemljišni porez na sve nedržavne
šume. Cilj je da se djelomično pokriju troškovi nadzora.
Taj je porez trenutno negdje oko 1 dr/ha/god na
ukupnu posjedovanu površinu šume, uz uvjet da taj
porez ne smije prijeći 1/12 potencijalnog godišnjeg
prihoda procijenjenog na temelju cjenika.


Razvoj nedržavnog šumarstva


Do 1974. učinjeno je jako malo za razvoj privatnog
šumoposjeda. Da bi se takav razvoj unaprijedio, uvedeni
su podsticaji u 1974. godini za "gospodarsku podršku
poljoprivrede, stočarstva, šumarstva i proizvodnje
ribarstva". Kao rezultat država daje subsidije na
projekte u visini 40-60% predračunske svote projekta
za sljedeće radove i materijale:


ponovno pošumlj ivanje i rasadnici


šumski putovi


zaštita od požara


mjere u lovnim područjima


radovi na pašnjačkom gospodarenju


izrada gospodarskih osnova


nabavka strojeva i alata
Kao metodu praćenja, Zakon br. 998 iz 1979. traži
od šumoposjednika da poduzimaju mjere zaštite šuma,
kao što su suzbijanje erozije, poplava, uspostavu protupožarnih
zaštitnih pruga, itd. Ovi poslovi mogu biti
poduzeti:


Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002). 367-390


I.
po šumoposjednicima, u kojem slučaju sve troškove
nadoknađuje država;
II. po državi, u kojem slučaju šumoposjednik snosi polovicu
troškova sve dok šuma gdje se radovi iz-vode
ne proizvodi zadovoljavajući prihod, u kojem
slučaju sav trošak snosi država.
U odredbama istog zakona, šumoposjednici su obvezni
da potroše 30% svojeg prihoda iz šumarstva na
razvoj svojih šuma. Unatoč gornjim podsticajima i obvezama,
razvoj šuma u privatnom šumoposjedu ostavlja
još mnogo toga što bi trebalo poželjeti.


Gospodarenje i zaštita šuma


Bujice


Preko 4 milijuna ha zemljišta djelomično je ili
potpuno erodirano. Procjenjuje se da se svake godine
po 1 km2 erodira oko 1.000 m3 materijala. Erozija bijaše
toliko ozbiljna, da glavne mjere suzbijanja moraju
biti prioritet.


Umirivanje bujica obavlja Šumarska služba započela
je 1932. godine u Grčkoj Makedoniji. Te mjere
nadopunjavale su velik razvoj nizina te regije. Šumarska
služba potrošila je 2,5 mlrd. drahmi između 1931. i
1983. (po cijenama 1970.) na suzbijanje bujica, tako
daje sada oko 80.000 ha, tj. 20 % najgore pogođenog
područja pod kontrolom17.


Postoji sada i poseban projekt u programu javnih
investicija za financiranje inžinjerskih i pošumljivačkih
radova za umirenje bujica i gospodarenje slivnim
područjima.


Gospodarenje šumama


Oko 38 % šuma su četinjače, a 62 % listače.
Ukupan godišnji prirast je 4 milijuna m3. Prosječna
drvna zaliha četinjača iznosi 112 mVha, a prosječan
prirast 2,4 m3/ha/god. Prosječna drvna zaliha listača je
oko 69 mVha s prirastom 2,1 mVha/god. Djelomično
pošumljene površine i zimzelene šume listača proizvode
dodatnih 0,43 milijuna mVgod.


Između 1850. i 1950. šume su pretrpjele velika nerazumna
korištenja i uništavanja. Obnova je započela
prije 35 godina i obuhvaća različite mjere koje su spomenute.


Šumska proizvodnja


Potrajan prihod procjenjuje se na oko 3,6 milijuna
m3 godišnje. Godišnje sječe su negdje oko 2,9 milijuna
m3, od čega su 15% trupci, stupovi, radničko drvo
i trupci za ljuštenje, dok je ostatak od 85 % ogrjev i celulozno
drvo (za proizvodnju celuloze i iverja za iveraste
ploče). Godišnja sječa manja je od potrajnog prihoda,
djelomično stoga stoje tražnja za ogrjevnim drvom


Kotoulas, D., 1989, Erosiosprobleme und Woldbachverbauung
in Griechenland, AFZ 4/89, pp. 86-89




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 22     <-- 22 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA l´RLGULD ŠUMARSTVA 1 PRI-.RADI- DRVA
Šumarski list br. 7 -8, CXXVI (2002), 367-390
Tabliva 8. Šume i obraslo zemljište prema tipovima šuma i vrstama drveća u Grčkoj
Table 8 Forest and land under tree cover by silvicultural treatment and tree species in Greece


Sume i obraslo zemljište - Forest and land under tree cover
Ukupno - Total
Četinjače - Coniferous
Listače - Broadleaved
Sume - Forest
Ukupno - Total
Četinjače - Conuiferous
Listače - Broadleaved
Visoke šume - High forest
Ukupno - Total
Četinjače - Coniferous
Listače - Broadleaved
Panjače i ost. degrad. šume - Coppice & other degraded area
Ukupno - Total
Četinjače - Coniferous
Listače - Broadleaved


Tablica 9. Ostalo obraslo zemljište u Grčkoj
Table 9 Other by tree covered land in Greece


Vrsta - Species
Ukupno - Total
Ostalo obraslo zemljište - Oth. by tree covered land
Ukupno - Total
Četinjače - Coniferous
Listače Broadleaved
Površine s drvećem - Land under tree cover
Ukupno - Total
Četinjače - Coniferous
Listače - Broadleaved
Grmlje, šibljak, makija, garig - Shrub, maquis, garigue
Ukupno - Total
Četinjače - Coniferous
Listače - Broadleaved


Javne agencije nadležne za šumarsku politiku


Jedna služba u Grčkoj, nadležna za primjenu šumarske
politike i svih drugih djelatnosti spomenutih naprijed
je Šumarska služba Ministarstva poljoprivrede.


Zakonodavstvo


Nema šumarske politike bez zakonske regulative,
problem je u tome što u Grčkoj ima previše zakona
tako da se osjeća potreba za kodifikacijom i osuvremenjivanjem.
U tom smislu učinjen je pomak posljednjih
godina, ali još nije poznato tko što treba činiti.


Nacionalna šumarska politika i razvoj


Šumarstvo u Grčkoj teži da zadovolji potrebe društva
za proizvodima i uslugama na različite načine, kako
slijedi:


zaštita šuma i prirodnog okoliša općenito protiv požara,
bolesti i šteta, koje čini čovjek;
Jed. mjere - Unit


1000 ha
1000 ha
1000 ha


1000 ha
1000 ha
1000 ha


1000 ha
1000 ha
1000 ha


1000 ha
1000 ha
1000 ha


Jed. mjere - Unit


1000 ha
1000 ha
1000 ha


1000 ha
1000 ha
1000 ha


1000 ha
1000 ha
1000 ha


Broj - Number


6 032
1 072
4 960


2512
966
1 546


1 305
966
338


1 208
-
1 208


Broj - Number


3 520
105
3415


2 467
105
2 362


1 052


1 052


povećanju šumarske proizvodnje, posebice industrijskog
drveta;


povećanje proizvodnje ostalih proizvoda i usluga,
posebno:


ubrzanje radova smirivanja bujica, pridobivanje
zemljišta i ostalih infrastrukturalnih radnji;


stvaranje nužne infrastrukture kao što je pristup pučanstvu
u rekreaciji u šumi;


povećanje potencijala ispaše u šumama;


zaštita i razvoj divljači, riba u gorskim vodotocima
da bi se postigli prihodi od lova i ribolova;


unapređenje gospodarskog i društvenog stanja populacije
u gorju stvaranjem novih radnih mjesta i
boljih radnih uvjeta.
Radi postizanja tih ciljeva poduzeti su važni programi.
Njih financiraju različiti nacionalni izvori, kao što
su zajmovi iz Europske Investicijske Banke, Svjetske




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 14     <-- 14 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA PREGLhD ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8. CXXVI (2002), 367-390
Povijest. Tesalija i Kreta zaposjednute su već u 5.
tisućljeću sjevernim narodima. U ranom i srednjem
brončanom dobu ističu se Anatolija (Troja) i prije svega
Kreta, poznata još pod starim imenom Kandija, čuvena
je po mikenskoj civilizaciji koja je evala u drugom
mileniju prije naše ere. U vrijeme mlađeg brončanog
doba, 1600-1100. p.n.e.) , kroz veze s Kretom i u
kontinentalnoj Grčkoj razvija se mikenska kultura. Poslije
propasti Troje (oko 1290 p.n.e.) mikenski svijet
nestaje pred invazijom Dorjana (12. stoljeće p.n.e.).
Bjegunci su se sklanjali u Arkadiji, Attici i u Joniji,
Dorjani napreduju u kontinentalnoj Grčkoj i na Peloponezu
stvarajući režim gradova (noXia - polis) umjesto
plemena (yevoa - genos), razvijajući posebnu mitologiju
(o bogovima i herojima). Malo po malo nameću
se gradovi: Sparta, oblik grada države s vojničkom
organizacijom, kojoj uspijeva poslije Mesenijskih ratova1
pokoriti cijeli Peloponez; Atena, koja se usmjerava
prema pomorskoj trgovini i političkim reformama
(od tiranije ka demokraciji). Grčka se religija unificira
i stvaraju se velika panhelenska svetišta. Trgovački
gradovi (Korint, Korkyra, Kalcis i dr.) stvaraju diljem
zapadnog Sredozemnog mora brojne kolonije, jednako
kao i u Velikoj Grčkoj. Grčki se svijet proteže azijskom
obalnom dijelu Egejskog mora i Helesponta, gdje se
razvijaju cvatući gradovi: Milet, Sard i drugi. Perzija,
postoje pokorila Grke iz Azije zaprijetila je europskoj
Grčkoj. Atena preuzima vodstvo otpora i u Medijskim
ratovima u 5. stoljeću p.n.e. otklanja perzijsku opasnost,
preuzimajući hegemoniju nad grčkim svijetom
(Konfederacija iz Delosa 478. g. p.n.e.), kada djeluju
mnoštvo velikih ljudi koji su još i danas pojmom vrlina
(Periklo, te mnoštvo drugih filozofa i mislioca kao Platon
i dr.). Kolonijalno carstvo proteže se diljem Egejskog
mora. Peloponeski ratovi (431-404) nastali iz rivalstva
Sparte i Atene donose propast Sparte i njezine
hegemonije (404-377), no nastavljaju se borbe, koje su
Grčku tako oslabile, da ju je Filip II Makednoski, unatoč
naporima Demostena, pokorio 338. g. Njegov sin
Aleksandar Veliki (336-323) ruši Perzijsko carstvo.
Aleksandar potom kreće u brojna osvajanja, ostavljajući
posvuda gdje je prošao duboke tragove. Poslije smrti
makedonskog osvajača, njegovi generali dijele njegovo
carstvo (Seleukidi, Lagidi, i dr.). Formiraju se savezi,
lige, za održanje grčke snage. Etolijska liga poziva
Rimljane u pomoć. Ovi postupno prodiru u Grčku, prepuštenu
anarhiji. Godine 148. p.n.e. Makedonija postaje
rimskom provincijom, kojoj se 146. g. p.n.e. priključuje
cijela Grčka. Propali pokušaj Mitridata, zauzeće
Atene i Pireja pod vodstvom Sule (86. g. p.n.e.) odni


jela je Grčkoj posljednje nade. Pod Augustom Grčka
postaje Ahajska provincija, njezini filozofi, umjetnici i
jezikoslovci daju Rimu grčki genij. Kršćanstvo prodire
u Grčku u 1 stoljeću naše ere (n.e.). Godine 267 Atenu
pljačkaju i razaraju Goti, 330. godine osniva se Konstantinopol,
čime je označen kraj utjecaja Atene. Smrću
Teodozija, Grčka postaje dijelom Istočnog Rimskog
Carstva, godine 395. Grčka crkva slijedi Konstantinopol
u prekidu s Rimom (1054). Ali u to vrijeme Muslimani
već zauzimaju grčke teritorije (Kipar 746., Rodos
654., Kreta 961.). Bugari, Normani i Venecijanci rasparčavaju
državu svatko za svoj račun. Potom, u vrijeme
Križarskih vojna (XI-XIV) dolaze Latini, tek pošto
su Bizantinci došli u priliku da ove uklone, dolazi do
Otomanskih osvajanja. Od 1354. (zauzeće Galipolja)
pa do 1461. (okupacija despotije Epira). Otomani provode
nad stanovništvom težak teror. U Grčkoj dolazi
često do pobuna, ali slobodu uspijeva dočekati tek u
19. stoljeću, nakon više godina okrutnog rata (opsada
Misolongija 1826. g.) i zahvaljujući intervenciji Francuske,
Engleske i Rusije (pomorska pobjeda kod Navarina
1827. g.). Te sile nameću sultanu mir u Drinopolju
1829. godine, kojim se Grčka proglašava autonomnom.
Grčka, kojoj je nezavisnost 1832. prioznata od
Otomana, proteže se na jug od zaljeva Volos (antički
FTiiepsa na istoku i Arta (antička AuPpa^is) na zapadu.
U tu državu uključen je Peloponez2, jonski otoci,
Cikladi, Sporadi i Kreta´. Nova država dobija kralja bavarskog
princa Otona I. (1833-1862), potom danskog
princa Đuru I. (1863-1913). Rusko-turski rat koristi
Grčka, koja mirom u Berlinu (1878) dobija dio Epira i
Tesaliju. U Balkanskim ratovima 1912. i 1913. dobija
Kretu, sjeverne Sporade, najveći dio Makedonije i preostali
Epir. Godine 1917. Venizelos, uprkos protivljenju
kralja Konstantina 1.(1913-1917) navješćuje rat na
strani saveznika. Konstantin mora abdicirati u korist
svojeg drugog sina, Aleksandra I. (1917-1920). Poslije
pobjede dobija Trakiju (ugovorima u Neuilly 1919. i u
Sevres 1920). Grčka, napavši Tursku, protivi se tim
ugovorima 1920., pobijeđena 1923. napušta obalna područja
u Maloj Aziji. Konstantin I., pozvan 1920. ponovno
na prijestolje poslije smrti Aleksandra I., 1922.
abdicira u korist Đure II. Godine 1924. proklamirana je
republika. Otada je Grčka prepuštena ministarskim krizama
i 1935. na prijestolje ponovno dolazi Đuro II. Napadnuta
od Italije 1940. godine Grčka pobjedonosno
pruža otpor, ali ju slijedeće 1941. godine okupiraju Nijemci.
Godine 1944. zemlja je oslobođena, 1946. ponovno
se vraća kralj Đuro II, kojega nasljeđuje njegov
brat Pavle I. 1947. godine. Nastale nerede 1949. godi


Antičko područje Peloponeza, Mesenijance su pokorili Spartanci u 8. stoljeću p.n.e. Meseniju je anektirao Rim 146. godine p.n.e.


Morca, staro ime za Peloponez, poslije latinskog osvajanja 1205.. Kneževina Morea održala se do 1430. godine.


Kreta, ant. ime Kandija (KavSia) od 4. milenija područje velike civilizacije. Knosos je doživio svoj vrhunac procvata u 2. mi-leniju


prije Krista. Poslije 15. stoljeća prije Krista dolazi do opadanja. Rimljani zauzimaju Kretu 67. god p.n.e. , Muslimani ih smjenjuju 826.


godine n.e., Bizant zauzima Kretu ponovno u 9. stoljeću, u 13. stoljeću postaje venecijansko uporište, a u 17. stoljeću dolazi pod vlast


Otomana. Autonomna postaje 1898. godine, a priključena je Grčkoj 1913. godine.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 21     <-- 21 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA
Središnja Šumarska služba sastoji se od sljedećih


10 odjela, svaki sa po 3 do 4 sekcije:
1) Planiranje i studije
2) Istraživanje, obučavanje i informatika
3) Šumarsko katastarsko snimanje
4) Kartiranje, izmjera šuma i klasifikacija zemljišta
5) Šumovlasništvo
6) Gospodarenje državnim šumama
7) Pošamljivanje i bujičarstvo u planinskim regijama
8) Lovno gospodarstvo, ribarstvo i šumski okoliš
9) Zaštita šuma i šumskog okoliša


10) Nedržavno šumarstvo
K tom još pridolazi nezavisna sekcija za financije i
računovodstvena služba.
Centralna služba odgovorna je za:


Tri šumarska istraživačka instituta (samo dva postoje)


Centralno skladište šumskog sjemena


Centralno skladište i radionica za kontrolu i održavanje
mehaničke opreme.
Regionalna šumarska služba sastoji se od:


Šumarski inspektorat na međuprefekturnoj razini,
njih ukupno 7, odgovorni su regionalni instrumenti
Ministarstva poljoprivrede za razvoj šumarstva i provedbu
šumarske politike unutar svoje jurisdikcije;


Odjeli sa šumskim distriktima, njih ukupno 31, odŠumarski
lis! br. 7-8. CXXV1 (2002). 367-390


govorni su za koordinaciju rada distrikta pod njihovom
jurisdikcijom i za odobravanje decentraliziranih
aktivnosti ostvarenih u distriktima;


Odjeli bez šumskih distrikta, ukupno 24, imaju sve
kompetencije šumarskog distrikta;


Šumarski distrikt, ukupno njih 80, su ekskluzivne
agencije za izvedbu projekata a isto su tako ovlaštene
da odlučuju do izvjesne razine o mnoštvu decentraliziranih
aktivnosti;


Šumski uredi, ukupno njih 290, i stanice za čuvanje
šuma, njih 1.113, uglavnom se bave zaštitom šuma.
One imaju isto tako limitiranu ali važnu ulogu donošenja
odluka pri opsluživanju seljaka;


Odjeli za pošumljavanje, ukupno 3, su agencije za
planiranje i izvođenje projekata ponovnog pošumljivanja.
Imaju značajne ovlasti, a locirane su u
Attica, Thessaloniki i Rodopi.
Dekretom predsjednika 332/1983. završen je proces
decentralizacije svih operativnih aktivnosti. Centralna
služba ostaje međutim kao upravna agencija odgovorna
za planiranje šumarske politike, pripremanje nacrta
za zakone i zakonske odredbe, davanje uputa regionalnim
službama, stvaranje dugoročnih programa i planova,
financijska pitanja kako državnih, tako i privatnih
šuma, uzimanje i distribucija personala, međunarodni
aspekti šumarstva, priprema obrazovnih i informatičkih
programa i konačno, vođenje relevantne statistike i
ostalih infoemacija.


ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA ŠUMARSKU POLITIKU
Factors influencing the forest policy


Glavni čimbenici su:


Mjesto i klima: 70 % zemlje je planinsko i većina
šuma nalazi se u planinama. Klima se kreće od kontinentalne
na sjeveru i u središnjoj Grčkoj, do mediteranske
na jugu i otocima;


Vegetaciju je moguće podijeliti u pet zona i to:


Euromediteranska vegetacijska zona (Quercetalia
ilicis),


Submediteranska vegetacijska zona (Quercetalia
pubescens),


Zona šuma bukve-jele i planinskih submediteranskih
četinjača (Fagetalia),


Formacije humidnih zapadnih planinskih padina
(Vaccinio-Picetalia),


Suha subalpinska zona (Astragalo-Acantho Limonetalia)
Društveni, gospodarski i demografski uvjeti:


Između 1920. i 1980. populacija je porasla za prosječno
1,1 % godišnje i dolazi do značajnog seljenja
populacije iz planinskih regija u doline i gradove od
kojih su neke praktički ostale bez pučanstva;


Udio pučanstva aktivnog u poljoprivredi pao je od
44% u 1961. na 30% u 1981.;


Između 1965. i 1983. društveni bruto proizvod poraso
je 4,5 % godišnje, a per capita dohodak za 3,7 %;


Tijekom posljednjih 15 godina došlo je do velikog
razvoja u dolinama u proizvodnji hrane i ostalih poljoprivrednih
i hortikulturnih kultura kao što je pamuk,
cvijeće i voće, ovaj je razvoj pomagan mjerama
komasacija i arondacija te izvedbom velikih
projekata navodnjavanja;


Stočarstvo i svinjarstvo se isto tako preselilo u doline
i blizu gradova, s tim daje ovaj razvoj bio sporiji
od proizvodnje poljoprivrednih kultura;


Kozarstvo i ovčarstvo ostalo je u malim jedinicama,
zaštita vegetacije od šteta nastalih brštenjem i od
požara, stoga je gotovo nemoguća;


Turizam se jako razvio uzduž obala i u naseljenijim
regijama, no ne i u planinama;


Skroman industrijski razvoj koji se odigrao, ograničenje
na poljoprivredne regije.


Ovi čimbenici, kombinirani s postojećim imovinskim
problemima, stvorili su nepovoljne uvjete za
razvoj šumarstva.


ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 20     <-- 20 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
Tablica 6. Stanovništvo i klasifikacija zemljišta"´
Table 6 Population and land use classification


Jed. mjere - Unit Broj - Number
Pučanstvo (1964) - Population (1964) u 1000 10 050
Ukupna površina - Total area 1000 ha 13 199
Od toga kopnena površina, Land area 1000 ha 12 926
Unutrašnje vode - Inland waters 1000 ha 273
Sume i ostalo obraslo tlo - Forest and other wooded land 1000 ha 6 032
Poljoprivredno zemljište -Agricultural area 1000 ha 3964
Ostalo zemljište* - Other uses 1000 ha 2930


Tablica 7. Obraslo i neobraslo šumsko zemljište u Grčkoj


Table 7 Covered and uncovered forest land in Greece
Vrsta Jedinica mjere Količina
Visoke šume - Hingh forest
Obraslo šumsko tlo - Covered forest land


Ukupno - Total 1000 ha 1305


Četinjače - Conifereous 1000 ha 966
Listače - Broadleaved 1000 ha 339
Neobraslo šumsko zemljište - Uncovered forest land


Ukupno - Total 1000 ha
Četinjače - Conifereous 1000 ha Listače
- Broadleaved 1000 ha
Panj ače i degradirane šume - Coppice and degraded forest land
Obraslo šumsko tlo - Covered forest land


Ukupno - Total 1000 ha 1208


Četinjače - Conifereous 1000 ha
Listače - Broadleaved 1000 ha 1 208
Neobraslo šumsko zemljište - Uncovered forest land
Ukupno - Total 1000 ha Četinjače
- Conifereous 1000 ha
Listače - Broadleaved 1000 ha


NAČELA I CILJEVI GRČKE ŠUMARSKE POLITIKE
Principles and aims of Greece´s forest policy


Moguće ih je kao najvažnija nabrojati: Zaštita, očuvanje i podsticanje šumske flore i faune,
Uvažavanje društvene uloge šuma i sprječavanje uključiv poribnjavanje posebno u planinskim
vodotocima;


špekulacija sa i oko šumskog zemljišta;
Razvijanje svijesti o šumarstvu i bolje razumijevanOčuvanje
okolišnih i krajobraznih funkcija
je korisnosti šuma; nacionalnih šuma;
Zaštita šuma protiv požara i ostalih opasnosti Gospodarenje državnim šumama i briga za šume


ostalih tipova šumoposjeda.


uključivši ilegalnu sječu;
Zaštita tala i suzbijanje erozije, posebno u planinskim
predjelima;


UPRAVLJANJE SUMAMA - Forest administration


Ministar poljoprivrede odgovoran je za šumarstvo. nom 1981. Šumarska služba se decentralizira i orgaNa
temelju predsjedničkog dekreta izdanog u studenizira
kako slijedi:


Prema podacima iz knjige: The Forest Resources of the Temperate Zones, Vol. I. General Forest Resource Information, The
UN-ECE/FAO 1990 Forest Resource Assessment, UN ECE/FAO, New York 1992
Tu spadaju pašnjaci, ps udo alpske zone, površine pokrivene zgradama, putovima, stijenje. Broj dan za "šume i ostalo obraslo tlo" treba
promatrati kao procjenu.




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 19     <-- 19 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA 1 PRERADE DRVA
Šumarski list br. 7 8, CXXV1 (2002). 367-390
UPORABA ZEMLJIŠTA U GRČKOJ - Land use in Greece


Ukupna površina Grčke iznosi 131.990 knr (13,2
milijuna ha, s oko 10,54 milijuna stanovnika).


Uporaba tog zemljišta je kako slijedi:


Tablica 4. Uporaba zemljišta u Grčkoj
Table 4 Land use in Greece


Kategorija uporabe - Land use Milijuna ha - Million ha %
Obrađeno zemljište - Cultivated land 3,96 30,0
Sume - Forest 2,51 19,0
Ostalo obraslo zemljište (grmlje, makija, garig, pojedinačno drveće i si.)


3,24 24,5


Other land covered by vegeration (bush, maquis, garigue, isolated trees etc.)
Pašnjaci - Meadows 2,49 18,9
Jezera, rijeke, močvare - Inland waters 0,31 2,3
Površine pod zgradama i ostalim objektima visoko i niskogradnje


0,47 3,6


Areas under buildings, roads, etc
Neplodno zemljište (stijenje i si.)


0,22 1,7


Unproductive land area (rocks, etc)


Ukupno - Total
13,20 100,0


Izvor: Glavna direkcija za šumarstvo, Min. poljoprivrede, Program za šumarstvo. 1976-80, Athens


Pašnjaci
Unutrašnje vode i močvare Meadows Površine pod zgradama
Inland waters and marshes 18.9% Area under buildings etc.
2.3% 3.6%


Ost. obraslo zemlj.


Obrađeno zemljište


Other covered land


Cultivated land


24.5%


30.0%


Neplodno zemljište


Šume


Unproductive land


Forest


1.7%


19.0%


Slika 1. Uporaba zemljišta u Grčkoj
Figure 1 Land Use in Greece


SUMOVLASNISTVO U GRČKOJ - Forest ownership in Greece


Tablica 5. Distribucija šumoposjeda 2,5 milijuna ha šuma je kako slijedi:
Table 5 Distribution of forest ownership of 2.5 million ha is as follows:


Sumovlasnik - Forest owner %
Država - State 66
Općine - Communities 12
Manastiri - Monasteries 4
Privatan šumoposjed - Private proprietorship 8
Ostali šumoposjednici* - Other owners 10


Ukupno - Total
100


*
U kategoriju "ostali šumoposjednici" uključene su dobrotvorne ustanove, kooperativc i skupni šumoposjed
(uz uključenje više od 3 pravne i/ili fizičke osobe). Distribucija šumoposjeda za površine klasificirane kao
"ostale obrasle površine" slična je ovoj za šumske površine.


ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 18     <-- 18 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA 1 PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8. CXXV1 (2002). 367-390
Tablica 1. Raspored vrsta drveća i proizvodnja drveta u Grčkoj
Table 1 The distribution of wood species and timber production in Grece


Vrsta drveta - Wood species Površina ha Industrijsko drvo m3 Ogrjevno drvo t
Area in ha Industrial timber m´ Fuel-wood t
Sume mediteranskih četinjača
Coniferous Mediterranean forests
Alepski bor 330 000 7 807
Pinus brutia 127 000 40 103
Cypressus sempervirens 5 000 1 200
Planinske četinjače
Mountainous conifers
Abies cephalonica 325 000 164 401 195 203
Pinus nigra 140 000 130 063
Pinus silvestris, Picea alba,
Pinus leucodermis, Pinus peuce
21 000 52 049
Ukupno - Total
946 600
(38,4 %)
396 723 195 203
Listopadne listače - Broadleaf
Quercus sp. 746 400 25 360 823 011
Fagus sp. 215 000 225 456 234 653
Castanea vesca 17 000 14017 17913
Populus euramer 109 190 9 922
Ost. listače 83 000 15 769 93 133
Ukupno - Total 1 061 400
(43,0%)
389 792 1178 632
Zimzelene listače - Evergreen broadleaf (Periwinkle)
Quercus cocci/era, Arbutus, Phyllirea i ost. 460 000 71 225 790
Sveukupno - Grand total
2 470 000
(100 %)
785 586 1600 625


Izvor - Source - Source - Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 1989., Die Standorts- u. Waldverhaltnisse Gricchenlands, AFZ (4) 1989:77-79


Tablica 2. Raspodjela šuma prema gospodarskim oblicima u Grčkoj
Table 2 Distribution of forests according to sylvicultural treatments in Greece


Četinjače - Conifers Listače - Brodaleaf Svega - Total %
Hektara - Hektar


Visoke šume -High forest 660 500 239 500 900 000 36,4
Srednje šume - Coppice with standards 288 100 127 900 416 000 16,8
Niska šuma - Coppice -1 154 400 1 154 000 46,8
Ukupno - Total 948 600 1 521 400 2 470 000 100,0


Izvor- Source - Source - Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 1989., Die Standorts- u. Waldverhaltnisse Griechenlands, AFZ (4) 1989:77-79


Tablica 3. Raspored klasa drvne zalihe
Table 3 Distribution of standing timber classes
mVha % ukupne šumske površine - % of the total forest area
Šumsko zemljište neobraslo - Unstocked areas 12,0
0 - 50 50,8


50 - 100 17,7
100 - 150 7,8
150 - 200 5,6
200 - 250 2,7
250 - 300 2,0


>300 1,4


Izvor - Source - Source - Quelle: Alexandris, S., Dafis, S. 1989., Die Standorts- u. Waldvcrhaltnisse Gri-echenlands, AFZ (4) 1989:77-79




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 17     <-- 17 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
Površina Grčke od 131.990 km2 je 65,4 % brežuljkasta,
brdovita, visokogorska i alpinska. Brežuljci i
gorska područja sudjeluju s 54,4 %, gorska i visokogorska
područja zauzimaju 10,5 %, a alpska područja
0,5 % od ukupne površine.


U suvremenoj Grčkoj ozbiljnijim radovima na uređenju
bujica i sprječavanju poplava i odrona prilazi se
tek krajem 19. stoljeća od kada je učinjeno dosta, iako
je to sve premalo da se spriječe štete koje nastaju na
ogromnim površinama gotovo bez ikakvog ili sa siromašnim
biljnim pokrivačem kao zaštitom.


Prosječne godišnje padaline iznose negdje oko
800 mm. U brežuljkastim i brdovitim regijama pada
npr. godišnje 760-1320 mm kiše, u gorju i visokim planinama
1320-2020 mm, a u dijelu sličnom alpinskom
preko 2020 mm kiše godišnje. S rastućom nadmorskom
visinom povećava se debljina sniježnog pokrivača
i intenzitet kiša, odnosno olujna nevremena, dok
temperatura zraka pada i klima je oštrija. Grčki prostor
siromašan je vodom. Razlog tomu je neravnomjerna
distribucija, precipitacija tijekom godine: tijekom ljetnih
mjeseci na visinama vlada razdoblje koje je suho i
toplo i nema dovoljno vode, kada je potreba za njom
najveća, kako za piće, navodnjavanje, tako i za proizvodnju
elektroenergije.


Erozija je alarmantna. Prema istraživanjima Instituta
za bujičarstvo14 vode svake godine odnose oko
86 milijuna m3 zemlje u doline, što odgovara otoku površine
35 km2 i 2,5 m dubine. Time i tako velike su
površine učinjene neuporabivima i uzrokom brojnih


katastrofalnih poplava. Druga značajka vodotoka u
Grčkoj je neravnomjernost u količinama vode, posebno
za ljudske potrebe. Tijekom olujna nevremena i
obilnijim oborinama, bujicama i potocima teku goleme
količine vode, dok su najveći dio tih vodotoka perenijalni,
tj. bez vode ili uz minimum vodostaja tijekom
sušnog razdoblja. Ilustrativan je primjer erozije u
dolini Thessaloniki. Dolina s oko 1.200 km2 nastala je
tijekom 2.500 godina taloženjem materijala u zaliv. Rijeke
Axios, Aliakmon i Loudias godišnje su donosile i
odlagale oko 16 milijuna nf´ materijala. U tom razdoblju
naneseno je oko 41 mlrd m3 materijala, tako daje
antiktni lučki grad Pella danas čak 30 km udaljen od
morske obale. Zaliv Thessaloniki bilo je moguće spasiti
samo uz ogromne melioracijske radove. Primjer
kao gornji može se naći posvuda, na kopnu, otocima i
Peloponezu.


Sastav i drvna zaliha šuma. Gospodarski gledano
prevladavaju šume panjače pred visokim i srednjim
šumama, kako je to prikazano u tablici 2. Odbije li se
od ukupne šumske površine 480 000 ha zimzelenih
šikara - grmolike vegetacije i makije, ostaje šumska
površina od dobrih 2 milijuna ha.


Prosječna drvna zaliha obuhvaća oko 80 mVha kod
četinjača i 40 mVha kod listača, a za ukupne šume prosjek
je 62,4 mVha. Tekući prosječni prirast procijenjen
je na 2,2 milijuna m3. To odgovara ukupnom prirastu
od 4,4 milijuna m3, pri čemu godišnja uporaba iznosi
1,6 m3/ha ili 3,2 milijuna m3. Od toga je 0,58 milijuna
m3 ili 18 % drvo za građevinarstvo, ostalo je industrijsko
drvo (0,38 milijuna m3) i ogrjevno drvo15.


Podjela po klasama drvne zalihe prikazana u tablici
3, pokazuje daje samo oko 12 % šumskih površina s
prihvatljivom drvnom zalihom od 150 mVha.


Iz ovih brojaka jasno proizlazi da su grčke šume siromašne
drvnom zalihom i da je kakvoća drvne zalihe
što se odražava iz ukupne uporabe vrlo malena. Razlog
se može pripisati prijašnjim postupcima sa šumom, izloženost
jakoj ispaši i ostalim servitutima, kao i činjenici
daje preko polovice grčkih šuma gospodarskog oblika
panjača, jedva da išta još kao uzrok leži i na staništu.


Iz ovih brojki jasno proizlazi da ima velikih mogućnosti
za kvalitativan i kvantitativan porast proizvodnosti
i drvne zalihe i time podizanju vrijednosti šuma
Grčke. Potom bi se kao cilj grčkog šumarstva glede
raspoloživih šuma mogao definirati kako slijedi:


Povećanje ukupne proizvodnje drveta a posebno
kvalitativno i kvantitativno povećanje proizvodnje
vrjednijih drvnih sortimenata zajedno s porastom
zaštitne funkcije šuma.


DERS, 1984, Bodenabtrag und -Ablagerung in Gricchenland am Bcispiel des Gebirgslandes und der Ebene von Thessaloniki,
Interpravent, Villach
Zacharia, Asterios; Papaevangelou, Evangelos, June 1994, Forests and Forestry in Greece, XVIth Session of the AFNC/EFC/NEFC
Committee on Mediterranean Forestry Questions - Silva Mediterranea, Larnaca, Cyprus




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 16     <-- 16 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
e) Magmatit: Rjeđi su i razasuti u malim mrljama po
cijeloj Grčkoj. Pretežito se radi o plutonitu u obliku
primjesa poput žila, stijenje lave je rjeđe.


Tla. Već prema podlozi i klimi u Grčkoj su se stvorili
sljedeći tipovi tala:


a) Karboantna tla: sastoje se iz tvrdih krednih stijenja,
dolomita i mramora koji će u toplim i suhljim područjima
(submontana, euromediteranska i submediteranska)
stvoriti različita crvena i crvenosmeđa
tla: Terra rossa - crvena zemlja, crvenosmeđa mediteranska
karbonatna tla. Reakcija tih tala, koja su
najviše oblikovana kao ilovasta i glinenasta je s vrijednošću
pH oko 7,5. Iz svih takvih tala pretežito
rastu sastojine toplini sklone vrste četinjača kao
alepski bor, pinus brutia, cupressus sem-pervirens,
ali isto tako i zimzelene listače kao quercus ilex, kao
i makija i garig kao vegetacijski oblici. S povećanjem
visine iz istih takvih tala, pod hladnijim i vlažnijim
prilikama (montane, subalpinske) stvaraju se
rendicina (izmrvljena) i tla rendicine vrste. Iz vapnenastih
stijenja i vapnom bo-gatih sedimenata isto će
se tako, gotovo nezavisno o visinskom položaju
stvoriti jednako tako rastresita tla koja općenito reagiraju
alkalično s vrijednošću pH između 7 i 8,5.


b) Metamorfne stijene i kristalinski škriljci. Najvažnije
osnovno stijenje ove grupe su gnajs i tinjčev
škriljac. Iz njih su se već prema visinama na kojima
nadolaze razvila dva tipa tla: crvenosmeđe mediteransko
tlo će u dubokim položajima stvoriti Ostryo-
Carpinion (Cocciferetum). Na višim položajima te
biljne zajednice i iz toga u montanom i subalpinskom
pojasu stvorit će se tipična smeđa zemlja. Pretežite
vrste tala su ilovasti pijesci do pjeskovite ilovače.
Ova tla jače naginju eroziji.


c) Tercijarni i kvartarni sedimenti. Iz njih se razvija
crveno i crvenosmeđe mediteransko tlo. Ta se tla
gotovo u potpunosti koriste za poljodjelstvo, jednako
kao i aluvijalna tla.


d) Flysch (Fliš). Iz njih nastala tla broje se tipu tala kisele
smđe zemlje, djelomično pak i para-smeđoj
zemlji. Na tim tlima rastu dobre sastojine hladnoći
sklonih četinjača kao jela i crni bor.


e) Magmatit. Već prema kemijskom sastavu iskonskog
stijenja razvijaju se različita tla. Iz kiselog kamenja
kao granit, sijeniti trahit, stvaraju se lagano
slabo do jako kiselih bazama siromašnih tla, oligotropne
smeđe zemlje. Nasuprot k tomu, nastaju iz
bazičnog magmatitnog gabbra10, bazalta i peridotita


bazno bogate, neutralne do slabo alkalične gline. Ta
tla pripadaju eutrofhim" smeđim zemljištima. Iz
praktičnih razloga ova su tla podijeljena u dvije
šumske stanišne grupe: Stanišna grupa A: Vlažni
do svježi stanišni tipovi, zauzimaju planinski prostor
zemlje. Kao tip tla prevladava smeđa zemlja, kisela
smeđa zemlja i djelimčno rendcini (rastresita
tla). Tipovi tla tipične smeđe zemlje iz različitih silikatskih
stijenja su pijesci do pješčanih glina; oni
koji pak pripadaju para-smeđim tlima i rendcinima
iz fliša i karbonatnih stijenja su ilovače i glinaste
ilovače. Ta su staništa za naći u bioklimatskim tvorbama
koje obuhvaćaju vegetacijsku zonu Fagetalia
(Fagion moesiaceae i Abieton cephalonicae) Vaccinio-
Picetalia (Pinion heldrechii i Vaccino-Piceiori) i
Astragalo-Acantholimetalia12. Stanišna grupa (B):
Od jako svježih do suhih (mijenjejuće suhih) tipova
staništa. Ta stanišna grupa proširena je na nižim padinama,
podnožjima visokih planina i djelomično u
brežuljkastom području. Na tim staništima prevladava
tipična smeđa zemlja i crvenosmeđe mediteransko
tlo, koje se sastoji iz silikata i kremenih stijena,
a djelomično iz karbonatnih stijena. Njihovi
tipovi tla su najčešće pješčana do glinenasta ilovača.
Vegetativne zajednice ovih staništa su ona hrasta
medunca, Quercetalia pubescentis i posebna pod-
zona Quercion confertae (hrasta sladuna). To su područja
rasta Quercetum montanum, Tilio-Castanetum-
Quercetum confertae na jako svježim tlima, na
jako suhim do promjenjivo suhim staništima dolazi
sub-zona Ostryo-Carpinion s više smještenim područjima
rasta Carpinus orientalis, a djelomično
Coccifero-Carpinetum.


Stanišna karta većeg prostora koja prije svega obuhvaća
produktivna staništa rasta13. Uobičajena suha
šumska staništa euromediteranske begetacijske zone
Quercetalia illicis i čistog Cocciferetum-a na toj karti
još nisu uneseni. Šume, odnosno grmlje ovog velikog
prostora pretežito se nalaze u blizini naseljenih područja
i uglavnom služe za rekreaciju i ispašu.


Reljef. Iz klasične Grčke poznato nam je daje problem
bujica, uvjetovanih reljefom, bio poznat i vrlo
akutan. U blizini grada Olympia (o^iLi7iv|/a), gdje su se
održavale šprortske igre, izgrađeni su paralelni zidovi
gorskog potoka Kladaos (KXaSaoa) da bi se prostori
gdje su se održavala natjecanja zaštititi! od poplava i
odrona. O opasnostima bujica i njihovim štetama govori
i Platon. Radove obrane od bujica provode i Rimljani
za vrijeme njihove vladavine Grčkom.


111 Granularno vulkansko-kristalinično stijenje, sastavljeno pretežito od labradorita i angita
" Bogati prehrambenim sastojcima
12 Dafis, S., 1975., Vegetationsglicdcrung Griechenlands, u: Forste von Griechenland, Bd. 1, Geobot.Institut der Eidg. Tech. Hochschule,


Zurich, Heft 55
" Mavromatis, G., Alexandris, S., 1984., Die Standortverhaltnisse der griechischen Walder; Landwirtschaftsministerium, Forstl.


Versuchsanstallt von Thessaloniki




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 15     <-- 15 -->        PDF

R. Sabadi: GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA Šumarski list br. 7- 8. CXXVI (2002). 367-390
ne suzbija vojska. Mirom u Parizu, potpisanom s Italijom,
Grčka dobij a otoke Rodos i Dodekaneze, ali se
status Cipra ne mijenja gdje nastaju sve veći nemiri na
etničkoj podlozi. Godine 1964. kralja Pavla I. nasljeđuje
njegov sin Konstantin II, koji odobrava vojni državni
udar 1967., ali pod pritiskom opozicije u prosincu iste
godine odlazi u progonstvo. Referendumom iza toga
Grčka postaje republikom. Pristupom EU Grčka doživljava
velik i ubrzan društveni i gospodarski razvoj.


Geografija, geologija, klima i šumska flora Grčke.
Bitna značajka grčkog krajobraza jest mnoštvo
okomito izdignutih gorskih lanaca. Olimp, najviši brijeg
u Grčkoj s visinom 2.918 m samo je 18 km udaljen
od brijega Tajget sa 2.407 m i samo 12 km od morske
obale. Brzi slijed visokih gora i geografski položaj između
34"48´11 "i 41°45´01 "stupnjeva sjeverne širine
djeluju višestruko na promjenjive klimatske tipove i
time posebno na najrazličitije vegetacijske oblike. Raspon
seže od subtropskih, preko umjerenih do alpskih životnih
oblika.


Od preko 13 milijuna ha kopnene površine danas je
još samo 2,5 milijuna ha (19 %) pod šumom. Pri srazmjerno
visokom udjelu niskih šuma od oko 47 %, preostaje
tek nešto više od polovice šumskih površina za
veću proizvodnju drveta. Time je Grčka upućena na
uvoz vrijednih drvnih proizvoda.


Strma orografija i smjer gorskih lanaca igra bitnu
ulogu na tvorbu klimatske slike, posebice pri raspodjeli
oborina. Veliki gorski lanci protječu zemljom od
NNW prema SSE4 i razdvajaju zemlju u dvije klimatski
i biljnogeografski različite regije. Te planinske lance
tvore planine Pindos, Agrapha, Tymphrestos, Panachaikon,
te Parnon i Tayget na Peloponezu. Planinski
lanci istočne Grčke jednako tako teku u smjeru sjeverjug
(Vermion, Pieria, Olympos, Ossa, Mavrovounion.


Sjeveroistočni planinski lanci dobijaju iz istočnih
vjetrova kiše i stoga su vlažniji od zapadnih planina.
Planine sjeverne Grčke (Voras, Paikon, Beles, Angistron
i grupa Phalakron kao i Rhodopi) protežu se od
istoka na zapad i time djeluju kao brana protiv hladnih
sjevernih vjetrova.


Klimatske posebnosti. Klima Grčke pretežito je
obojana sredozemski, tj. kiše prevladavaju u proljeće i
jesen uz istakunto ljetno razdoblje suše. Na temelju
orografskog stanja obrazovali su se posebni klimatski
tipovi, koji su razlogom za raširenost određenih šumskih
i vegetacijskih tipova.


Mariolopulos (1938)5 dijeli Grčku u pet klimatskih


područja:


a) Planinsko područje (planinska klima): Značajke su
više oborina, veća zračna vlaga i hladno ljeto. Ovaj
klimatski tip u izvjesnoj mjeri sličan je srednjeeuropskom.


b) Područje sjevernogrčkog prostora (kontinentalna
klima): Visoka kolebanja temperatura i izjednačene
oborine skraćuju razdoblje suše.


c) Područje jonskog prostora (maritimna klima)
Godišnja temperaturna kolebanja iznose još samo
16-17 °C, vlaga zraka je viša, zime su relativno
blage i bogate oborinama.


d) Područje Egejskog prostora (kontinentalno-mediteranska
klima): Hladniji i oborinama siromašniji tip
od Jonskog. Godišnje temperature kreću se između
13,7 i 19 °C.


e) Mediteranska klima južne Krete (slična polupustinjskoj
klimi): Godišnja količina oborina leži između
200 i 250 mm koje su nepravilno raspodijeljene. U
ljetu pada samo oko 10 mm kiše.


Geologija. Na temelju jedinstvenog rada Renza,


Philippsona i Kosmatopulosa´´ Grčku je moguće podi


jeliti u 15 geološko-tektonskih prostora. Njih je
moguće generalizirajući skupiti u pet geološko-petrografskih
razdoblja7.


a) Paleozojski kristalin: Zauzima najveći dio prostora
sjeverne Grčke, Kyklade i velik dio Parnona,
Kyllene i Taygetosa i u glavnoj masi sastoji se od
gnajsa, tinjčeva škriljca i debelih slojeva mramora.


b) Mezozojska kreda i dolomiti: nalaze se poput
mrlja (vrhovi mnogih planina) u cijeloj Grčkoj. U
potpunosti su zastupljeni trias, jura i kreda, ali i paleozojske
krede8.


c) Fliš9 (Flysch): jako je rasprostranjen najčešće u zapadnoj
Grčkoj. Ovi sedimenti potječu većinom iz
eo- i oligozena, rjeđe je to kredni flysch. Flysch dosiže
često debljinu od nekoliko tisuća m.


d) Neogen: horizontalno sedimentiran neogen izgrađuje
grčki krajobraz na sjeverozapadnom Peloponezu,
u Kassandri, Attici i Sera-Sidiokastron-Nigri


´ ti. Posebno veliko protezanje je u dolini Thessaloniki-
Kilkis-Giannitsa. Sastoji se od pijesaka, gline,
ilovače, pješčanog lapora i karonatnog sedimentnog
stijenja.


NNW = sjever-sjeverozapad (North-north-west; SSE - Jug-jugoistok (South-south-east, odn. njem. Sud-siid-Ost), Franc. Nord-nordouest;
Sud-sud-orient)
Mariolopulos, E., 1938., The climate of Greece, Athens
Citirano po radu: Liatsikas, N., 1946., General Geotechnic Map of Greece
Katakousinos, D., 1956., Der Boden, Thessaloniki (upotrijebljen radni prijevod s grčkog)
Maravelikis, M., 1956., Abrisse der Gcologie, Thessaloniki (upotrijebljen radni prijevod s grčkog)
Sedimenti nastali taloženjem pod pritiskom u udolinama prilikom nabiranja gorja, a sastoje se od slojevitih pješčenjačkih i kalcijkih
grebenja




ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 13     <-- 13 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390
UDK 630* 904


GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA


GREECE: A SURVEY OF FORESTRY AND FOREST INDUSTRIES


Rudolf SABADI*


SAŽETAK: Grčka spada među siromašnije članice Zajednice petnaestorice
EZ. Kao pretežito mediteranska zemlja, šumarstvo Grčke, zbog oblika njezinog
teritorija, reljefa i geografije te posebice povijesti, jedno je od najbolnijih
gospodarskih grana te zemlje, u kojoj je s dugom obalom, stoje olakšavalo
pristupnost, bila i kolijevkom europske civilizacije. Ona je i poprištem neprekidnih
borbi i krčenja te šumskih požara, najteže pogođena erozijom. Na
takvom erodiranom tlu pučanstvu ne preostaje drugo da u borbi za svakodnevicu
koristi zemljište prema onom kakvo ono jest, jer za melioracije i druge
zahvate zaštite nije nikada bilo raspoloživih sredstava.


Šumarstvo i prerada drveta u Grčkoj predstavljaju u nacionalnom gospodarstvu
tek 0,15 % (šumarstvo) i 1,17 % (prerada drveta). Zbog takvog stanja
državi izgleda nije drugo ni preostalo nego da propisima održava nekakvo nemoguće
stanje interventnih promašaja (npr. u eksploataciji šuma, prodajama
drveta industriji, itd.), što osujećuje bilo kakav značajniji napredak u skoroj
budućnosti. Doda li se ovdje ogromna opasnost šteta od požara, u relativnom
smislu najteže od svih mediteranskih zemalja, za očekivati je da će Grčka za
nekoliko desetljeća biti sve izrazitija uvozna zemlja za drvo i drvne proizvode.
Bez vlastite osnove, a isto tako i s malo iskustva u rastućim kvalitetnim zahtjevima
tržišta EU, a posebno vlastitog, Grčka će morati uz daleko bolnije zahvate
proći put kojega su prošli ili prolaze npr. Portugal, Španjolska ili Irska.


Ključne riječi: geografske i reljefne značajke -rasprostranjenost šuma
-proizvodnja i potrošnja šumskih i drvnih proizvoda -šumarska politika


UVOD
Ova je studija kompilacija raspoloživih izvora o šuzija
stojim na stajalištu da će to u obliku i obujmu kamarstvu
Grčke, kojeg sam priredio svojevremeno kav predajem našoj stručnoj javnosti poslužiti kao koza
studiju o stanju hrvatskog šumarstva, izrađenu risna informacija o šumarstvu zemlje koja je, iako me1994/
95., a koja je trebala poslužiti radi dobijanja potditeranska
kao što je i velik dio hrvatskog prostora,
punije slike o naporima i kretanjima u šumarstvima neprošla
povijesno drukčiji put od onoga naše domovine
kih zemalja. Iza toga je studija doživjela izvjesne preiHrvatske.
Onima koji će pak na nedostacima ovoga
nake i dopune. rada imati potrebu da načine bolji prikaz, mogu iskreno
poželjeti puno uspjeha i čestitati, jer će naša stru


Autor ovog rada nema iluzija daje on besprijekoran


čna javnost time biti obogaćena.


i da bi se moglo tome još mnogošta dodati, proširiti ili


prikazati na nekakav drukčiji način. Bez takvih preten


OPĆENITO


Grčka (HeAAaa najjužnija je zemlja Balkanskog stanovnika (1992). Glavni grad Atena, govorni jezik
poluotoka s površinom 131 960 km2 i oko 10 600 000 novogrčki.


* Prof. u. m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl. oec. Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb