DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 13 <-- 13 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 7-8, CXXVI (2002), 367-390 UDK 630* 904 GRČKA - PREGLED ŠUMARSTVA I PRERADE DRVA GREECE: A SURVEY OF FORESTRY AND FOREST INDUSTRIES Rudolf SABADI* SAŽETAK: Grčka spada među siromašnije članice Zajednice petnaestorice EZ. Kao pretežito mediteranska zemlja, šumarstvo Grčke, zbog oblika njezinog teritorija, reljefa i geografije te posebice povijesti, jedno je od najbolnijih gospodarskih grana te zemlje, u kojoj je s dugom obalom, stoje olakšavalo pristupnost, bila i kolijevkom europske civilizacije. Ona je i poprištem neprekidnih borbi i krčenja te šumskih požara, najteže pogođena erozijom. Na takvom erodiranom tlu pučanstvu ne preostaje drugo da u borbi za svakodnevicu koristi zemljište prema onom kakvo ono jest, jer za melioracije i druge zahvate zaštite nije nikada bilo raspoloživih sredstava. Šumarstvo i prerada drveta u Grčkoj predstavljaju u nacionalnom gospodarstvu tek 0,15 % (šumarstvo) i 1,17 % (prerada drveta). Zbog takvog stanja državi izgleda nije drugo ni preostalo nego da propisima održava nekakvo nemoguće stanje interventnih promašaja (npr. u eksploataciji šuma, prodajama drveta industriji, itd.), što osujećuje bilo kakav značajniji napredak u skoroj budućnosti. Doda li se ovdje ogromna opasnost šteta od požara, u relativnom smislu najteže od svih mediteranskih zemalja, za očekivati je da će Grčka za nekoliko desetljeća biti sve izrazitija uvozna zemlja za drvo i drvne proizvode. Bez vlastite osnove, a isto tako i s malo iskustva u rastućim kvalitetnim zahtjevima tržišta EU, a posebno vlastitog, Grčka će morati uz daleko bolnije zahvate proći put kojega su prošli ili prolaze npr. Portugal, Španjolska ili Irska. Ključne riječi: geografske i reljefne značajke -rasprostranjenost šuma -proizvodnja i potrošnja šumskih i drvnih proizvoda -šumarska politika UVOD Ova je studija kompilacija raspoloživih izvora o šuzija stojim na stajalištu da će to u obliku i obujmu kamarstvu Grčke, kojeg sam priredio svojevremeno kav predajem našoj stručnoj javnosti poslužiti kao koza studiju o stanju hrvatskog šumarstva, izrađenu risna informacija o šumarstvu zemlje koja je, iako me1994/ 95., a koja je trebala poslužiti radi dobijanja potditeranska kao što je i velik dio hrvatskog prostora, punije slike o naporima i kretanjima u šumarstvima neprošla povijesno drukčiji put od onoga naše domovine kih zemalja. Iza toga je studija doživjela izvjesne preiHrvatske. Onima koji će pak na nedostacima ovoga nake i dopune. rada imati potrebu da načine bolji prikaz, mogu iskreno poželjeti puno uspjeha i čestitati, jer će naša stru Autor ovog rada nema iluzija daje on besprijekoran čna javnost time biti obogaćena. i da bi se moglo tome još mnogošta dodati, proširiti ili prikazati na nekakav drukčiji način. Bez takvih preten OPĆENITO Grčka (HeAAaa najjužnija je zemlja Balkanskog stanovnika (1992). Glavni grad Atena, govorni jezik poluotoka s površinom 131 960 km2 i oko 10 600 000 novogrčki. * Prof. u. m., dr. se, dipl. ing. šum., dipl. oec. Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb |