DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/2002 str. 11 <-- 11 --> PDF |
M. Grubešić. M. Vodolšak. D. Križaj: ANALIZA STRUKTURE LOVACA NA PODRUČJU KRAPINSKO Šumarski lisl br. 7 8, CXXVI (2002), 361-366 2. Grafički prikaz postotnog udjela umirovljenika lovaca: 2. Chart of relation between hunters and pensioners: Umirovljenici Pensioners Ukupni broj lovaca Total number of hunters 6. RASPRAVA - Discussion Na temelju provedenog istraživanja medu populacijom lovaca u Krapinsko-zagorskoj županiji, na reprezentativnom uzorku koji je obuhvatio 40 % lovaca i lovačkih udruga, može se dobivene rezultate smatrati vjerodostojnima za istraživano područje odnosno županiju. Već u prvom pregledu osnovnih podataka o brojnom stanju lovaca i pripravnika u promatranim lovačkim udrugama vidljiva je velika raznolikost. Broj lovaca u pojedinim udrugama kreće se od 19 do 158. Istovremeno se uočava različit broj pripravnika u pojedinim udrugama, čak 5 udruga od 15 promatranih nije evidentiralo niti jednog pripravnika, a najviže je 7 pripravnika u jednoj udruzi. Prosječno gledano u promatranoj populaciji ima oko 5 % pripravnika, što osigurava donekle potrajnost i stabilnost broja članova u udrugama na približno istoj razini. Prema dobivenim rezultatima vidljivo je daje najveći broj lovaca po starosti između 40 i 60 godina. Glavni razlog takvog trenda je u tome, što je taj dio članstva materijalno osiguran, a dobro znamo da lov i sve stoje uz lov vezano, iziskuje velika novčana odricanja. Drugi razlog bio bi u tome što mlađi ljudi imaju obveza prema svom redovnom školovanju i obitelji, te veliki dio vremena ulažu u stvaranje svog životnog statusa koji će im kasnije omogućiti i bolju materijalnu osnovu. Važno je ne zanemariti i druge sportske aktivnosti kojima se mladi bave, a i sam način provođenja slobodnog vremena i života uopće. S obzirom na duljinu trajanja lovačkog staža, najveći broj lovaca nalazi se unutar 1-20 godina. To je u izravnoj vezi sa zaključkom, da mladi ljudi koji još nisu izgradili materijalnu osnovu za budući život, nemaju materijalne mogućnosti za učlanjenjem u lovačka dru štva i bavljenje lovom. Automatski se podiže dobna pristupna granica, a samim time skraćuje se i vijek proveden u lovačkim organizacijama. Duljina lovačkog staža u uskoj je povezanosti s iskustvom, znači i s obavljanjem određenih funkcija u lovačkoj udruzi odnosno u samom lovu (Andrašić 1955., 1984., Darabuš, Jakelić 1996., Skupina autora 2001.). Uvidom u stručnu osposobljenost članova lovaca vidljivo je da najveći udio imaju lovci sa srednjom stručnom spremom. Zanimljiv je podatak dosta velik broj lovaca s niskom stručnom spremom i on u uzorku iznosi 15,4 %, što je veći udio od članova s visokom stručnom spremom od 9,6 %. Postotak inženjera, magistara i doktora znanosti daleko je ispod očekivanja, glede činjenice daje lov elitni sport, pa nam svi ti pokazatelji govore daje premalo visokoobrazovanog kadra koji može i treba lov i lovstvo podići na vizu razinu. Dakle, premalo je ljudi koji mogu raditi na promicanju lovstva i izvan lovačkih organizacija, a ponajprije se to odnosi na edukaciju djece i ljudi koji nemaju dobar stav prema lovu. Tu je vrlo važno da taj dio pučanstva shvati problematiku lovstva i ulogu samih lovaca u tome, te da se jednom iskorijene stare predrasude o "uništavanju sveg živog". Također, zakonskim je propisima, konkretno Pravilnikom o stručnoj službi za provedbu lovnogospodarske osnove ("Narodne novine" broj 48/96.) i Pravilnikom o lovočuvarskoj službi ("Narodne novine" broj 48/96.), određena najmanja stručna sprema potrebna za ispunjenje pojedinih obveza ovlažtenika prava lova. Posljednja analiza govori o postotnom udjelu starijih članova - umirovljenika u ukupnoj strukturi članstva lovačkih organizacija, a također je važna radi ra |