DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 98     <-- 98 -->        PDF

neprihvatljivih izmjena Zakona o šumama, na dnevnom
redu Hrvatskog sabora, bili su temelj rasprave i
zaključaka.


1.
Gospodarenje šumskim ekosustavima zahtijeva i
nalaže integralan, znanstveno-stručni pristup i nedjeljivost
u funkciji upravljanja i gospodarenja. Takav
pristup jasno nameću stalno rastuće spoznaje o
veličini i značaju takozvanih općih dobara koje
šuma proizvodi (kisik, pitka voda, klima, krajolik),
ali i njihovog održivog i kompetentno kontroliranog
korištenja.
2.
Prirodnost šuma Hrvatske u količini od čak 95 %, i
njihova biološka raznolikost, temeljni su uvjeti stabilnosti
i potrajnosti toga najkompliciranijeg i izrazito
osjetljivoga ekosustava, koji samo u takvom
stanju može imati maksimalnu proizvodnost drvne
tvari i općih dobara, te konačno kao najdragocjeniju
mogućnost svoje prirodne samoobnovljivosti. Spoznaje
o veličini i značaju svih ovih trajnih funkcija
šume, uvjetuju i upozoravaju na opasnosti koje sa
sobom nosi jednostrani, profitu podređen pristup
gospodarenju šumskim ekosustavima.
3.
Ukupno dosadašnje gospodarenje šumskim ekosustavima
Hrvatske, vjerodostojnim podacima svjedoči
izrazito korektno poštivanje temeljnih znanstveno-
stručnih postulata u pogledu potrajnog (održivog)
razvoja. Štoviše, jasno je vidljiv stalni trend
rasta šumskih površina, drvnih zaliha i prirasta.
Zbog trajne ugroženosti, sušenja šuma i degradacije
šumskih staništa, osnovna je preokupacija znanosti
i struke brza i učinkovita sanacija staništa i obnova
šuma. Takvi uzgojni zahvati mijenjaju postojeće
prioritete i ciljeve, te istovremeno nalažu značajno
veća ulaganja u uzgojne radove.
4.
Zbog mnogoznačnih vrijednosti i osobite važnosti
šumskih ekosustava, kao dobru od posebnog interesa
za Republiku Hrvatsku (članak 52. Ustava), Hrvatsko
šumarsko društvo izražava upozorenje Hrvatskom
saboru, moli i zahtijeva da se iz Prijedloga
zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama,
s konačnim prijedlogom Zakona, koji je upućen
zastupnicima, isključe sve one odredbe koje nisu
nužne u hitnom postupku za preoblikovanje ustroja
iz javnog poduzeća u trgovačko društvo. Čvrstog
smo stajališta kako šumski ekosustav zaslužuje temeljitiju,
stručnu i osjetljivu raspravu prije donošenja
novih odredbi Zakona o šumama.
Na temelju ovih zaključaka, sačinjen je i upućen
dopis svim zastupnicima Hrvatskog sabora i članovima
Vlade RH, sažet u 5 točaka. I taj dopis, kao i sve rasprave
i zaključke, dali smo na uvid članovima HŠD-a i
svim čitateljima putem Šumarskog lista. Iz onoga stoje
slijedilo, zaključujemo daje zahtjev uvažen.


Za aktivnost HŠD-a u 2001, godini značajno je podsjetiti
na organizaciju multidisciplinarnog Okruglog


stola pod naslovom "Žirenje, pašarenje i brst u prirodnim
šumskim ekosustavima". Saznanje šumarsko-lovne
znanosti i struke u Hrvatskoj o štetnim posljedicama
prisutnosti domaće stoke u šumskim ekosustavima i
nastali problemi njihovim ulaženjem u šumu, a i oni
još veći koji bi prema tadašnjoj i sadašnjoj situaciji na
terenu mogli nastati, ponukali su nas da, posebice nakon
nestručne televizijske emisije o toj temi, o ovoj
problematici raspravimo pred medijima zajedno sa
stručnjacima iz područja šumarstva, lovstva, agronomije,
veterine, biologije i ekologije. Nakon rasprave
usklađeno je 5 zaključaka:


1.
Očuvanje prirodnosti, stabilnosti, proizvodnosti i napose
samoobnovljivosti, osjetljivih, a sad i znatno
ugroženih prirodnih šumskih ekosustava, temeljna je
zadaća šumarske znanosti i struke. Poštivanje zakonskih
odredbi o zabrani žirenja, pašarenja i brsta u šumama,
kao opasnom ekscesu za šumska staništa, osnovni
je preduvjet osiguranja opstanka šuma. Zbog
toga, jasan je i nedvojben stav sudionika okruglog
stola o isključenju bilo kakve mogućnosti ulaska domaće
stoke u prirodni šumski ekosustav.
2.
U pogledu lovnog gospodarstva, prisutnost domaće
stoke u lovištima izaziva izrazito negativne utjecaje i
dugoročne posljedice: zbog prehrambene i prostorne
konkurencije divljači; u pogledu uništavanja staništa
zbog prekobrojnosti; zbog genetskog zagađenja križanjem
(divlja-domaća svinja); radi pada ugleda lovstva
u Europi i gubitka tržišta za lovni turizam.
3.
Patolozi Hrvatskog veterinarskog instituta u nepoštivanju
pozitivnih propisa o obveznom cijepljenju
protiv svinjske kuge, neprovedbi mjera zaštite životinja
od zaraznih i nametničkih bolesti i njhovog
obilježavanja (markiranja), vide potencijalnu opasnost
od širenja svinjske kuge, trihineloze, metilja,
bruceloze, bjesnoće i drugih bolesti. Predvidljive i
dugoročne tragične posjedice na mnogim gospodarskim
granama, dovoljan su razlog za jasno upozorenje
znanstvenika Hrvatskog veterinarskog instituta
o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih propisa
koji reguliraju zabranu takvog ekstezivnog i nekontroliranog
načina stočarenja.
4
Rješenje ove problematike sudionici okruglog stola
vide isključivo u dosljednom poštivanju, od RH
potpisanih međunarodnih konvencija, svih zakonskih
odredbi i donošenju prostornih planova, koji će
jasno razgraničiti površine šuma od poljodjelstva i
stočarstva.


5.
Cilj zaštite i očuvanja prirodnih šumskih ekosustava,
razvoj šumarstva, lovstva i naprednog stočarstva
bit će postignut samo onda, budu li sve interesne
i stručno odgovorne skupine; od institucionalnih,
gospodarskih, obrazovnih, informativnih i kontrolnih,
savjesno i odgovorno izvršavale svoje funkcije,
poštivale i provodile zakone.