DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Tema 102. redovite skupšine HŠD-a, održane u Zagrebu 16. srpnja 1998., bila je slična prethodnoj "Promišljanje o stanju šumarstva na pragu 21. stoljeća". Poticaji raspravi, predsjednika HŠD-a Slavka Matica i tadašnjeg direktora "Hrvatskih šuma" Ivana Tarnaja te rasprava, bili su temelj zaključcima sažetim u 14 točaka. Navest ćemo najznačajnije: 1. Šumarstvu 21. stoljeća nužni su intelektualni, slobodni, pošteni i hrabri šumarski stručnjaci, naoružani mnogim specijalističkim znanjima iz područja biologije, ekologije, informatike, i sve do promidžbe. Potrebna mu je dobro i stabilno konstituirana pravna država. 2. Okupljanje struke i njeno jedinstvo u koncepciji i strategiji razvoja, njegovanje i razvijanje kreativnosti i motiviranosti kod pojedinaca na razini revira, šumarije i radne jedinice, treba suprotstaviti centralizmu na svim područjima, koji je pothranjivan preživjelom iluzijom kako je moguć napredak bez suprotstavljanja i borbe mišljenja. 3. Izostanak slobodne stručne misli, zastranjivanje u provedbi unčikovite organiziranosti, proizvodi gubitak motiviranosti u stvaranju dohotka i kreativnog stvaralaštva kod šumarskih stručnjaka. U ostalim zaključcima naglašava se: potreba usklađivanja zakona, pravilnika i drugih odredbi, koje se donose jednostrano i na štetu šumarske struke, a zadiru u probleme šumarstva u užem i širem smislu; nužno uspostavljanje i razvijanje tržišnih odnosa između šumarstva i drvne industrije; - licenciranje radova u šumarstvu; potreba da razvoj šumarstva prati šumarska znanost i sveobuhvatna stručna naobrazba uključivši i srednjoškolsku; potreba izvedbe vodotehničkih zahvata, na način da se ne mijenjaju hidrološke prilike biotopa i ne ugrožava opstanak nizinskih šumskih ekosustava, te da se kod građevinskih radova u prostoru izbjegava uništavanje vrijednih šumskih površina; - jednoglasna podrška direktoru "Hrvatskih šuma" Ivanu Tarnaju i njegovim stavovima izrečenim u poticajnom referatu. Potaknuti nizom rasprava, od Hrvatskog sabora do emisija HRT-e, nakon ljetnih katastrofalnih požara, održali smo u prostorijama HSD-a 4. studenoga 1998. god. Okrugli stol na temu "Protupožarna preventiva". Uz nazočnost predstavnika HŠD-a, Hrvatskih šuma, nadležnih Saborskih odbora, Ministarstava polj. i šumarstva, zaštite okoliša i prostornog uređenja i unutarnjih poslova, Hrvatske vatrogasne zajednice, Zapovjedništva DVD, Zbora novinara za okoliš, HRT i tiska, nakon rasprave, doneseni su zajednički zaključci. Najvažnije stavke tih 6 zaključaka su: - osmišljena, svrhovita i dugoročno učinkovita protupožarna preventiva pretpostavlja izradu i donošenje Prostornog plana Primorske Hrvatske, kao podloge za razvoj različitih gospodarskih aktivnosti, ali i obvezu korisnika prostora glede protupožarne preventive, - jedinstvenom vrhovnom stožeru vatrogasne službe, predlaže se ustrojavanje multidisciplinarnog Znanstvenog savjeta za protupožarnu zaštitu, - u suradnji sa službama odnosnih županija, stručnjaci Hrvatskih šuma trebaju prići izradi Procjene opasnosti od šumskih požara, - na području priobalja, Hrvatskim šumama je potrebno sa državne razine osigurati financijsku potporu za organiziranje kvalitetne i čvrste šumarske službe, - zakonskom regulativom potrebno je osigurati veće kaznene mjere za prekršitelje propisanih mjera zaštite od požara, - potrebna je edukacija stanovništva i praćenje svega putem javnih medija te osnivanje DVD-a duž priobalja, stimulativnim mjerama treba riješiti problem zapuštenih poljoprivrednih površina, - potrebno je poboljšati metodologiju obračuna šteta od požara; - vjeruje se da će država shvatiti da je preventiva mnogo učinkovitija i jeftinija od saniranja posljedica požara. Na 103. redovitoj skupšini HŠD-a, održanoj u Ogulinu 25. lipnja 1999. godine, dan uoči natjecanja šumarskih ranika na Bjelolasici, raspravili smo o tri teme obuhvaćene zajedničkim naslovom "Aktualni problemi i zadaće hrvatskoga šumarstva": a) Upravljanje i gospodarenje zaštićenim objektima prirode (svojim referatima poticatelji rasprave bili su Tomislav Starčević, Robert Laginja, tadašnji doministar, Vladimir Čamba iz Saveznog ministarstva poljoprivrede i šumarstva Austrije i Darko Getz), b) Vodoprivredna naknada - stanje i prijedlozi za rješenja (svojim referatom poticatelj rasprave bio je Petar Jurjević), 3. Zapošljavanje šumarskih djelatnika i razvoj poduzetništva u šumarstvu (svojim referatom poticatelj rasprave bio je Josip Dundović). Raspravljajući o odnosnim temama, uputili smo odgovornima pitanja: - kako je moguće da se u Hrvatskoj ide na proglašavanje nacinalnim parkovima područja koja su više od dva stoljeća utjecana gospodarskim mjerama šumarske struke, a sve to bez temeljite znanstvenostručne podloge, tek na osnovi, uistinu deklarativnih postavki o zaštiti prirode i okoliša; zašto ta po |