DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Poslove iz uzgajanja šuma, šumarske ekologije, pridobivanja drva, zaštite šuma, uređivanja šuma, mjerenja u šumarstvu, održavanja šumovitih nacionalnih parkova, park šuma, parkovnih površina (drveće, drvoredi, arboretumi idr.), lovstva i primarne prerade drva, mogu obavljati isključivo šumarski stručnjaci: diplomirani inženjeri šumarstva kao nositelji posla, šumarski tehničari i kvalificirani šumski radnici kao prevoditelji. Ustanove koje gospodare šumama i šumarska struka u cijelosti ne smiju sužavati djelokrug rada, već ga naprotiv trebaju širiti, omogućujući da se ne smanjuje broj zaposlenika na 3 do 4 000, kako neki predlažu, nego da se povećava u skladu s poslovima koji po stručnosti pripadaju šumarstvu. Nestručno obavljanje ovih poslova imat će dalekosežne nepovoljne posljedice, jer će se u najširem smislu smanjiti vrijednost šumskoga bogatsva Republike Hrvatske. 8. Traži od Ministarstva poljoprivrede i šumarstva da organizira stručnu raspravu o izradi programa sanacije i razvoja šumarstva i lovstva u Hrvatskom Podunavlju. 9. Skreće pozornost svim mjerodavnim tijelima kako je industrijske, energetske i druge objekte, koji mogu ugroziti estetiku prostora i otpadom onečistiti okoliš, bolje planirati i izvoditi u estetski i ekološki već narušenom prostoru, koji će se na taj način donekle urediti (za što obično nema novaca), te svakako izvan parkova i zaštićenih krajolika. Velebit, koji je UNESCO 1978. godine uvrstio u međunarodnu mrežu rezervata biosfere te koji je 1984. godine proglašen parkom prirode, potrebno je dosljedno štititi od neekološke gradnje uz obalu, kao što je planirana termoelektrana "Lukovo Sugarje". 10. Predlaže Vladi RH nužnost promjena nekih članova Upravnog odbora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb, iz njezine nadležnosti, te da nove članove imenuje iz redova šumarske struke i na način predviđen 21. člankom Zakona o šumama. 11. Zadužuje Upravni odbor Hrvatskoga šumarskog društva da uputi zahtjev HRT da se na programu HRT emitira redovito jednom tjedno emisija o hrvatskome šumarstvu u trajanju od 1 sata. Nadajmo se da će ovaj pokušaj, za razliku od prijašnjih uspjeti, jer hrvatsko šumarstvo, koje skrbi za šume i šumsko zemljište na 43,5 % površine Hrvatske, to i zaslužuje. 12.Ističe "Hrvatskim šumama", p.o. Zagreb, potrebu dosljednije primjene revirnog sustava gospodarenja. To bi, uz 7. točku Zaključaka, otklonilo sadašnje zabrinjavajuće stanje u zapošljavanju mladih diplomiranih inženjera šumarstva, kakvo do sada nije zabilježeno. 13.Zaključuje kako je potrebno organizirati: a) redovita predavanja i okrugli stol, posebice kada je riječ o temama od sudbonosnog značenja za šumarsku struku, na kojima bi šumarski struč njaci raspravljali i predlagali zaključke, koje bi mjerodavni trebali prihvatiti, b) javne tribine na kojima bi šumarski stručnjaci upoznavali javnost o hrvatskome šumarstvu. 14.Podržava projekt Svjetske banke Obnova i zaštita priobalnih šuma, kojega će ostvarenje, među ostalim, osigurati i bolju protupožarnu zaštitu šuma. 15.Proglašava 20. lipnja Danom hrvatskoga šumarstva (slijedi obrazloženje daje tog dana 1991. HSD na redovitoj Skupštini, u slobodnoj Republici Hrvat skoj, jednoglasno promijenilo dotadašnji naziv u stari naziv Hrvatsko šumarsko društvo). Ovi zaključci, poslani na sve mjerodavne adrese, s jedne strane pokazuju aktualne zadaće koje smo tada rješavali i program daljih aktivnosti, a s druge strane omogućuju nam ocijeniti njihov utjecaj i ostvarenje. Koliko glede toga možemo biti zadovoljni ili nezadovoljni, možemo zaključiti ako se upitamo što bi i kako bi bilo da ih nismo donijeli i uputili mjerodavnima. Najnezadovoljniji možemo biti tempom kojim se neke stvari pomiču. Primjerice, već tada se oštro inzistiralo na decentralizaciji, s tvrdnjom da se šumariji, kao neizbježno temeljnoj organizacijskoj jedinici s punom odgovornošću i ovlaštenjima u dohodovnoj utakmici, ne daje dovoljno značaja, kao i svim mogućim poticajnostima, bez kojih, kao što je rečeno zasigurno nema ni ukupnog rasta ni razvoja šumarstva Hrvatske. Po našoj ocjeni potpuno nezodovljni smo glede točke 11., tj. odnosa HRT-e, gdje unatoč nastojanjima nismo naišli na razumijevanje, te točke 14. glede projekta Svjetske banke, koji je otišao u potpuno pogrešnom smjeru, trošeći novac na bespotrebne administrativne poslove koje odrađuju inozemni stručnjaci, a koji predviđa smanjenje zaposlenosti, umjesto onog izvornog koji je osiguravao razvoj i radove te veću zaposlenost. U povodu Dana hrvatskoga šumarstva, 20. lipnja 1998. godine, održan je terenski kolokvij na temu "Sume Medvednice jučer, danas i sutra". Pozvani su predstavnici medija, planinara i "novih" zaštitara prirode da ih upoznamo s nekim radovima iz područja naše struke. Odabrano je pet stajališta: 1. iznad pilane Bliznec, mlada bukova sastojina, obnavljana od 1974, god.; 2. kod Adolfovca, rezultati intervencije šumarskih stručnjaka poslije vjetroloma i vjetroizvala 1974. god. (sadnja smreke, borovca i dr.); 3. srednjedobna dobro izgospodarena bukova sastojina sa zakašnjelim vađenjem starih bukovih stabala; 4. "šumarev grob" preborna šuma jele i bukve u zoni šumskog rezervata (danas park šuma) i 5. kod Puntjarke, obnova smreke i jele poslije čistih sječa između 1935 i 1945. god. |