DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 79 <-- 79 --> PDF |
Sjeme plutnjaka bere se na klasičan način sa zemlje ili pomoću postavljenih cerada. Klijavost sjemena ubranog pomoću cerada malo je veća od onoga skupljenog sa zemlje (97 % / 87 %). Obavljena su istraživanja ponašanja sjemena u raznim uvjetima, pri promjeni temperature i vlage, što je omogućilo korisna saznanja. Žirevi plutnjaka imaju reduciranu i neujednačenu razinu spavanja (zbog embrionalne nezrelosti) te stratifikacija daje lagani porat klijavosti. Stratifikacija na 0 °C s 12 % vlage uz primjenu supstrata u razdoblju od 42 dana daje dobre rezultate. Klijavost žira ostaje nepromije- ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI njena i nakon 9 mjeseci, a ta su svojstva nepromijenjena i do jedne godine. Čuvanje žireva na višoj temperaturi (npr. 5 °C) i manjoj vlažnosti (npr. 34 %) ne daje dobre rezultate. Žirevi koji se drže na temperaturi nižoj od 0 °C trpe oštećenja od smrzavanja. Uporaba vrećica od polietilena uz kontroliranu temperaturu i vlagu omogućuje očuvanje klijavosti sjemena do vremena koje je optimalno za sjetvu. Frane Grospić dipl. ing. INTERLAUB 2001. 50. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE O BJELOGORIČNOM DRVU U OFFENBURGU - NJEMAČKA U VREMENU OD 8. 11. - 11. 11. 2001. U Offenburgu (Baden-Württemberg) 9. studenog 2001. godine, održano je redovito godišnje sada već 50. međunarodno savjetovanje o bjelogoričnom drvu u organizaciji Udruge pilanara i drvne industrije Baden - Württemberg. Mr. sc. Josip D u n d o v i ć, dipl. ing. šum. - savjetnik i Darko B i šćan, dipl. ing. šum. - komercijalist, Direkcija "Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Jurica Tomljanov i ć, dipl. ing. šum. - upravitelj Uprave šuma Senj, Stjepan Kovačević, dipl. ing. šum. - rukovoditelj Komercijalnog odjela Uprave šuma Bjelovar te Marijan Kofer, dipl. ing. šum. - GIU CROATIADRVO Zagreb. Pozvani su kao predstavnici Hrvatske od Udruženja pilanske i drvne industrije Baden Württemberg, utemeljitelja ovog savjetovanja. Sudjelovanje naše delegacije poželjno je i potrebno, jer hrvatska proizvodnja, prerada i trgovina tvrdim bjelogoričnim drvom zauzima značajno mjesto u europskim razmjerima. Na Interlaub 2001. došli su predstavnici iz Francuske, Belgije, Švicarske, Austrije, Njemačke i Hrvatske, te predstavnici ministarstva, šumarstva, pilanske i drvne prerade, proizvođača furnira, građevinske stolarije, parketa, namještaja i dijelova namještaja, konzalting poduzeća, trgovine - dakle lanca proizvodnje (sirovina - prerada - finalna proizvodnja - trgovina i konzalting za tvrdo drvo bjelogorice) iz Europe. Na savjetovanju su bili iznijeti referati: 1. Tržište bjelogoričnog drva s Francuskog i Europskog stajališta gospodin Rene Maechler, potpredsjednik francuskog udruženja pilanara i glasnogovornik Udruženja, potpredsjednik europskog udruženja pilanara 2. Aktualni događaji na tržištu bjelogorične oblovine - gospodin Klaus Hummel, predsjednik udruženja pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg i glasnogovornik za bjelogorično drvo 3. Aktualno stanje tržišta oblog i piljenog bjelogoričnog drva u Njemačkoj - gospodin W. Koope, glasnogovornik Udruženja pilanske i drvne industrije Sjever 4. Aktualni izgledi i tržni zahtjevi u izvozu bjelogoričnog drva u Aziju - gospodin K. P o 1 z, glasnogovornik za bjelogorično drvo Austrije U ovom dijelu, kao i na prethodnim savjetovanjima, podnijeto je i zajedničko izvješće "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb i GIU CROATIADRVO o stanju i kretanjima proizvodnje i tržišta bjelogoričnog drva u Hrvatskoj. Referat je podnio g. Marijan Hofer. U drugom dijelu savjetovanja, moderator Dr. Brucker, ravnatelj Udmženja pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg, usmjerena je rasprava na sljedeće teme: 1. Certificiranje šuma, korišteni sustavi PEFC i FSC, sukobi između ova dva sustava, produžetak certifikata na proizvodni lanac do krajnjeg korisnika, 2. Zašto izostaju investicije u sektoru prerade drva u EU, a pojačano se premještaju u istočno-europske države, 3. Kako uskladiti nesklad između šumarske ponude oblovine u svim napadajućim kvalitetama i vrstama |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 80 <-- 80 --> PDF |
drva s ograničenim traženjima kupaca piljene grade i izrađenih sortimenata definirane kvalitete, dimenzija i vrste drva, te kako to sve uskladiti i u cijenama radi očuvanja konkurentnosti. U raspravi je sudjelovao veći broj sudionika s postavljenim pitanjima, a odgovor su pokušali dati predstavnici pojedinih zemalja i njihovih udruženja te institucija: g. B. Cullier, Francuska, voditelj marketinga Nacionalnog ureda za šume (ONF), Strasbourg, K. Hummel, Njemačka, predsjednik Udruženja pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg i glasnogovornik za bjelogorično drvo, M. Joos, Njemačka, voditelj referade za drvo u Ministarstvu za prehranu i poljoprivredno područje - Baden - Württemberg - W. Koppe, Njemačka, glasnogovornik Udruženja pilanske i drvne industrije Sjever, - R. Moechler, Francuska, glasnogovornik za bjelogorično drvo - Francuska i Europa, potpredsjednik Europskog udruženja pilanara (EOS) K. Po Iz, Austrija, glasnogovornik za bjelogorično drvo Austrije, - R. Schafroth, Švicarska, glasnogovornik za bjelogorično drvo Švicarske g. Hess, Švicarska, vlasnik poduzeća za preradu drva, investitor u Rumunjskoj, M.Hofer iJ. Dundović, Hrvatska, predstavnici u ime šumarstva i prerade drva iz Hrvatske. Rasprava je bila vrlo živa i svrsishodna s naglascima na moguća rješenja. Iz rasprave se po temama mogu naglasiti sljedeća razmišljanja i stajališta: Ad. 1. Certifikacija certifikacija je pokrenuta radi zaštite tropskih šuma od krčenja i premošćivanja bojkota uvoza drva iz tih šuma, uslijed pojačanih pokreta za očuvanjem prirode certifikacija je nametnuta šumarstvu u cijelom svijetu, u Europi su aktualni FSC (južnoamerički i engleski) i PEFC (srednjeeuropski) sustavi među kojima vladaju interesni sukobi i međusobno nepriznavanje, većina zemalja Europe, a u tome sve članice EU, podržavaju sustav PEFC jer se smatra prikladnijim i jeftinijim za europske uvjete, i Hrvatska je podržala sustav PEFC, ali je započeto certificiranje po sustavu FSC jer su to tražili kupci; oko ovog je bilo dosta rasprave nakon našeg obrazloženja da moramo udovoljiti željama kupaca (Falijana); rečeno je da kao kandidati za ulazak u EU moramo i djelom pokazati da smo spremni i provoditi dogovore članica EU i odlučnije se suprostaviti pritisku FSC; izrečena je i zanimljiva tvrdnja da zemlje bez vlastite sirovine (Italija) podržavaju FSC sustav, što upućuje na jaču marketinšku aktivnost ovog sustava i jaču financijsku moć od PEFC sustava, certifikacija šuma mora se produžiti kroz cijeli proizvodni lanac za drvo u bilo kojem obliku prerade i iskorištavanja, čime će se ispuniti smisao i svrha certifikacije, jer osim ponude i potražnje na tržištu je važno i povjerenje. prema podacima UN ECE, sredinom 2001. godine certificirano je šuma: po FSC Švedska - 43 % po PEFC Finska - 60 % Poljska -16 % Norveška - 23 % HrvatskaUjed. Kraljevstvo -10 % - 4 % Njemačka Švedska - 12% -4 % Ostale zemlje Europe - 6 % Austrija -1 % SAD -12 % Ostali -19 % Sveukupno oko 19,5 mil. ha Sveukupno oko 36,8 mil. ha Ad. 2. Premještanje proizvodnje u istočno-europske zemlje i smanjivanje ulaganja u proizvodnju u matičnim zemljama Zapadne Europe Uz već rečeno u pojedinim referatima, u raspravi su iznijeti elementi motivacije za investiranje u Rumunjskoj na primjeru kojeg je izlagao gospodin Hess iz Švicarske: njegov holding ima 6 tvrtki u Francuskoj i tvrdi da bez Rumunjske ne bi mogli opstati u sljedeće 3 godine, u Rumunjskoj je investirao u pilanu, proizvodnju furnira, ploča, lameliranih elemenata i oplemenjenih dijelova iz drva za automobilsku industriju (kaže da u Rumunjskoj radi 20 000 zaposlenih za automobilsku industriju Mercedes), - za Rumunjsku se odlučio jer ima obilje sirovine i dobru stručnu radnu snagu uz nisku cijenu rada; smatra da treba ispuniti sljedeće uvjete za uspješno poslovanje u Rumunjskoj: Njemačko vodstvo - koje tamo živi i zna jezik Rumunjski partner s vezama s Vladom - stranci nemaju šansi rješavati administrativne probleme puno kapitala - morate imati vlastitu vodu, struju, velike zalihe rezervnih dijelova. Onaj tko ima dobar projekt s visokovrijednim proizvodima i puno kapitala, može uz navedene uvjete uspješno poslovati u Rumunjskoj. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Ad. 3. Nesklad ponude oblovine i potražnje prerađenih proizvoda u smislu kakvoće i cijena, te uporabljivosti neodgovarajućih dijelova drva i vrsta drva Ova tematika zahvatila je pitanja vrlo širokog spektra, kao stoje npr. crveno srce kod bukve, pojmovi "nisko - visoko vrijedno" drvo, uklapanje dijelova drva s "greškama" - kvrge i si. u konačni proizvod, pojam "greška" drva ako je ono inače zdravo, kako iskoristiti što više drvne mase i si., kako primjereno uskladiti cijene sirovine s cijenama iz njih dobivenih tržišno traženih proizvoda. U raspravi na tu temu, koja je bila vrlo snažno poticana i iz publike, može se naglasiti: - velika je vlastita pogreška proglasiti i upotrebljavati iraz "nisko vrijedno" drvo, "kost nije meso - ali kvrga je drvo" (Polz, Austrija) - bilo bi dobro kada bi mogli od stabla uzeti samo ono što nam odgovara a ostatak ostaviti da raste, no kako to nije izvedivo onda treba: naći kupce za sve Sortimente - ali uz pravu cijenu, povećati potrošnju i preradu usitnjavanjem u ploče i druge proizvode - iz sirovine koju "naizgled" tržište ne traži, povećati potrošnju u proizvodnji energije u zamjenu za skupo plaćenu naftu (korištenje biomase), sortiranje šumskih sortimenata prema namjeni uz adekvatne cijene, povećati cijene izrazito traženog drva i sortimenata da bi se moglo sniziti cijene manje traženih sortimenata, nastojati dugoročnije dogovarati sječu i proizvodnju, te preradu prema tržnoj potražnji a ne proizvoditi neovisno o tome treba li ili ne treba tržište takvu robu, cijene oblovine u osnovi mogu se izvesti samo iz međunarodno važećih cijena piljene građe, treba raditi na promociji i edukaciji korisnika i kupaca proizvoda iz drva; u tu svrhu se organiziraju razne manifestacije ("tjedan drva i si.") a formiraju se i fondovi za unapređenje prodaje drva, iz šumarstva i iz drvne industrije, na temelju prodanog m3 robe, potrebno je promovirati ideju "NATUR - PUR" -u slobodnom prijevodu "ČISTA PRIRODA", jer smo kroz industrijsku preradu ali i supstitute za drvo dovedeni u situaciju daje dobro samo ono drvo koje je najsličnije plastičnoj masi, drvo je u mnogim segmentima istisnuto drugim materijalima, što predstavlja značajne teškoće plasmana nekih sortimenata npr. bukovih pragova, koji u velikoj mjeri rješavaju pitanje uporabe bukve s crvenim srcem a gotovo su nestali iz potražnje. Na kraju je uz ostalo po ovoj temi, koja sama po sebi može biti dostatna za dugotrajne rasprave, gospodin Koppe izrekao misao koja odgovara težini ove problematike: "onaj tko riješi ove probleme - riješio je za budućnost najveće probleme šumarstva i prerade drva". Pilanarima je upućen savjet: - nužna je promjena strukture proizvodnje, - potreban je kontakt s arhitektima, - nužna j e izobrazba p i 1 anara, - potrebna je hrabrost i disciplina u ostvarivnju zacrtanih ciljeva. Idući sastanak "Interlaub 2002." održat će se u Offenburgu drugog petka u studenom 2002. godine. Ostali dojmovi: Nastup predstavnika iz Hrvatske, kako u izvještaj- srednim kontaktima iskazivali svoj interes i na poslovnom dijelu, tako i u raspravi, ugodno je primljen od nom planu, vodstva savjetovanja i brojnih nazočnih koji su nepo Zaključak: Vrlo uspjeli konkretni nastup predstavnika iz Hrvatske treba produbiti u razne oblike suradnje i umrežavanje hrvatskog šumarstva i prerade drva u europske tokove, udruženja i si. Upućenost na izvoz drva i proizvoda od drva zahtijeva od nas ne samo trgovačko i konkurentsku prisutnost već i ono u kreiranju politike i struke u području stvaranja propisa, normi i si. - što sve djeluje i na naše poslove i perspektive u našim djelatnostima. Posebice se nameće potreba našeg djelova nja u skladu s propisima i mjerama članica EU, čime se i djelotvorno potvrđuje naša želja i namjere što skori jeg članstva u EU. Na očekivanom nastupu iduće godine bilo bi uputno nastupiti s problemskim referatom i u raspravi. Marijan Hofer, dipl. ing. šum. mr. se. Josip Dundović, dipl. ing. šum. |