DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 79     <-- 79 -->        PDF

Sjeme plutnjaka bere se na klasičan način sa zemlje
ili pomoću postavljenih cerada. Klijavost sjemena
ubranog pomoću cerada malo je veća od onoga skupljenog
sa zemlje (97 % / 87 %).


Obavljena su istraživanja ponašanja sjemena u raznim
uvjetima, pri promjeni temperature i vlage, što je
omogućilo korisna saznanja.


Žirevi plutnjaka imaju reduciranu i neujednačenu razinu
spavanja (zbog embrionalne nezrelosti) te stratifikacija
daje lagani porat klijavosti. Stratifikacija na 0 °C
s 12 % vlage uz primjenu supstrata u razdoblju od 42 dana
daje dobre rezultate. Klijavost žira ostaje nepromije-


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI


njena i nakon 9 mjeseci, a ta su svojstva nepromijenjena
i do jedne godine.


Čuvanje žireva na višoj temperaturi (npr. 5 °C) i manjoj
vlažnosti (npr. 34 %) ne daje dobre rezultate. Žirevi
koji se drže na temperaturi nižoj od 0 °C trpe oštećenja
od smrzavanja.


Uporaba vrećica od polietilena uz kontroliranu temperaturu
i vlagu omogućuje očuvanje klijavosti sjemena
do vremena koje je optimalno za sjetvu.


Frane Grospić dipl. ing.


INTERLAUB 2001.
50. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE O BJELOGORIČNOM DRVU U
OFFENBURGU - NJEMAČKA U VREMENU OD 8. 11. - 11. 11. 2001.


U Offenburgu (Baden-Württemberg) 9. studenog
2001. godine, održano je redovito godišnje sada već


50. međunarodno savjetovanje o bjelogoričnom drvu u
organizaciji Udruge pilanara i drvne industrije Baden -
Württemberg.
Mr. sc. Josip D u n d o v i ć, dipl. ing. šum. - savjetnik
i Darko B i šćan, dipl. ing. šum. - komercijalist, Direkcija
"Hrvatske šume", p.o. Zagreb, Jurica Tomljanov
i ć, dipl. ing. šum. - upravitelj Uprave šuma Senj, Stjepan
Kovačević, dipl. ing. šum. - rukovoditelj Komercijalnog
odjela Uprave šuma Bjelovar te Marijan Kofer,
dipl. ing. šum. - GIU CROATIADRVO Zagreb.


Pozvani su kao predstavnici Hrvatske od Udruženja
pilanske i drvne industrije Baden Württemberg, utemeljitelja
ovog savjetovanja. Sudjelovanje naše delegacije
poželjno je i potrebno, jer hrvatska proizvodnja, prerada
i trgovina tvrdim bjelogoričnim drvom zauzima značajno
mjesto u europskim razmjerima.


Na Interlaub 2001. došli su predstavnici iz Francuske,
Belgije, Švicarske, Austrije, Njemačke i Hrvatske,
te predstavnici ministarstva, šumarstva, pilanske i drvne
prerade, proizvođača furnira, građevinske stolarije,
parketa, namještaja i dijelova namještaja, konzalting
poduzeća, trgovine - dakle lanca proizvodnje (sirovina


- prerada - finalna proizvodnja - trgovina i konzalting
za tvrdo drvo bjelogorice) iz Europe.
Na savjetovanju su bili iznijeti referati:


1.
Tržište bjelogoričnog drva s Francuskog i Europskog
stajališta
gospodin Rene Maechler, potpredsjednik
francuskog udruženja pilanara i glasnogovornik


Udruženja, potpredsjednik europskog udruženja
pilanara


2.
Aktualni događaji na tržištu bjelogorične oblovine
-
gospodin Klaus Hummel, predsjednik udruženja
pilanske i drvne industrije Baden - Württemberg
i glasnogovornik za bjelogorično drvo
3.
Aktualno stanje tržišta oblog i piljenog bjelogoričnog
drva u Njemačkoj
-
gospodin W. Koope, glasnogovornik Udruženja
pilanske i drvne industrije Sjever
4.
Aktualni izgledi i tržni zahtjevi u izvozu bjelogoričnog
drva u Aziju
-
gospodin K. P o 1 z, glasnogovornik za bjelogorično
drvo Austrije
U ovom dijelu, kao i na prethodnim savjetovanjima,
podnijeto je i zajedničko izvješće "Hrvatskih šuma",


p.o. Zagreb i GIU CROATIADRVO o stanju i kretanjima
proizvodnje i tržišta bjelogoričnog drva u Hrvatskoj.
Referat je podnio g. Marijan Hofer.
U drugom dijelu savjetovanja, moderator Dr. Brucker,
ravnatelj Udmženja pilanske i drvne industrije
Baden - Württemberg, usmjerena je rasprava na sljedeće
teme:


1.
Certificiranje šuma, korišteni sustavi PEFC i FSC,
sukobi između ova dva sustava, produžetak certifikata
na proizvodni lanac do krajnjeg korisnika,
2.
Zašto izostaju investicije u sektoru prerade drva u
EU, a pojačano se premještaju u istočno-europske
države,
3.
Kako uskladiti nesklad između šumarske ponude
oblovine u svim napadajućim kvalitetama i vrstama