DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Česta pitanja "koliko je staro ovo stablo" i "koliko godina doživi ova vrsta" prelaze okvire uobičajene radoznalosti. Nerjetko u procjeni životne dobi stabala prevladavaju gledišta vezana za mit i legendu u odnosu na stroge primjene znanstvenih saznanja. Definiciju starosti stabala dali su 1995. g. Kaenell i Schweingruber, a to je: dob jednog živog stabla nastalog iz sjemena je broj godina proteklih između formiranja prvog goda u kotiledonu i formiranja posljednjeg goda. Ustanovljenje točne starosti stabala vrlo je složena operacija, i to je postao predmet proučavanja specializirane discipline koja se zove dendrokronologija. To je nauka koja se bavi vremenskim rasporedom godova u prirastu stabala. Ispravna procjena starosti po broju godova moguća je u sjevernim zonama i zonama umjerenog pojasa, gdje postoji jasna razlika između vegetativnog razdoblja i mirovanja, iako je i to često vrlo teško. Određivanje starosti bazira se na uzimanju poprečnog uzorka (što predviđa obaranje stabla) ili uzimanje izvrtka pomoću Presslerovog svrdla. U tom slučaju potrebno je voditi računa o visini na kojoj se uzima uzorak i godinama koje su stablu trebale da dosegne tu visinu. Kod rada s Presslerovim svrdlom, kod debelih stabala teško je doseći središnju srž te je potrebno vaditi više izvrtaka. Uzimanje poprečnog uzorka uz obaranje stabala ne dolazi u obzir kod monumentalnih povijesnih stabala, te u zonama od posebnog naturalističkog interesa. Nikako nije moguće odrediti starost stabala po njegovim dimenzijama ili procjenom broja godova kod stabala s trulim ili šupljim deblom. U daljnjem tekstu autor nudi popis vrsta za koje je ustanovljena starost stabala veća od tisuću godina, koje zbog inte -esantnosti navodimo: Vrsta Starost Pinus longaeva 4844 Fitzroya cupressoides 3620 Sequoiadendron giganteum 3266 Juniperus occidentalis 2675 Pinus aristata 2435 Pinus balfouriana 2210 Sequoia sempervirens 2200 Larix lyalli 1917 Juniperus seopulorum 1889 Pinus flexi lis 1670 Thuja occidentalis 1653 Chamaecyparis nootkatensis 1636 Taxodium distichum 1622 Pinus albicaulis 1267 Lagarostrobus franklin ii 1089 Starost stabala bila je nepoznanica do polovice XX stoljeća. Ozbiljnim proučavanjem počeo se baviti Edmund Sc hum an, asistent A. E. Douglass-a na sveučilištu u Arizoni. On je 1957. g. otkrio stablo bora Pinus aristata staro 4723. g., što je bio tadašnji rekord. God. 1964. mladi asistent Donald Currey, dobio je dozvolu da sruši jedno stablo radi izrade doktorske dizertacije i ustanovio da ima 4844. g., stoje apsolutni svjetski rekord. Vrsta Pinus aristrata podijeljena je u dvije podvrste, te je podvrsta koja raste u Nevadi i Utah-u klasificirana kao Pinus longaeva, a ona u Slika Arizoni, New Mexicu i Coloradu je ostala Pinus aristata. Lokacija Wheeler Pk., Nevada, USA Northern Patagonia, Chile Sierra Nevada, California USA Sierra Nevada, California USA Central Colorado, USA Sierra Nevada, California USA Northern California, USA Kananaskis, Alberta, Canada Northern New Mexico, USA Northern New Mexico, USA Ontario, Canada Vancouver Island, Canada Bladen, North Carolina, USA Central Idaho, USA Tasmania, Australia Pinus longaeva (Utah USA) je najstarije živo stablo koje ima gotovo 5000 g. Godina mjerenja Currey 1965 Lara, Villalba 1993 M. Hughes, R. Touchan, E.Wright Miles and Worthington 1998 Brunstein and Yamaguchi 1992 A. Caprio E. Fritz Worrall 1990 H.Grissino-Mayer, E.Warren T.Swetnam, T. Harlan Kelly and Larson 1997 L.Jozsa Stahle, Cleaveland, Hchr 1988 Perkins and Swetnam 1996 Cook et al. 1991 Slika 2. Ariš u Alta Valmalenco je najstarije stablo Italije, ima preko 1000 g. |