DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 71 <-- 71 --> PDF |
1. sve vrste su vrijedne poštovanja, čak i ako nisu od neposredne koristi, 2. sve vrste - uključivši i njihov okoliš - održavaju naš Planet zdravim i 3. bioraznolikost je važna čovjeku za hranu, lijekove i mnoge druge potrebe. Od brojnih ispričanih "priča" i "pouka" iz Afrike pažnju ljubitelja prirode, pa i nas šumarnika, zasigurno će zanimati ona o ptici "dodo", najpoznatijoj izumrloj ptici na svijetu. Riječ je o golemom neletećem golubu s velikim kljunom, koji sve do dolaska pomoraca na otoku Mauricius nije imao neprijatelja. Dolaskom mornara i avanturista ptica "dodo" (riječ dolazi od nizozemske riječi koja znači debeo i polagan) ova im je ptica postala laka hrana i posve je istrijebljena do 1670. godine. Sprema li se tako nešto našem vuku, "najugroženijem kopnenom sisavcu u Hrvatskoj"? To je mnogima, reći će Sekulić, teško za povjerovati, jer se od malena uči da se vuka treba bojati. Vuk rijetko napada čovjeka. Ne postoji ni jedan jedini slučaj u čitavom svijetu daje vuk ubio čovjeka. Pored obrane vuka autorica diže svoj glas za zaštitu smedeg medvjeda, puhova, dupina, sredozemne medvjedice, šišmiša, kornjače čančare, želvi... ali i nekih insekata, školjki, cvijeća, jela (Možemo li spasiti naše jele?) i drugog. Prema Svjetskom fondu za prirodu (WWF) pet je čimbenika sadržanih u kratici PRIZG, koji najviše ugrožavaju život na Zemlji. To su: prevelika potrošnja, rast stanovništva, introdukcija stranih vrsta, zagađenje i gubitak staništa. Čitajući knjigu Ugroženi planet i sami se možemo upitati: kakvu smo pogrešku učinili spram izvornih vrsta ispuštajući primjerice divlju svinju na neke naše otoke? Zar otok Mljet nema i previše muke s unešenim mungosom daje brže bolje "dobio" lopatara, aksisa, divlju svinju? Ipak glavni razlog nestanka pojedinih vrsta je gubitak staništa. Jesmo li svjesni da smo čistom sječom šume ili isušenjem močvare uništili zapravo sav živi svijet tih biotopa? Jedno poglavlje iz drugog velikog dijela knjige pod naslovom Primjer iz Europe - lijepa naša Hrvatska, (C. Jadran) autorica je, na primjeru Kornata, posvetila restauraciji mediteranskih šuma. "Prije početka takvog programa najvažnije je pitanje jesu li uzroci nestanka šuma otklonjeni. Ima li smisla započeti skupe programe, ako mnoga stabla neće preživjeti u današnjoj Europi, gdje se četvrtina stabala klasificira kao oštećena, uključujući 30 % hrastova, glavne vrste zrele mediteranske šume. Restauracija se šuma mora, naravno, započeti zajedno s naporima smanjivanja zagađenja, jer ono i u manjim koncentracijama dovodi do stresa stabala. Na sreću, naša obala je manje zagađena od većeg dijela Europe. No valja se potruditi da se zagađenje još više smanji ... Krajnji je rezultat restaurirana mediteranska šuma". Prenoseći izjavu o načinu gospodarenja šumama izrečenu na konferenciji Ujedinjenih naroda za okoliš i razvoj 1992.godine ("Šumama treba gospodariti ekološki održivo da bi se zadovoljile društvene, ekonomske, ekološke, kulturne i duhovne ljudske potrebe današnjih i budućih generacija") te pet glavnih elemenata WWF/IUCN strategije za šume, na samom kraju autorica citira misao Jeffreya Me N e e 1 y a, glavnog znanstvenika IUCN-a, koja glasi: Jedno stablo može trebati 800 godina da naraste, podari nam čistu vodu, umjerenu klimu, ekoturizam, ljekove i ljepotu, a 800 sekundi da se posiječe za građevno drvo i papir! Knjigu Ugroženi planet (Zemlja nam je jedino poznato mjesto u Svemiru gdje nam je život moguć!) mogla je napisati samo osoba poput zoologinje Ranke Sekulić. Rođena u Rijeci (1953), sa 11 godina odlazi s roditeljima u Tanzaniju, gdje nakon srednje škole 1972. odlazi u SAD i upisuje biologiju na Sveučilištu Harvard. Doktorirala je na University of Maryland (Oregon, SAD). Specijalnost su joj antilope i majmuni o kojima je snimila više filmova u BBC National History Unit. Povratkom u Rijeku osniva udrugu "Ugroženi Planet". I za sam kraj poslužimo se završnom rečenicom autoričina uvodnika: Uživajte u knjizi! Alojzije Frković |