DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 66 <-- 66 --> PDF |
nom tako i svakom drugom pogledu". Poželio je šumariji i njenim šumama ono stoje svakom šumaru najvažnije, "mnogo redovitih uroda žira, manje sušenja i što prirodnije i zdravije šume za buduće generacije". Spomenuo je današnji upravitelj Kauzlarić i sve svoje prethodnike, od Vladimira Žegareca, Vlade Lončari ć a, Pavla Vo j t a do mr. Zdravka Motala i Tomislava Starčevića, koji su ustrojili Šumariju i dali svoj obol onome stoje danas. Osnovana spajanjem državnih šuma bivše Šumarije Draganec i Imovinskih šuma Šumarije Sv. Ivan Žabno, te kasnije pripajanjem još nekih područja, vrbovečka Šumarija danas gospodari s 8.175 ha šuma. Tijekom proteklih 50 godina i brojnih reorganizacija šumarstva, i vrbovečka je Šumarija mijenjala status, od ekonomske jedinice u Šumskom gospodarstvu Kalnik 1959. godine do pogona s žiro-računom a kanije i OOUR-a u Šumskom gospodarstvu "Mojica Birta" Bjelovar. Danas je vrbovečka Šumarija jedan od značajnih subjekata u Upravi šuma Podružnici Bjelovar, s godišnjim etatom od oko 40.000 m3, prostire se na pet općina, brine o drvnoj zalihi od preko 2,4 milijuna kubika ili 369 mVha, u kojoj je najzastupljeniji hrast lužnjak s 55 %. Godišnje se obavlja njega pomlatka na 125 ha, pošumljavanje i popunjavanja na 40-ak ha. No, jedna ko je važno, istaknuo je ing. Kauzlarić, stoje na ovom području Specijalni zoološko-ornitološki rezervat Varoški lug te više posebnih rezervata prirode, pet trajnih ploha međunarodnog projekta čovjek i biosfera, što su Vrbovec svih ovih godina posjećivale skupine šumara sa svih kontitnenata i "divile se ljepoti šuma i klanjali hrastu lužnjaku", stoje šumarija dva puta bila domaćin stručnim ekskurzijama Kongresa IUFRO i što su studenti ovdje redovito na terenskoj nastavi. U šumariji su danas zaposlena 72 radnika, a od osnutka do danas tu je radilo preko 250 ljudi, što znači daje šumarija hranila preko 250 obitelji. Pridružujući se čestitkama slavljeniku, prof. dr. Slavko IVI at i ć prisjetio se stare uzrečice:"Kad vidim kakove su vam šume, reći ću vam kakvi ste ljudi. A ovo su kvalitetne i kvalitetno pomlađene šume u kojima dominira lužnjak, zaštitni znak hrvatskoga šumarstva. One su rezultat smišljenoga rada ovdašnjih šumara u ne tako dugoj povijesti Šumarije, kada se zna da se u Hrvatskoj sustavno gospodari šumama već 237. godina". Šume su vječni snimatelji i promatrači svega što se u njima i u njihovoj okolini događa s klimom, vodama, faunom. Šume i čovjek neraskidivio su povezani od pamtivjeka i taj je odnos prolazio kroz više etapa, rekao je prof. Matić podsjećajući daje na ovim prosto- EHJ Iwt ´Jt lw"m V W^-*% Sa svečane priredbe rima, u Križevcima, bilo i prvo šumarsko učilište još 1860. godine. Zadovoljstvo je biti među najboljima, a da bi se to postiglo, mora postojati izazov, motiv, podsjetio je još jedan vrbovečki šumar, dipl. ing. Tomislav Starčević. Za taj iskorak potrebna je ljubav, odricanje, potreban je red, rad i disciplina čega u vrbovečkoj Šumariji nikad nije nedostajalo. Ovdje je posebno njegovan kolektivni duh, ovdje se nikad nije pazilo na radno vrijeme. Šumarstvo nije djelatnost u kojoj su promjene revolucionarne, no brojne reorganizacije, pa i skoro restrukturiranje uvijek su izazov, rekao je pozdravljajući goste zamjenik direktora dipl. ing. Ivan Hodić. No u svim tim promjenama cilj je isti, očuvati potrajnost gospoda renja. Putokaz u takvim situacijama mogu biti šumari i šumarije koje kao vrbovečka ovako uspješno rade. Sudionicima proslave obratili su se i prof. Paula Durbešić poručujući "da šume ne sječemo nego njegujemo i obnavljamo", te zaljubljenik u šumu prof. Antun Š r a m e k iz Sv. Ivna Žabna za koga je "boravak u šumi svečanost na kojoj šuma pred goste izlaže svoje bisere". Cjelokupnom svečanom ugođaju pridonijeli su vrbovečki KUD "Petar Zrinski" sa svojim tamburaškim orkestrom i muškim oktetom, a proslava ovog vrbovečkog jubileja završila je domjenkom za uzvanke u lugarnisci Fuki. Miroslav Mrkobrad |