DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 62 <-- 62 --> PDF |
1.7 IO17 J/s, stoje 20 tisuća puta više od snage svjetskih elektrana. Većina te energije apsorbirana je u tlu, a samo 0.1 % energije zračenja Sunca hvataju biljke kroz fotosintezu organske tvari iz ugljičnog dioksida i vode. U hladnoj pustoši svemira tih manje od dva kilograma fotona u sekundi je ono što održava oazu na našem planetu toplom i zelenom. Zahvaljujući njima, teku rijeke, pusu vjetrovi, šušte šume i napreduje ljudska vrsta (Ponomarev, 1988). U svojoj studiji "HE NOVO VIRJE" fotosintezu u nekoliko navrata samo ste spomenuli, ali i ispravno zaključili da fotosinteza ovisi o temperaturi zraka, intenzitetu Sunčeve radijacije, koncentraciji C02, i o opskrbi biljke vodom. To su ključni čimbenici o kojima ovisi fotosinteza, a za nas šumare najvažnije, rast i razvoj sastojinske strukture. Ako je kemija kvantna, zar to nije i fotosinteza? Kemijski sastav plavozelenkastog klorofila a sastoji se od 137 atoma: (CssH72N405MJ Brzina elektrona u vodikovom atomu reda je veličine ac ~ 1/137, gdje je a - konstanta fine strukture, ac - brzina svjetlosti. Konstanta fine strukture jedna je od ključnih fundamentalnih prirodnih konstanata. Empirijska konstanta, u smislu da nema teorijskog objašnjenja za njenu veličinu. Kad bi njena brojčana vrijednost bila velika, svijet bi izgledao sasvim drukčije; moglo bi se reći, nezamislivo drukčije (Wich man, 1971). Svaka se kemijska veza ostvaruje preko para elektrona. Kada se kidaju dvije veze vodik - kisik, treba pomaknuti četiri elektrona. Promjena razmještaja atoma zahtijeva mnogo energije: 3.32 eVza. raskidanje veze između vodika i kisika u molekuli vode, a još 1.68 eV za uklanjanje atoma kisika iz C02. Taj se atom zatim spaja s drugim atomom kisika iz molekule H20, i nastaje molekula 02. Potrebnu energiju zeleni list uzima od toka kvanata sunčane svjetlosti, a za to je potrebno najmanje osam kvanata crvene svjetlosti, tj. dva kvanta po elektronu. Dozračena energija, temperatura, ugljični dioksid i voda su valni paketi o kojima ovisi fotosinteza, produkcija kisika i organske tvari. Valne amplitude (maksimumi i minimumi) su nepogodne sile koje ograničavaju rastenje. Valni paketi su prostorno vremenski ograničena valna gibanja. Valni paketi su i godovi koje ste prikazali na slici 8. i 10. u studiji Glavnog izvješća. Na slici 8. vidljive su oscilacije u radijalnom prirastu. Valni paketi su srednje mjesečne vrijednosti temperature zraka i dozračene Sunčeve energije prikazane na slici 19. studije. Praktiopažanja —> pojava —» predodžba t čno harmonična gibanja s vrlo malim oscilacijama mak simalnih i minimalnih amplituda. Valni su paketi dostupna voda u tlu i razine podzemne vode, vidi slika 26. Tijekom definiranja zavisnih i nezavisnih varijabli, autori su očito lutali prostorom i vremenom kada su se odlučili za aproksimacije iznijete u studiji. Levaković je to uradio elegantnije (usporedi npr. Levaković 1935, 1938) kada je rastenje doveo u vezu s dinamičkim zbivanjima. Rastenje je jedna vrsta nejednoličnog gibanja na koje djeluju vanjske i unutarnje sile. Vanjske sile je podijelio na dvije glavne skupine: 1. sile koje pokreću rastenje i podržavaju ga, dotično pogoduju mu (pogodne sile); 2. sile, koje se suprotstavljaju rastenju (nepogodne sile). Ukupna snaga prve skupine sila stoji u upravnom omjeru s brzinom rastenja, a s ukupnom snagom druge skupine sila u obrnutom omjeru. Najprihvatljivija je hipoteza da broj nepogodnih sila, kao i njihova pojedinačna snaga, raste s vremenom u smislu eksponencijalne funkcije. Levakovićeve funkcije rastenja, pa i Kollerova funkcija, osnivaju se na omjeru sila pogodnih i nepogodnih, jednih i drugih uzetih samo u pozitivnom smislu. Levaković unutrašnje sile nije ni razmatrao. Ja sam otišao korak dalje i u proučavanja temeljnog fenomena prirode uključio unutarnje sile. Hipotezom daje u stablu diskretni skup bioloških oscilatora s pulsirajućom frekvencijom, uspio sam postaviti kompleksne jednadžbe sastojinskog debljinskog i visinskog rastenja. Model debljinskog rasta i priraštaje Zakon prigušenih sinusoidnih oscilacija, a visinskog rasta i prirasta Zakon prisilnih gibanja. Koeficijent elastičnosti co, zamijenio sam koeficijentom pulsacije cop, koji je za hrast lužnjak (nije slučajno) reda veličine ac ~ 1/137. Poznavajući interferenciju valova, svaka promjena frekvencije i amplitude može dovesti do raspada sustava. Tijekom same izgradnje hidroelektrane poremetit će se opskrba biljke vodom, a posljedica su sušenje šuma. Primjere imate u zaobalju HE Čakovec i He Dubrava uzvodno uz rijeku Dravu. Sveobuhvatnu zakonitost rasta i razvoja sastojinske strukture istražujem već preko četvrt stoljeća. Pritom sam u okviru tipoloških istraživanja osobno postavio preko 500 primjernih ploha, izmjerio preko 30 000 visina, analizirao preko 30 000 izvrtaka i osobno obavio analizu preko 1000 stabala glavnih vrsta drveća, svih starosti, a za hrast lužnjak 3 dominantna stabla starih 150. godina. Usput uredio sam timski i osobno preko 60 000 ha šuma. U osobnim istraživanjima primijenio sam metodu zajedničku za sve znanstvenike svijeta, shematski prikazanu formulom: —> pojam —> formula —> pokus |