DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 57 <-- 57 --> PDF |
VI. Vukelič: PASARKNJK NA VELEBITU Šumarski list br. 5 6. CXXVI (2002). 299-305 NAKNADA ZA PAŠARINU I ZOŠ-a Naknade za pašarinu, kao i druge sporedne šumske proizvode, u Vojnoj krajini nije se plaćala, jer su krajišnici imali prava servituta (služnosti). Ta ista prava su naslijedili u Kraljevni SHS. Poslije Drugog svjetskog rata ukida se pravo servituta i žitelji Vojne krajine morali su plaćati pašarinu i druge sporedne šumske proizvode. Zakonom o šumama i odredbama šumskogospodarskih osnova regulirano je pravo pašarenja i iskorištavanje drugih sporednih šumskih proizvoda prema važećim cjenicima. Pašarenje u prebornim šumama Like i Velebita nije bilo dozvoljeno, te se moglo pašariti samo na šumskim pašnjacima i površinama izvan šume. Broj stoke je stalno opadao, pa je i potreba za pašom znatno smanjena. Danas se još može naići na manja stada ovaca na ispaši, dok krupne stoke i nema, jer se hrani na jaslama. U sjevernoj Dalmaciji može se naići na manja stada ovaca na poljoprivrednim površinama, a rijetko na šumskim pašnjacima, dok se kozarstvo zadržalo u većoj mjeri. U sjevernoj Dalmaciji i Primorju koze su česta pojava u većim stadima. Podneblje ljutog krša pogodnije kozarstvu, jer ona se nahrani tamo gdje druga stoka ne može ni prići, a u izboru hrane nije zahtjevna. U povijesti se nisu sve zabrane držanja koza i ishrane u šumama u potpunosti ostvarile, u sjevernoj Dalmciji ih neki smatraju "kanaderima", neki političari to podržavaju, a šumari šute. Prema članku 44. st. 2. Zakona o šumama (NN 52/1990) zabranjeno je iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda kao i paše, brsta i dr., ako to nije predviđeno šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom gospodarenja gospodarskom jedinicom, odnosno programom za gospodarenje šumama. Izuzetno od odredaba članka 44. st. 2 ovog zakona dozvoljeno je iskorištavanje pod uvjetom da nije u suprotnosti sa šumskogospodarskom osnovom područja, osnovom za gospodarenje gospodarskom jedinicom ili programom za gospodarenje šumama. Poduzeće za šume, odnosno pravna osoba koja gospodari šumom, može općim aktom predvidjeti za svoje potrebe, kao i za potrebe građana, ali uz naknadu iskorištavanje svih sporednih šumskih proizvoda, a pašu, brst i žirenje u šumama i šumskom zemljištu, osim u šumama raznodobnih sjemenjača i plantaža, te u šumama jednodobnih sjemenjača i panjača za vrijeme traja nja obnove i rasta mladika i kultura u prvom dobnom razdoblju, ali uz obvezno čuvanje stoke. Poduzeće za šume, odnosno pravne osobe koje gospodare šumama, utvrđuju općim aktom vrstu sporednih šumskih proizvoda, te uvjete pod kojima ih građani mogu skupljati, kao i način korištenja. Općim aktom iz navedenog članka u skladu s programom za gospodarenje šumama Poduzeće za šume, odnosno pravna osoba, izuzetno može predvidjeti određene površine degradiranih šuma i šikara na kojima se može dozvoliti "brst" pod uvjetima da takve površine čine cjeloviti kompleks veći od 100 ha, uz obvezno čuvanje stoke. Brst se ne može dozvoliti na površinama degradiranih šuma i šikara za vrijeme njihove obnove, ako su u tim šumama zastupljene vrste drveća koje omogućuju njihov razvoj, a vrednije šume, kao i u šume u kojima se provode ili pripremaju uzgojne mjere melioracije ili konverzije, sve do vremena uzrasta glavnih vrsta drveća do 6 metara visine, ili ako su to šume kojima se zaštićuju objekti ili površine ugrožene od erozije. Za šume s pravom vlasništva akt iz st. 1. navedenog članka donosi općinska skupština, odnosno organi koje ona odredi. Prema članku 84. istog zakona predviđene su oštre kazne za one koji dozvole, kao i za počinitelje protupravnih radnji iskorištavanja sporednih šumskih proizvoda. U ZOŠ-u su točno precizirana i regulirana pita- nj´a paše i brsta, pa se pitamo da li se te odredbe provode na terenu i da li je šumarski inspektor obavio nadzor i poduzeo mjere protiv svih prekršitelja. Pretpostavlja se da Poduzeće za šume nije podnijelo prekršajnu prijavu protiv kozara koji nisu platili pašu i brst u državnim šumama, i da šumarska inspekcija nije poduzela mjere u skladu sa ZOS-em. Ovakva situacija nije začuđujuća, jer u nekim našim županijama šumarski inspektori nemaju diplomu inženjera Šumarskog fakulteta biološkog smjera, pa im kozari drže lekcije kako su koze korisne u protupožarnoj zaštiti u Dalmaciji. Nitko ne brani kozarima da uzgajaju koze u svojim ograđenim prostorima, ali paša i brst koza izvan istih može se dozvoliti samo u skladu sa ZOŠ-a i drugim pratećim propisima, i to prema cjeniku Poduzeća za šume. ZAKLJUČAK Iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda kao što su paša i brst imaju u Lici i sjevernoj Dalmaciji dugu tradiciju. Stoljećima je na tim prostorima bilo mnogo stoke, goveda, ovaca i koza, a to je jedan od glavnih razloga devastacije šuma. Prve rezultate na sprječavanju devastiranja šuma u Lici bilježimo u doba vladavine Austro-ugarske Monarhije, kada je barun von Beck, zapovjednik Karlovačkog generalata naredio "weldmeisteru" Franzoniju 1765. godine, da sačini propis kojim bi se u državnim |