DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002). 251-260 UDK 630* 188 + 182.1 ŠUME HRASTA LUŽNJAKA U PREDJELIMA "PREMUŽNO JEZERO I "CRNO JEZERO" U LICI PEDUNCLED OAK FORESTS IN THE REGIONS OF "PREMUŽNO JEZERO" AND "CRNO JEZERO" IN LIKA Jasnica MEDAK*, Danko SLADE*, Marko VUKELIĆ**, Juraj MEDVEDOVIĆ* SAŽETAK: Šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj nalaze se najvećim dijelom u sjevernom, Panonskom dijelu, a u njenom jugozapadnom dijelu na malim disjunktnim površinama nalaze se na području krša u Lici. Dvije takve površine lužnjakovih šuma nalaze se nedaleko mjesta Otočac, u predjelima "Premužno jezero " i "Crno jezero ". Lužnjakove šume na kršu, još k tome na stjenovitom terenu relativno velikih nadmorskih visina, rijetkost je ijedna izuzetna vegetacijska pojava, pa je stoga Šumarski institut u suradnji s Upravom šuma Gospić proveo znanstvena istraživanja tijekom 1999. i 2000. godine. U tim šumama provedena je analiza flornog sastava lužnjakovih šuma i izrađena karta šumskih zajednica, uzeti su uzorci biljnog materijala hrasta lužnjaka (grančice s pupovima), kako bi se utvrdilo genetsko porijeklo lužnjaka te istražena povijest tih šuma. Istraživanjima je utvrđeno: 1. Šume hrasta lužnjaka pripadaju šumskoj zajednici hrasta lužnjaka i običnog graba (ass. Carpino betuli-Quercetum roboris (Anić 1959) Rauš 1969.), s naglašenom abundacijom mezofllnih vrsta iz reda Fagetalia. Osim karakterističnih vrsta asocijacije (Carpinus betulus, Euonymus europaea, Acer campestre, Carex sylvatica, Geum urbanurri) s velikom abundacijom pridolaze Fraxinus excelsior, Acer pseudoplatanus, zatim Phytillis scolopendrium, Sorbus torminalis, Abies alba i druge. Postoje izuzetne vegetacijske pojave. Jedna je i ta što se šume lužnjaka nalaze između vapnenih blokova na tlima raznih dubina, a mjestimično i nema tla, pa vapnenac izbija na površinu. Druga neobična pojava je to što se na lužnjakove izravno nadovezuju šume bukve i jele, što je jedinstven slučaj u Hrvatskoj, i treće, specifičan je florni sastav šumske zajednice. Granica tih dviju šuma ponegdje je jasna, šume su oštro odijeljene, a negdje je difuzna širine do 100 m. Postoje mjesta, gdje jela i lužnjak rastu jedno pokraj drugog. I to je jedna specifična pojava. Nadalje, šume su redovito izložene kratkotrajnim, ali učestalim poplavama visine vode oko 1 mito 2-3 puta godišnje u trajanju od nekoliko tjedana. 2. Hrast lužnjak istraživane populacije porijeklom je s Apeninskog poluotoka, a u Lici se vjerojatno pojavio prije 11 000 do 10 000 godina. 3. Šume hrasta lužnjaka u Lici su prirodne, tj. nastale su prirodnim načinom, što se zaključuje po pojedinim preostalim stablima u Gackom polju, a ne postoje nikakvi zapisi o eventualnom sađenju hrasta lužnjaka. Ključne riječi: hrast lužnjak, Lika, karta šumskih zajednica, florni sastav, genetsko porijeklo * Jasnica Medak, dipl. ing. šum., mr. se. Danko Slade, dr. se. Juraj Medvedović, svi iz Šumarskog instituta, Jastrebarsko ** Marko Vukelić, dipl. ing. šum., 53220 Otočac, Branimirova 6. |