DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 23 <-- 23 --> PDF |
M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski lisl br. 5 6. CXXV1 (2002). 261-271 različito. Naime, poslodavac opskrbljuje radnike propisanim zaštitnim sredstvima: pravodobno u 14 % sluča 6. RASPRAVA Na osnovi analiziranih dokumenata procijenjeno je da se u "Hrvatskim šumama" od osnutka 1991. dogodilo oko 6 800 ozljeda na radu. Stvarni broj ozljeda u šumarstvu Republike Hrvatske obuhvaća još i ozljede zaposlenika neovisnih poduzetnika te određen broj lakših ozljeda koje se ne prijavljuju. O ozljedama vanjskih izvođača ne postoje objedinjeni podaci. HŠ ne evidentiraju te ozljede niti je pri ugovaranju radova razina sigurnosti i zaštite zdravlja radnika vrijednosni kriterij za odlučivanje o najpovoljnijem ponuđaču. Razvoj poduzetništva u svim djelatnostima šumarstva morao bi se temeljiti na ispunjenju jasno definiranih tehničkih, tehnoloških, ekoloških i sigurnosnih kriterija za izvođenje šumskih radova. Upravo zato što HS imaju zadaću (mandat) cjelovitog gospodarenja državnim šumama, one moraju imati u tome glavnu ulogu i biti nositelj razvoja. U šumarstvu se pored brojnih ozljeda bez trajnih posljedica, ozljeda s posljedicama po zdravlje i radnu sposobnost radnika događaju i najteže, smrtne ozljede. Pokazatelji sigurnosti i zaštite zdravlja radnika utvrđeni u ovom radu upozoravaju da u proteklom desetljeću nisu ostvareni pozitivni pomaci. Nepovoljno stanje najbolje ilustrira činjenica da 50 % šumarskih radnika nakon svega što su doživjeli ne bi ponovo odabralo istu profesiju (Vondra 1998). Naime, 82 % svih ozljeda odnosi se na proizvodne radnike, a broj ozljeda na tisuću radnika kreće se i do 156 (1997). Iako radnici očuvanje vlastitog zdravlja ističu kao prioritetni kriterij (Vondra 1998), čak 65 % analiziranih ozljeda bilo je uzrokovano neprimijenjenim osnovnim pravilima zaštite na radu. Ozljede se i dalje najviše događaju ponedjeljkom i u prvim satima rada, a noge predstavljaju najčešće ozljeđivani dio tijela. Najviše se (20 %) ozljeda na području UŠ Delnice dogodilo radnicima između 41. i 45. godine života. To stanje može se objasniti najvećim brojem zaposlenih u tim starosnim razredima te nedovoljnom upućenošću o skokovitom smanjenju vitalnosti i radne sposobnosti koja se kod šumarskih radnika pojavljuje nakon navršenih četrdeset godina života (Dolenec 1993). U pravilu se očekuje kompenzacija te promjene velikim iskustvom i mudrošću pri radu. Poznata je i ugroženost mladih, 7. ZAKLJUČCI Šumarstvo je u Hrvatskoj na visokom mjestu po broju ozljeda na radu, invalida rada te brojnosti profesionalnih oboljenja. U "Hrvatskim šumama" p. o. Zagreb godišnje se dogodi oko 600 ozljeda i tri smrtna slučaja pri radu. jeva, s malim zakašnjenjem u 39 % i s velikim zakašnjcnjem u47 % slučajeva (Vondra 1998). - Discusion neiskusnih radnika u prvim godinama rada. Radnici često ističu potrebu za osnivanjem škole (centra) za osposobljavanje šumarskih radnika i profesionalnim osposobljavanjem u trajanju od jedne do dvije godine (Vondra 1998). Predmet analiza u ovom radu bile su ozljede na radu. Međutim, česta profesionalna oboljenja također su važna sastavnica cjelovite skrbi o ljudskom resursu i nikako se ne smiju zanemariti. Godine 1997. zbog ozljeda na radu izgubljeno je 17 559 radnik-dana, a zbog bolesti 181 482 radnik-dana (Ranogaj ec 1999). Razina troškova koje poduzeće trpi zbog ozljeda i bolesti radnika trebala bi troškove prevencije te osmišljavanja i provedbe različitih sigurnosnih programa tretirati kao vrlo isplativa ulaganja. Naša je stvarnost još udaljena od takve razine gospodarenja ljudima u poduzeću. Veliko ograničenje u provođenju ovakvih i sličnih istraživanja predstavlja neusklađenost postojeće statistike o zdravlju u šumarstvu. Neujednačeni načini prikupljanja i obrade podataka onemogućavaju usporedbe između pojedinih razdoblja, područja ili između pojedinih organizacijskih jedinica. Osnovni je uvjet unapređivanja sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika posjedovanje svih relevantnih informacija o ozljedama i bolestima koje su potrebne za njihovo razumijevanje i smisleno tumačenje. Moderna informatička tehnologija, brzi pristup informacijama (Internet) iz svjetskih baza znanja omogućava jednostavnu i jeftinu razmjenu podataka. Za očekivati je da će ta tehnološka pogodnost i u nas biti iskorištena u oblikovanju međunarodno i međustrukovno usporedive statistike. Negativni pokazatelji sigurnosti i zaštite zdravlja radnika navode na zaključak da ljudi, njihov razvoj, motivacija i zadovoljstvo nisu prepoznati kao osnovni načini postizanja organizacijske uspješnosti, vitalnosti i razvoja Poduzeća. Sasvim je sigurno da znanja, sposobnosti, kreativni i razvojni potencijali naših radnika ne mogu doći do izražaja ako nisu ispunjeni osnovni uvjeti zaštite njihovog zdravlja i života. U tom smislu cjelovita skrb o sigurnosti i zdravlju radnika treba predstavljati poduzetnički interes ne samo poduzeća "Hrvatske šume" već i šireg društvenog okruženja. Conclusions Svake godine ozljeđuje se 8,5 % proizvodnih radni ka ili svaki 12-ti radnik. U razdoblju 1991-2000. na području sigurnosti i za štite zdravlja radnika nisu ostvareni pozitivni po maci. |