DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271 UDK 630* 304 + 964 OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA 1991-2000. WORKERS´ INJURING IN CROATIAN FORESTRY DURING THE PERIOD OF 1991-2000 Mario ŠPORČIĆ*, Anton SABO** SAŽETAK: U članku su prikazane ozljede na radu kao pokazatelj razine sigurnosti i zaštite zdravlja šumarskih radnika. Osnovni podaci, broj ozljeda, broj smrtnih slučajeva, invalidi rada, broj izgubljenih radnih dana prikazani su na razini "Hrvatskih šuma" p.o. Zagreb. Radi utvrđivanja trendova promjena na području sigurnosti i zaštite pri radu, analizirane su sve ozljede evidentirane na području Uprave šuma Delnice u razdoblju od 1991. do 2000. godine. Analiza 436 ozljeda obavljena je prema: vremenu nastanka, kategoriji radnika, uzroku i izvoru ozljede, vrsti ozljede i ozljeđenom dijelu tijela, dobi ozljeđenih radnika i drugim kriterijima. Postignuti rezultati pokazuju da na području zaštite na radu u navedenom desetljeću nije bilo unapređenja. Ključne riječi: šumski rad, zaštita na radu, zdravlje i sigurnost, ozljede na radu 1. UVOD - Introduction Ozljede na radu, profesionalna oboljenja, smanjena maju izričitu radnu zabranu. Jedna desetina invalida radna sposobnost i smrtni slučajevi pokazatelji su razirada od ukupnoga broja zaposlenih ili gotovo jedna pene sigurnosti i djelotvornosti zaštite radnika. Prema tina od broja proizvodnih radnika, postaje sve značajnibroju profesionalnih bolesti na 10000 zaposlenika, šujim trajnim ekonomskim problemom u Poduzeću. marstvo je na drugom mjestu medu svim privrednim Navedene činjenice upozoravaju na nepovoljno po granama u Republici Hrvatskoj (Martinić 1999). stojeće stanje te ukazuju na nužnost unapređenja sigur Fizičko opterećenje i mnoge opasnosti kojima su šunosti i zdravlja šumarskih radnika. Važnost je zaštite marski radnici izloženi pri obavljanju radova, predstavradnika, kao sastavnice uspješnosti svake proizvodnje, ljaju trajni rizik za očuvanje zdravlja i života radnika. prepoznata od strane mnogih domaćih i stranih stručOko 600 ozljeda i tri smrtna slučaja pri radu u "Hrvatnjaka. Sigurnost pri šumskim radovima predmetom je skim šumama" p.o. Zagreb (HS) godišnje (Coillte brojnih istraživanja, znanstvenih i stručnih radova te 2002) - čini stopu nesreća na radu vrlo visokom. savjetovanja. Predlagani su modeli unapređenja zaštite na radu, programi osposobljavanja radnika za rad na Preko 900 zaposlenika HŠ registrirano je kao invali siguran način, testirana su osobna zaštitna sredstva. dno osoblje, koje ima nisku proizvodnost rada (Coillte 2002). Invalidi rada gube radnu sposobnost uglavRadi procjene uspješnosti unapređenja zdravlja i sinom prije stjecanja prava na starosnu ili invalidsku migurnosti šumarskih radnika, analizirali smo ozljede na rovinu. Do stjecanja prava na mirovinu oni ostaju zaporadu za prošlo desetljeće. Osnovni pokazatelji u svezi slenici HŠ te bivaju raspoređeni na radove za koje ne-sa zaštitom na radu prikazani su za razinu "Hrvatskih šuma". Detaljno su analizirane ozljede evidentirane na području Uprave šuma (US) Delnice u razdoblju od 1991. do 2000. godine. Središnji cilj analiza trebale bi * Mario Šporčić, dipl. ing., Šumarski fakultet Sveučilišta u Zabiti poopćene informacije kao dodatna potpora trajne grebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb skrbi pri očuvanju zdravlja ljudskog resursa, kao nuž ** Mr. se. Anton Sabo, "Hrvatske šume", Uprava šuma Delnice, Frana Šupila 32, 51300 Delnice nog uvjeta trajnog razvoja Poduzeća. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. Sporčić, A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA . Šumarski liši br. 5-6, CXXVI (2002), 261-271 2. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA - Scope and objective of research Svrha je istraživanja bila ustanoviti i prikazati (ne)postojanje trendova i promjena koje su nastupile na području sigurnosti i zaštite na radu u hrvatskome šumarstvu tijekom desetljeća 1991-2000. Općim podacima o ozljedama na radu nastojala se utvrditi razina sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika te posredno ocijeniti uspješnost Poduzeća u gospodarenju vlastitim radnicima. Analizirani podaci također oslikavaju dobrotu nacionalnih normi i pravilnika kojima se uređuje zaštita radnika u šumarstvu. Detaljne analize o ozljedama načinjene su za područje UŠ Delnice. Rezultatima provedenih analiza pokušalo se dati odgovor na pitanja: Tko se ozljeđuje? Koji se dijelovi tijela ozljeđuju? Zašto i kako se ozljeđuje? Odgovori na ta pitanja temeljna su podloga i ishodište svih akcija unapređenja sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika. Logičkim povezivanjem dobivenih rezultata s pokazateljima prethodnih razdoblja i ranije korištenih metoda, tehnika i tehnologija rada, ispitani su ostvareni pomaci zaštite na radu. 3. METODE ISTRAŽIVANJA - Research methods Ozljede na radu evidentiraju se i prate prema postojećim zakonskim propisima. Kada se dogodi neka ozljeda slijede propisani postupci: prva pomoć, prijave, uviđaji, izvješća i dr. Evidencija svake ozljede sadrži podatke o ozljedenom radniku, o vremenu i mjestu ozljede, vrsti ozljede, uzroku i izvoru ozljede, načinu nastanka ozljede i dr. Korištenjem dostupnih dokumenata prikazane su i analizirane evidentirane ozljede (1991-2000) s područja UŠ Delnice. Za svaku je ozljedu prikupljeno 16 pokazatelja. Kao izvor podataka o ozljedama na razini Poduzeća, poslužila su Poslovna izvješća "Hrvatskih šuma". Da bi se dokazala (nejjednakost između pojedinih skupova podataka, oni su uspoređivani Hi-kvadrat testom (x2), a jakost je veza ispitivana koeficijentom kontingencije (Ck). Pri analizama su korištene apsolutne i relativne frekvencije ozljeda. Promjene u ustroju HŠ i organizaciji zaštite na radu, utjecale su i na načine evidencije o zaposlenicima, ozljedama i ostalim pojavama te su otežale praćenje pojedinih varijabli kroz analizirano razdoblje. Rješenja korištena u prikazu pojedinih nepotpunih ili nedostatnih skupova podataka naznačena su u rezultatima rada kao metodska ograničenja. 4. POKAZATELJI SIGURNOSTI I ZAŠTITE RADNIKA U "HRVATSKIM ŠUMAMA" P.O. ZAGREB Indicators of safety and protection of workers in "Hrvatske šume" Inc. Zagreb Vrlo su česte tvrdnje da se u hrvatskom šumarstvu kazatelji ozljeđivanja radnika u HŠ prikazani su u tane posvećuje dovoljna pozornost sigurnosti i zaštiti blici 1. Neki dodatni pokazatelji razine sigurnosti i zdravlja radnika. Primjedbe da se na tome području ne zdravlja radnika u šumarstvu RH prikazani su u članciodvija gotovo nikakva djelatnost, dobivaju na jačini maMartinića iVondre (1998, 1999). usporedbom sa šumarstvom razvijenijih zemalja. Po Tablica 1. Pokazatelji ozljeđivanja radnika u "Hrvatskim šumama" Table 1 Indicators of workers´ injuring in "Hrvatske šume" Broj zaposlenika, N Godina Number of Year employees, No 1994 10201 1995 10034 1996 10122 1997 9228 1998 8488 1 999 8818 Udio proizvodnih radnika, % Share of productive workers, % 54,90 54,61 54,39 50,74 48,04 49,10 Broj ozljeda, N Number of injuries, No 625 613 736 631 546 602 U promatranom razdoblju svake se godine u HŠ dogodilo prosječno 625 ozljeda na radu. Broj se ozljeda i smrtni slučajevi, prisutni gotovo svake godine, nije smanjivao usprkos smanjenju broja zaposlenika. Najveći pad zaposlenih dogodio se tijekom 1997. i počet Smrtno Invalidi stradali, N rada, N Number of Disabled deaths, No workers, No 4 700 1 702 1 786 2 746 7 602 0 597 Prosječno vrijeme bolovanja po ozljedi, dani Average sick leave time by injury, days 29 32 28 28 27 32 Izgubljeni radnik-dani Lost worker- days 17883 19898 20649 17559 14932 19494 kom 1998. godine, kada su radne jedinice "Hrvatskih šuma" bile izdvojene u posebna poduzeća, društva s ograničenom odgovornošću ("d.o.o.") osnovana u vlasništvu HŠ. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 17 <-- 17 --> PDF |
M. Šporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA ... Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002). 261-271 Velik broj invalida rada postaje sve značajniji ekostrateški interes HŠ. Ozljede i bolesti radnika, odnosno nomski problem u Poduzeću. Njima valja pridružiti i izgubljeno radno vrijeme zbog bolovanja, može uzroznatan broj zaposlenih invalida rata i radnika s umanjekovati i financijske teškoće u Poduzeću. Za 1999. gonom radnom sposobnošću. dinu izgubljeni su radni dani zbog ozljeda predstavljali Navedeni pokazatelji upozoravaju da sigurnost i trošak od 3 886 864 kn (0,25 % od ukupnih troškova). zdravlje šumarskih radnika zapravo ne predstavljaju 5. ANALIZA OZLJEDA RADNIKA ZA UPRAVU ŠUMA DELNICE Analysis of workers´ injuries in Delnice Forest Administration U tablici 2 prikazana je raspodjela ozljeda po godirazdoblju ustroj radnih jedinica mijenjan u nekoliko nama i organizacijskim jedinicama. Osim za šumarije, navrata, pa su radi preglednosti i sažetosti prikaza potablica sadrži podatke i za stručne odjele Uprave šuma daci za radne jedinice stavljeni pod zajednički naziv (S. O. Delnice) te za radne jedinice. U promatranom je "Radne jedinice". Tablica 2 Pregled ozljeda na Upravi šuma Delnice Table 2 Survey of injuries in Delnice Forest Administration Raspodjela broja ozljeda po godinama i organizacijskim jedinicama Ukupno Organizacijska jedinica Break down of injuries by years and Management Units Total Management Unit 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 N % F Crni Lug 9 6 3 4 1 3 3 0 1 3 33 7,57 šu m 0 r e s t Delnice Fužine Gerovo Gomirje Klana 6 4 7 4 8 2 5 3 5 2 7 2 3 2 5 3 4 3 2 1 11 2 3 1 4 6 3 6 2 1 3 3 5 6 1 6 1 1 5 2 4 1 4 2 2 3 3 2 0 3 51 28 37 29 29 11,70 6,42 8,49 6,65 6,65 a Lokve . ----1 1 0 1 3 6 1,38 r1 0 f Mrkopalj Prezid 0 4 5 3 3 3 0 0 1 1 2 1 7 3 3 1 2 4 5 2 28 22 6,42 5,05 Ja f i c e Ravna Gora Rijeka Skrad Tršće Vrbovsko 4 0 2 2 4 3 1 2 5 1 0 1 2 0 1 2 1 5 0 2 6 1 5 1 4 2 1 s3 1 9 1 1 6 0 3 0 1 2 4 6 3 0 0 2 8 1 0 3 4 0 22 7 30 19 38 5,05 1,61 6,88 4,36 8,72 S.O. Delnice Compartments 0 1 0 5 2 4 2 3 1 2 20 4,59 Radne jedinice Operational Units 2 6 7 4 4 5 8 1 0 0 37 8,49 Ukupno Total N % 56 12,84 50 11,47 39 8,94 36 8,26 47 10,78 50 11,47 53 12,16 36 8,26 35 8.03 34 7,80 436 100,00 Broj se ozljeda na području UŠ Delnice u promatraRazlike koje su prisutne između organizacijskih jenom razdoblju kretao od najmanje 34 do najviše 56 ozdinica mogu se objasniti posebnostima svake šumarije, ljeda godišnje. Svake se godine dogodilo prosječno obzirom na površinu kojom gospodari, etat, broj zapooko 44 ozljeda na radu. Testiranjem podataka pokazala slenika i dr. U istraživanje uzroka razlika razine sigurse statistički značajna razlika između 1991. i 2000. gonosti na radu u pojedinim razdobljima te između pojedine (x2 = 29; Ck = 0,49). Međutim, naznačeni pad brodinih organizacijskih jedinica, valjalo bi uključiti i ja ozljeda ne predstavlja trend. Naime, u promatranom čimbenike iz šireg okruženja (društvenog, političkog, desetljeću zabilježeno je i razdoblje povećanja učestaekonomskog). Sigurno je da svaka US i svaka šumarija losti ozljeđivanja radnika (1994-1997). Istraživanjima odražava neke specifične uvjete geopolitičkog i radnog stavova šumarskih radnika o vlastitoj profesiji (Von-prostora u kojem djeluje. Proučavanje pojava i procesa dra 1998) upozoreno je na smanjenje razine organizinužno zahtijeva uvažavanje svih uvjeta i ograničenja u ranosti radilišta na oko 60 % predratne djelotvornosti. kojima oni nastaju. Ispitanici su također naveli da broj i temeljitost stručnih obrada na redovitim liječničkim sistematskim pregledima opada. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. Spurčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271 5.1. Proizvodni i režijski radnici - Productive workers and nonproductive workers Broj se zaposlenih radnika u UŠ Delnice tijekom Ukupan je broj zaposlenih te ukupan broja ozljeda pro godina mijenjao. Prikupljeni su podaci omogućili ispiizvodnih i režijskih radnika prikazan u tablici 3. tivanje razlika između proizvodnih i režijskih radnika. Tablica 3. Ozljede proizvodnih i režijskih radnika Table 3 Injuries with productive workers and nonproductive workers Ozljede - Injuries Zaposlenici - Employees Proizvodni radnici Režijski radnici Proizvodni radnici Režijski radnici Godina Productive Nonproductive Ukupno, N Productive Nonproductive Ukupno, N Year workers workers Total, N workers workers Total, N Udjeli, % - Shares, % Udjeli, % - Shares, % 1991 87,50 12,50 56 56,20 43,80 1210 1992 92,00 8,00 50 48,91 51,09 1104 1993 89,74 10,26 39 60,00 40,00 1035 1994» 80,56 19,44 36 48,32 51,68 983 1995a 80,85 19,15 47 47,40 52,60 1000 1996 76,00 24,00 50 42,74 57,26 992 1997" 86,79 13,21 53 39,39 60,61 749 1998h 69,44 30,56 36 35,78 64,22 682 1999" 74,29 25,71 35 41,26 58,74 761 2000 82,35 17,65 34 47,89 52,11 923 Ukupno Total 82,57 17,43 436 46,79 53,21 944 a Struktura zaposlenika određena je prema stvarnim kvalifikacijama Structure of employees established with respect to actual qualification h Ne sadrži podatke za radne jedinice - No data for Operational Units U promatranom je razdoblju broj ozljeda na tisuću poslenih, može stvoriti krivu predodžbu o broju ozljezaposlenih kolebao od najmanje 37 (2000) do najviše da. Proizvodni radnici su kritična kategorija i broj oz53( 1998). Ako se promatraju samo proizvodni radnici, ljeda ne treba povezivati s ukupnim brojem zaposlenite se vrijednosti penju do 156 ozljeda na tisuću radnika ka, već s onom skupinom radnika na koju se odnose. (1997). Naime, u 82 % slučajeva ozljeduju se proizvoRazličite udjele ozljeda u strukturi zaposlenih raddni radnici. Velik udio režijskih zaposlenika, skoro nika ilustrira slika 1. kroz cijelo razdoblje činili su više od polovice svih za B Udio ozljeda u ukupnom broju zaposlenih Share of injuries in tola! number of employees Udio ozljeda u broju proizvodnih radnika Share of injuries in productive workers E] Udio ozljeda u broju režijskih radnika Share of injuries in nonproductive workers C/3 1991 19i)2 1993 1994 1995 1996 1997 Godine - Years 1998 1999 201111 Ukupno Total Slika 1. Relativni udjeli ozljeda u strukturi zaposlenih Figure 1 Relative shares of injuries in the structure of employees 264 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU Uz pretpostavku da broj ozljeda odgovara broju ozljedenih radnika, odnosno da se radnik u jednoj godini ne ozljeđuje više puta, mogli bi reći da se godišnje ozljeduje tek oko 0,5 % svih zaposlenih. Posve različiti rezultati dobivaju se za dvije temeljne kategorije radnika. Uz uvažavanje izrečene pretpostavke, prosječno se svake godine ozljeđuje 8,5 % proizvodnih radnika ili svaki 1 "MEKOM RAZDOBLJA ... Šumarski list br. 5-6, CXXV1 (2002), 261-271 12-ti radnik. Istodobno se ozljeđuje oko 1,6 % režijskih radnika ili svaki 73-ći radnik. Najmanje se proizvodnih radnika (5,6 %) ozljedilo 1993., a najviše (15,6 %) 1997. godine. Razlika od 10 % posljedica je broja ozljeda ali i različitih udjela proizvodnih radnika u strukturi ukupnoga broja zaposlenika. 5.2. Vrijeme ozljeđivanja radnika -Workers´ injuring time S obzirom na vrijeme ozljeđivanja analizirana je: gaj ec 1989). Rezultati su naših istraživanja potvrdili mjesečna, tjedna i dnevna dinamika ozljeđivanja. Popravilnosti u pojavljivanju ozljeda na radu. znato je da se ozljede najčešće događaju u prvim satiRaspodjela je ozljeda po mjesecima i tjednima u ma rada. Ponedjeljak je dan s najvećim brojem ozljeda, mjesecu prikazana u tablici 4. U četvrti su tjedan uvrša prema kraju tjedna njihov se broj smanjuje (Rano-tavani i preostali dani do kraja promatranoga mjeseca. Tablica 4. Raspodjela ozljeda po mjesecima i tjednima u mjesecu Table 4 Tjedan Week 1. 2. 3. 4. Break down of injuries by months and weeks in the month Mjesec - Month I II III IV V VI 5 13 10 5 4 17 7 9 14 12 10 15 9 9 7 9 7 11 11 13 7 8 9 12 Ukupno N 32 44 38 34 30 55 Total % 7,34 10,09 8,72 7,80 6,88 12,61 Iz podataka proizlazi da se na UŠ Delnice ozljede događaju relativno ravnomjerno tijekom cijele godine. Učestalost ozljeda ovisi o broju radnih dana u pojedinom mjesecu i proizvodnoj zadaći koja se mora obaviti. Nepostojanje je značajne razlike između trendova 251 20 15 / 10 5 0 Ponedjeljak Monday Ulorak Tuesday Srijeda Wednesday Čelertak I aarsda´. Petak Friday Subota Saturday Dani Days Slika 2. Raspodjela ozljeda tijekom tjedna Figure 2 Distribution of injuries during the week Između broja ozljeda na početku i kraju tjedna postoji značajna razlika. U ponedjeljak se dogodilo 24,1 %, a u petak 14,2 % ozljeda. Subote su najčešće neradne i otuda mali udio ozljeda. Na razini radnoga dana, najveći se dio ozljeda dogodio u prvim satima rada. Od početka rada do 10 sati dogodilo se 44 % ozljeda, a do 12 sati čak 76 %. Ukupno - Total Vll VII IX X XI XII N % 13 11 11 3 12 5 109 25,00 4 8 9 10 10 4 112 25,69 15 3 14 6 3 3 96 22,02 11 12 13 12 8 3 119 27,29 43 9,86 34 7,80 47 10,78 31 7,11 33 7,57 15 3,44 436 100,00 promatranih varijabli potvrđeno i statističkim podacima. Uz 33 stupnja slobode (SS = 33) dobio se x2 = 39 i Q = 0,29. Na slikama 2 i 3 prikazan je tjedni i dnevni broj ozljeda. Doba dana, sati - Time of day, hours Slika 3. Raspodjela ozljeda tijekom dana Figure 3 Distribution of injuries during the day Razlog učestalog ozljeđivanja ponedjeljkom i početkom radnoga dana valja tražiti u načinu na koji radnici provode vikend te vremenu koje je radnicima potrebno za urađivanje. Prema kraju tjedna, odnosno prema kraju dana, radnici rade smanjenim intenzitetom, pa su stoga manje izloženi opasnostima i ozljedama. 5.3. Uzroci i izvori ozljeda - Causes and sources of injuries Izvorom ozljeda radnika na radu smatraju se sred- jali, materije, životinje i štetnosti koje proizlaze iz tehstva rada i drugi izvori ovisno o procesu rada (materi- nološkog procesa rada) koji izazivaju ozljede. Deset |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TEIEKOM RAZDOBLJA . Šumarski list br. 5-6. CXXVI (2002). 261-271 godišnjom su evidencijom ozljeda na području UŠ Delnice bilježeni njihovi uzroci i izvori sukladno zakonskim propisima. Pri formiranju tablice 5 korištene su stvarne oznake za grupe izvora i vrste uzroka povreda. Izvori su predstavljeni sljedećim oznakama: 1 - Postrojenja, strojevi i uređaji - Plants, machines and units 2 - Transportna sredstva - Means of transport 3 - Sredstva opreme - Equipment 4 - Izvori ovisni o procesu rada - Sources depending on work process 5 - Radna okolina - Working environment 6 - Drugi izvori - Other sources Najčešći su uzroci ozljeda u HS: obavljanje radnih operacija protivno pravilu zaštite na radu, nepravilan način rada te propuštene mjere sigurnosti i neopreznost (Martinić 1999). Uzroci zastupljeni s manje od jedan posto združeni su u zajedničku rubriku "ostalih 8" (tablica 5). Uzroci s većim udjelima razdijeljeni su u tri glavne skupine. Neprimijenjena osnovna pravila zaštite na radu su: 812 - Neispravnost, klizavost i zakrčenost prolaza i Tablica 5. Raspodjela ozljeda prema uzroku i izvoru Table 5 Break down of injuries by cause and source 833 850 površina s kojih se obavlja rad - Faulty, slippery and obstructed passage and working area Poremećaji u tehnološkom procesu rada Malfunctions of technological working process Ostala neprimijenjena osnovna pravila zaštite na radu - Other non-implemented basic rules of protection at work Neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu su: 855 - Izvođenje radne operacije na način protivan 856 870 Uzrok ozljede - Cause of injury Source 812 833 850 855 856 870 891 1 2 3 4 5 6 Ukupno Total N % 34 5 6 41 80 33 199 45,64 5 0 1 3 1 0 10 2,29 15 1 4 18 13 14 65 14,91 11 4 1 7 8 9 40 9,17 3 0 1 4 0 3 11 2,52 4 0 0 5 4 17 30 6,88 7 4 2 12 5 36 66 15.14 pravilima zaštite na radu - Performance of the working operation against the rules of protection at work Izvođenje radne operacije bez uporabe odgovarajućeg osobnog zaštitnog sredstva ili neispravnog osobnog zaštitnog sredstva Performance of the working operation with no use of the adequate personal protective equipment or use of faulty personal protective equipment Ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu - Other non-implemented special rules of protection at work Viša sila - Force majeure Ukupno - Total Ostalih 8 Other 8 N % 4 83 19,04 3 17 3,90 2 17 3,90 3 93 21,33 1 112 25,69 2 114 26,15 15 3,44 436 100,00 Slika 4. Mjesto ozljede na radu Figure 4 Spot of injury at work Oko 65 % analiziranih ozljeda bilo je uzrokovano neprimijenjenim osnovnim pravilima zaštite na radu. To znači da su najčešći uzroci ozljeda bili u čovjeku i njegovu odnosu prema radu. Udio ozljeda uzrokovanih višom silom (l 5,1%) ukazuje na rizik pojave ozljeda i nakon poduzimanja tehničkih, tehnoloških i drugih mjera sigurnosti. Na djelovanje slučajnih, nepredvidivih čimbenika može se tek neznatno utjecati. Stoga će oni uvijek biti prisutna opasnost. Medu ostalim uzrocima ozljeda su: neispravnost sredstava rada, pomanjkanje ili neispravnost zaštitne naprave na oruđu za rad, dijelovi pod naponom električne struje, biotički čimbenici radne okoline, pomanjkanje stručne sposobnosti, rad bez razrađene tehnologije rada, loša organizacija rada te protupravno djelovanje treće osobe. Neprimijenjenim posebnim pravilima zaštite na radu pripisano je 19,7% ozljeda. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. Sporčić, A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski list br. 5-6, CXXVI (2002), 261-271 Obzirom na izvor ozljeda, najzastupljenija grupa je radna okolina (25,7 %). Pojedinačno najznačajniji izvor ozljeda su strojevi i uređaji za iskorištavanje šuma i obradu drva sa 15,1 %. Slika 4 prikazuje mjesto i uvjete nastanka ozljede na radu. Ozljeda se dogodila 9. travnja 2001. godine u Šumariji Tršče, Gospodarska jedinica Crni Laži, odjel 74, prilikom kresanja grana motornom pilom. Pri radu je jedna napeta grana odbacila motornu pilu koja je lancem ozljedila lijevu potkoljenicu radnika. Velik broj ozljeda čiji su uzroci i izvori svrstani u kategoriju "ostalo, nenavedeno" govori o neprilagođenosti postojećeg izvješćivanja i statistike stvarnim potrebama šumarstva. Temeljni je motiv unapređivanja sigurnosti na radu sprječavanje ozljeda, a da bi se odgovarajuće mjere zaštite mogle provesti, osnovni je uvjet raspolaganje svim ključnim informacijama. 5.4. Starost ozljeđenih radnika - Age of injured workers U tablici 6 prikazana je raspodjela ozljeda po život- Svaka ozljeda uvrštena je u starosni razred prema godinoj dobi radnika i broju njihovih prijašnjih ozljeda. nama radnika u vrijeme ozljeđivanja. Tablica 6. Raspodjela ozljeda po starosnim razredima radnika i broju ranijih ozljeda Table 6 Break down of injuries by age categories and number of previous injuries Broj ranijih ozljeda Number of previous injuries 0 1 2 3 >4 Ukupno N Total % Starosni razredi, godina - Age categories, years Ukupno - Total <2 0 21 -25 26-3 0 31 -35 36-4 0 41 -45 46-5 0 51-5 5 >5 6 N % 2 15 49 57 48 51 39 21 9 291 66,74 0 1 9 20 22 29 13 4 3 101 23,17 0 1 3 3 8 5 5 3 1 29 6,65 0 0 0 2 0 2 1 3 0 8 1,83 0 0 0 1 2 1 2 1 0 7 1.61 2 0,46 17 3,90 61 13,99 83 19,04 80 18,35 88 20,18 60 13,76 32 7,34 13 2,98 436 100,00 Najveći broj ozljeda dogodio se radnicima između 41. i 45. godine života (20,2 %). Zanimljivo je da se gotovo najveći broj radnika (17,5 %) po prvi puta ozljedio tek u toj životnoj dobi. Dosada provedenim istraživanjima utvrđeno je da se najveći broj radnika ozljeđuje u prvih pet godina rada (Ranogajec 1989, Vondra 1998). Ograničenje usporedbi utvrđenih zakonitosti i rezultata prikazanih u tablici 6 proizlazi iz nesigurnosti veze starosti radnika s godinama staža u šumarstvu. Ipak, malo je vjerojatno da značajan broj radnika počinje raditi u šumarstvu tek s 40 godina. 25 20 1? r Slika 5. Figure 5 ^fc <20 21-25 26-30 31-35 36-40Starosni razredi, godina - Raspodjela ozljeda po starosnim razredima Break down of injuries by age categories j Ukupan broj ozljeda Total number of injuries 1 Pojava prve ozljede Occurrence of the first injury aJ 41-45 46-50 51-55 >56 Age categories, years Slika 5 ilustrira vrijeme pojave prvih ozljeda. Mali strukturi svih zaposlenika UŠ Delnice. Između raspobroj ozljeda u prvim starosnim razredima može se djele broja svih i prvih ozljeda u starosne razrede zabiobjasniti malim udjelom mladih radnika u ukupnoj lježena je čvrsta veza. Najviše je ozljeđenih radnika u 267 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 22 <-- 22 --> PDF |
VI. Sporčic. A. Sab»: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJKKOM RAZDOBLJA . Šumarski list br. 5 6, CXXVI (2002), 261-271 starosnim razredima u kojima je najviše zaposlenih. Struktura zaposlenih radnika 2000. godine prikazana je na slici 6. U proteklom je desetljeću izostalo zapošljavanje mladih radnika. S druge strane, razina izvođenje radova neovisnim poduzetnicima nije dovoljna da pokrije manjak radnih kapaciteta (Martinić 1998). Također valja napomenuti da ne postoje objedinjeni podaci o radnicima i ozljeđivanju radnika vanjskih izvođača. U promatranom razdoblju najveći se broj radnika ozljedio samo jedanput (66,7 %). Koliko će se puta neki radnik ozljediti tijekom radnoga vijeka ne može se pouzdano procijeniti. Prikupljeni podaci nisu omogućili povezivanje broja ozljeda s brojem radnika kojima su se one dogodile. Prema Vondri (1998) nešto više od petine proizvodnih radnika se ne ozljeđuje. 5.5. Vrsta ozljede i ozljeđeni dio tijela - Evidencija svake ozljede mora između ostalog sadržavati i podatke o vrsti ozljede i ozljedenom dijelu tijela. U tablici 7 prikazane su najčešće ozljede dijelova tijela. Manje učestale vrste ozljede združene su u zajednički razred. Ozljedama su dodijeljene sljedeće oznake: 10 - Prijelom - Fracture 25 - Uganuće i nategnuće - Sprain and strain 30 - Komocije i ostale unutarnje povrede Commotions or other internal injuries 40 - Amputacija i enukleacija Amputation and enucleation 20 - 29 60 - 65 Starosni razredi, godina Age categories, years Slika 6. Struktura zaposlenika US Delnice 2000. godine Figure 6 Distribution of employees of Delnice Forest Administration in 2000 Type of injury and injured part of body 41 - Ostale rane (posjekotine, rane nastale uslijed nagnječenja, rane s povredama živaca i dr.) Other wounds (cuts, wounds caused squashing, wounds with injured nerves, etc.) 50 - Površinska ozljeda (oderotine, ogrebotine plik i dr.) Superficial injury (abrasions, scratches blisters, etc.) 55 - Kontuzija i nagnječenje - Contusion and squash 95 - Ostala nenavedena oštećenja Other non-mentioned damages Tablica 7. Raspodjela ozljeda prema vrsti ozljede i ozljeđenom dijelu tijela Table 7 Break down of injuries by type of injury and injured part of body Ozlj eden i Vrsta ozljede -Type of injury Ukupno - Total dio tijela Inj uri cd part 10 25 30 40 41 ofbody Glava - Head 2 2 3 18 39 Trup - Body 8 7 10 0 10 Ruke - Anns 10 12 3 1 54 Noge - Legs 17 57 5 1 65 Ostalo - Other 0 2 0 0 1 Ukupno N 37 80 21 20 169 Total % 7,99 17,28 4,54 4,32 36,50 Ukupan je broj ozljeda u tablici 7 veći zbog ozljeđivanja više dijelova tijela pri pojedinim nesrećama. Zanimljivo je daje za različite dijelove tijela ozljeđene u jednoj nesreći uvijek evidentirana ista vrsta ozljede. Najčešće stradavaju noge. One su predmet ozljeđivanja u 40,4 % slučajeva. Najveći dio ozljeda nogu čine ozljede potkoljenice (36,4 %), zatim ozljede koljena (16 %). Na rukama se najviše ozljeduju prsti (29,7 %), na glavi oči (38 %), a na trupu prsni koš (55,4 %). Najveći dio ozljeda su različite posjekotine i rane 50 55 95 Ostalih 5 Other 5 N % 6 2 10 7 1 26 5,62 9 14 18 30 1 72 15,55 6 4 5 1 1 17 3,67 9 1 5 4 2 21 4,54 94 56 118 187 8 463 20,30 12,10 25,49 40,39 1,73 100,00 uslijed nagnječenja (36,5 %). Značajna su još uganuća i nategnuća te kontuzije i nagnječenja s udjelima od 17,3 % odnosno 15,6 %. Ostalih pet manje zastupljenih vrsta ozljeda su: iščašenja, opekotine, akutna trovanja i intoksikacija, oštećenja stranim tijelom i višestruke ozljede. Veliku važnost u otklanjanju ili ublaživanju mogućih ozljeda imaju osobna zaštitna sredstva. U našim je organizacijskim jedinicama (šumarijama) odnosno upravama šuma stanje opskrbe osobnim zaštitnim sredstvima |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 23 <-- 23 --> PDF |
M. Sporčić. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA Šumarski lisl br. 5 6. CXXV1 (2002). 261-271 različito. Naime, poslodavac opskrbljuje radnike propisanim zaštitnim sredstvima: pravodobno u 14 % sluča 6. RASPRAVA Na osnovi analiziranih dokumenata procijenjeno je da se u "Hrvatskim šumama" od osnutka 1991. dogodilo oko 6 800 ozljeda na radu. Stvarni broj ozljeda u šumarstvu Republike Hrvatske obuhvaća još i ozljede zaposlenika neovisnih poduzetnika te određen broj lakših ozljeda koje se ne prijavljuju. O ozljedama vanjskih izvođača ne postoje objedinjeni podaci. HŠ ne evidentiraju te ozljede niti je pri ugovaranju radova razina sigurnosti i zaštite zdravlja radnika vrijednosni kriterij za odlučivanje o najpovoljnijem ponuđaču. Razvoj poduzetništva u svim djelatnostima šumarstva morao bi se temeljiti na ispunjenju jasno definiranih tehničkih, tehnoloških, ekoloških i sigurnosnih kriterija za izvođenje šumskih radova. Upravo zato što HS imaju zadaću (mandat) cjelovitog gospodarenja državnim šumama, one moraju imati u tome glavnu ulogu i biti nositelj razvoja. U šumarstvu se pored brojnih ozljeda bez trajnih posljedica, ozljeda s posljedicama po zdravlje i radnu sposobnost radnika događaju i najteže, smrtne ozljede. Pokazatelji sigurnosti i zaštite zdravlja radnika utvrđeni u ovom radu upozoravaju da u proteklom desetljeću nisu ostvareni pozitivni pomaci. Nepovoljno stanje najbolje ilustrira činjenica da 50 % šumarskih radnika nakon svega što su doživjeli ne bi ponovo odabralo istu profesiju (Vondra 1998). Naime, 82 % svih ozljeda odnosi se na proizvodne radnike, a broj ozljeda na tisuću radnika kreće se i do 156 (1997). Iako radnici očuvanje vlastitog zdravlja ističu kao prioritetni kriterij (Vondra 1998), čak 65 % analiziranih ozljeda bilo je uzrokovano neprimijenjenim osnovnim pravilima zaštite na radu. Ozljede se i dalje najviše događaju ponedjeljkom i u prvim satima rada, a noge predstavljaju najčešće ozljeđivani dio tijela. Najviše se (20 %) ozljeda na području UŠ Delnice dogodilo radnicima između 41. i 45. godine života. To stanje može se objasniti najvećim brojem zaposlenih u tim starosnim razredima te nedovoljnom upućenošću o skokovitom smanjenju vitalnosti i radne sposobnosti koja se kod šumarskih radnika pojavljuje nakon navršenih četrdeset godina života (Dolenec 1993). U pravilu se očekuje kompenzacija te promjene velikim iskustvom i mudrošću pri radu. Poznata je i ugroženost mladih, 7. ZAKLJUČCI Šumarstvo je u Hrvatskoj na visokom mjestu po broju ozljeda na radu, invalida rada te brojnosti profesionalnih oboljenja. U "Hrvatskim šumama" p. o. Zagreb godišnje se dogodi oko 600 ozljeda i tri smrtna slučaja pri radu. jeva, s malim zakašnjenjem u 39 % i s velikim zakašnjcnjem u47 % slučajeva (Vondra 1998). - Discusion neiskusnih radnika u prvim godinama rada. Radnici često ističu potrebu za osnivanjem škole (centra) za osposobljavanje šumarskih radnika i profesionalnim osposobljavanjem u trajanju od jedne do dvije godine (Vondra 1998). Predmet analiza u ovom radu bile su ozljede na radu. Međutim, česta profesionalna oboljenja također su važna sastavnica cjelovite skrbi o ljudskom resursu i nikako se ne smiju zanemariti. Godine 1997. zbog ozljeda na radu izgubljeno je 17 559 radnik-dana, a zbog bolesti 181 482 radnik-dana (Ranogaj ec 1999). Razina troškova koje poduzeće trpi zbog ozljeda i bolesti radnika trebala bi troškove prevencije te osmišljavanja i provedbe različitih sigurnosnih programa tretirati kao vrlo isplativa ulaganja. Naša je stvarnost još udaljena od takve razine gospodarenja ljudima u poduzeću. Veliko ograničenje u provođenju ovakvih i sličnih istraživanja predstavlja neusklađenost postojeće statistike o zdravlju u šumarstvu. Neujednačeni načini prikupljanja i obrade podataka onemogućavaju usporedbe između pojedinih razdoblja, područja ili između pojedinih organizacijskih jedinica. Osnovni je uvjet unapređivanja sigurnosti i zdravlja šumarskih radnika posjedovanje svih relevantnih informacija o ozljedama i bolestima koje su potrebne za njihovo razumijevanje i smisleno tumačenje. Moderna informatička tehnologija, brzi pristup informacijama (Internet) iz svjetskih baza znanja omogućava jednostavnu i jeftinu razmjenu podataka. Za očekivati je da će ta tehnološka pogodnost i u nas biti iskorištena u oblikovanju međunarodno i međustrukovno usporedive statistike. Negativni pokazatelji sigurnosti i zaštite zdravlja radnika navode na zaključak da ljudi, njihov razvoj, motivacija i zadovoljstvo nisu prepoznati kao osnovni načini postizanja organizacijske uspješnosti, vitalnosti i razvoja Poduzeća. Sasvim je sigurno da znanja, sposobnosti, kreativni i razvojni potencijali naših radnika ne mogu doći do izražaja ako nisu ispunjeni osnovni uvjeti zaštite njihovog zdravlja i života. U tom smislu cjelovita skrb o sigurnosti i zdravlju radnika treba predstavljati poduzetnički interes ne samo poduzeća "Hrvatske šume" već i šireg društvenog okruženja. Conclusions Svake godine ozljeđuje se 8,5 % proizvodnih radni ka ili svaki 12-ti radnik. U razdoblju 1991-2000. na području sigurnosti i za štite zdravlja radnika nisu ostvareni pozitivni po maci. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. Sporčic. A. Sabo: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA . Šumarski list br. 5 -6, CXXVI (2002). 261-271 4. Najčešći uzroci ozljeda su u čovjeku, njegovu odnju radova, razina sigurnosti i zaštite radnika nije nosu prema radu, prema opasnostima iz okoline i vrijednosni kriterij za odlučivanje o najpovoljnijem prema vlastitom zdravlju te životu uopće. ponuđaču. 5. Veliko ograničenje unapređenja zaštite na radu Razvoj, motivacija i zadovoljstvo radnika nisu prepredstavlja neusklađenost postojeće statistike. Popoznati kao osnovni načini postizanja organizacijstojeći načini izvješćivanja o zaštiti i zdravlju radniske uspješnosti, vitalnosti i razvoja Poduzeća. ka nisu prilagođeni stvarnim potrebama šumarstva. 6. O radnicima i ozljedama radnika neovisnih poduzetnika ne postoje objedinjeni podaci. Pri ugovara8. LITERATURA - References 1. D o 1 ene c, S., 1993: Utjecaj socioekonomskih i psiholoških činitelja na radnu sposobnost i učinkovitost šumarskih radnika. Magistarski rad. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, str. 1-115. 2. Gogi i a, V, 1997: Ergonomske značajke šumarske mehanizacije - problemi njihova mjerenja i vrednovanja. Mehanizacija šumarstva, 22 (4): 209-217. 3. Martini ć, I., 1997: Na pragu novog tisućljeća-sigurniji rad u šumarstvu. Mehanizacija šumarstva, 22 (3): 149-155. 4. Martinić , I., 1998: Stanje i razvoj izvođenja šumskih radova u Hrvatskoj neovisnim poduzetnicima. Mehanizacija šumarstva, 23 (1): 7-15. 5. Martinić , I., 1999: Sigurnost i zdravlje šumskih radnika - poticaj za njihovo unapređenje u Hrvatskoj. Šumarski list, CXXIII (5-6): 201-211. 6. Petz, B., 1994: Statistika za praksu. MUP Hrvatske. Zagreb, str. 1-155. 7. Ranogajec, B., 1989: Povrede na radu u šumarstvu. "Slavonska šuma» Osijek, str. 1-80. 8. Ranogajec, B., 1999: Sigurnost i zdravlje šumskih radnika - poticaj za njihovo unapređenje u Hrvatskoj (2). Šumarski list, CXXIII (7-8): 339-343. 9. Vondra, V, 1995: Radne norme i opterećenje šumskog radnika. Mehanizacija šumarstva, 20 (4): 189-197. 10. Vondra, V., 1998: Promišljanje šumskih radnika o vlastitoj profesiji. Mehanizacija šumarstva, 23 (3-4): 101-129. 11. Uršič, C. & A. Fatur-Videtić, 1998: Reševanje delovne i zaposlitvene problematike invalidnih delavcev v gozdarstvu. Gozdarski vestnik, 56 (9): 396-403. 12. *** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Poslovna izvješća 1994. do 1999., Zagreb. 13. *** "Hrvatske šume", p.o. Zagreb: Zbirka pravnih propisa, Bilteni 1 do 7, Zagreb 1995-1998. *** Zapisnici o prijavi nesreće na poslu od 1. 1.1991. do 31.12.2000. godine, Delnice. 15. *** Poslovni izvještaji Uprave šuma Delnice od 1991. do 2000., Delnice. ***Godišnji izviještaji o povredama i profesionalnim oboljenjima radnika na radu Uprave šuma Delnice od 1991. do 2000., Delnice. 17. *** Izvješće konzultantske tvrtke "Coillte». http://www.hrsume.hr/restrukturiranje/ /izvještaji/ htm *** Zakon o šumama (N.N. 52/90 & N.N. 9/91 & N.N. 6/93) 19. *** Zakon o zaštiti na radu (N.N. 59/1996) 20. *** Zakon o inspekciji rada (N.N. 59/1996) 21. *** Pravilnik o zaštiti na radu u šumarstvu Hrvatske (N.N. 10/1986) 22. *** Pravilnik o zaštiti na radu u "Hrvatske šume" p.o. Zagreb, 1992. 23. *** Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (N.N. 52/1984) SUMMARY: This paper shows injuries at work as an indicator of the level of safety and health protection of forestry workers. The research objective was to establish and show the (non) existence of trends and changes occurred in the area of safety and protection at work in the Croatian forestry during the last decade (1991 to 2000). The basic indicators related to protection at work are shown at the level of the enterprise "Hrvatske šume". Detailed analyses of injuries have been made for the area of Delnice Forest Administration. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Šporčić. A. Saho: OZLJEĐIVANJE RADNIKA U HRVATSKOM ŠUMARSTVU TIJEKOM RAZDOBLJA ... On the basis of the analyzed documents, it has been established that since the foundation of "Hrvatske šume" (1991) about 6800 injuries at work have occurred or 600 injuries each year. Business year with no incidence of fatalities are an exemption rather than a rule. In fact three deaths occur annually on the average. A conspicuous loss of working capacity is illustrated by the data that approximately 700 employees are disabled workers. This figure should be increased by a considerable number of disabled war veterans and workers with limited working capacity. A series of interesting data have been obtained by a detailed analysis of injuries. Here are some of them: Directly involved workers get injured in 82 % of cases. The number of injuries per a thousand of employees, in the analyzed period, ranged between min. 37 (in 2000) and max. 53 (in 1998). If only directly involved workers are considered the values are much higher. They reach up to 156 injuries per a thousand of productive workers (1997). On the average, each year 8,5 % of directly involved workers get injured or every 12th worker. The accidents are most frequent on Mondays (24,1 %) and in early working hours (44 % of injuries occur until 10 o´clock). As much as 65 % of all injuries were caused because the basic rules of protection at work were not implemented. Machines for forest harvesting and wood processing are the most significant source of injuries with a share of 15,1 %. Workers aged between 41 and 45 suffered the highest number of injuries (20 %) in the area of Delnice Forest Administration. This unusual situation can be partly explained by insufficient workers´ awareness of the sudden decrease of their vitality and work capacity regularly appearing with forest workers after their forties. Legs are usually the first to be hurt. They are injured in 40,4 % of cases. Speaking of leg injuries, the most frequent are the injuries of the lower leg (36,4 %) and then the injuries of the knee (16 %). The most frequent injuries on the arms are those of fingers (29,7 %), on the head the eyes (38 %) and on the body the chest (55,4 %). Injuries are mostly made of different cuts and wounds caused by squashing (36,5 %). Sprains and strains are also significant as well as contusions and squashes with the share of 17,3 %and 15,6 %, respectively. Negative indicators of safety and protection of workers established in their work lead us to believe that people, their progress, motivation and satisfaction are not recognized as the basic tool for achieving organizational success, vitality and development of the enterprise. It is beyond question that the knowledge, skill, creative and development potentials of our workers cannot be revealed unless the basic conditions of their health and life protection are met. In this respect, a comprehensive care of the safety and health of workers should not only be the entrepreneur interest of the enterprise "Hrvatske šume " but also of a wider social environment. Key words: forest work, protection at work, health and safety, injuries at work Šumarski list hr. 5 6. CXXV1 12002). 261-271 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2002 str. 26 <-- 26 --> PDF |
.->: . w V-%vJ «L«* ik, :Ä iV^Ä-J ** f » ^ ,.V(LS x %wi -* v«; % 8r 3 ´,-. *sf *>.VV,V,V V N ?»;« . > - ´ -4 ±ŽW$?% -"* ».Si . «* r. < » -V . . .\\ ´.´.´<´ ;>´;.#»i Y-u * 1 " * , i*. > \. "" ´*** ´:´%/?L \´1 i ´ N-* W jt *." -^ ^pn VI l * ::*/ Y/ J * :H#>Y L YV>~" **Ai ´"" > *j? ´<; * * ´ ´ Vi " S´;ijf<´S,´-´ » " ´ $ . &.´ w ´´#*Vk ... *!\ ^ *t/4-*^" "i SiU 1 - ^StiJt *´ ?J * * fb .´.V nm S3 - ,-M WEISS´ unikomerc-uvoz Tel.: 01 6221 555, Fax: 01 6221 569 |