DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 96 <-- 96 --> PDF |
PRIZNANJA ZLATNA MEDALJA ZA dr. se. MIROSLAVA HARAPINA U organizaciji Hrvatskog društva biljne zaštite, a pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, održan je 46. Seminar biljne zaštite u Opatiji od 12. do 15. veljače 2002. g. Prije stručnog dijela prvi puta u 46 godina djelovanja društva podijeljene su nagrade zaslužnim stručnjacima za zaštitu bilja. Nagrađeni su: Akademik Milan Maceljski platinastom medaljom, a zlatnu su dobili prof. Ljubica Valenčić, dipl. ing. Stjepan Keglević, dipl. ing. Velimir Seiwerth, dr. se. Miroslav Harapin i dipl. ing. Branko B r i t v e c . Dr. se. Miroslav Harapin je jedini šumar, a ostali nagrađeni su agronomi. Dr. se. Miroslav Harapin, znanstveni savjetnik, diplomirao, magistrirao i doktorirao je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od 19581961. radi u Šumariji Fužine u Gorskom kotaru. Već tada se susreo s problematikom sušenja šuma. Jelove šume je napao jelin moljac igličar, i to u takvim razmjerima da se govorilo o epidemijskom napadu i sušenju jele. Žarište napada bilo je upravo na području Šumarije Fužine, gdje su jelove šume bile ugrožene od suše na Od 1961. g. vodi Odjel za zaštitu šuma, a od 1974. Odjel za uzgajanje i zaštitu šuma. Od 1978. vodi Centar za dijagnozu i prognozu (DPS) u šumarstvu R. Hrvatske. Dao je veliki doprinos unapređenju DPS-a. Prvi je u nas uveo metodu skidanja hrastovih grana tijekom mirovanja vegetacije siječanj-veljača). Njihovom analizom u laboratoriju dobivaju se sljedeći podaci: postotak živih i suhih graničica, odnos muških i ženskih pupova i prisutnost defolijatora i drugih štetnika koji prezimljuju na granama. Iz dobivenih i analiziranih podataka procjenjivao se urod žira i pojava defolijatora u šumama. Dao je veliki doprinos unapređenju biološkog suzbijanja u operativnim avioakcijama, posebice na Jadranu i u kontinentalnom dijelu gdje je to bilo moguće. Prvi je u nas primijenio uporabu feromona i Bakkeov-u klopku za monitoring i suzbijanje smrekovih potkornjaka. Bio je aktivni član južnom rubu areala jele. Tu je bio početak njegovog rada. Nakon toga, 1961. g. dolazi u Šumarski institut (tada Zavod za četinjače Karlovac, pa Jugoslavenski institut za četinjače u Jastrebarskom, a od 1974. Šumarski institut, Jastrebarsko) i gdje ostaje do odlaska u mirovinu 1995. g. |