DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Ptica snažnog reprodukcijskog potencijala Naš vrabac, ptica godine 2002., pripadnik je roda vrapčarki (Passeriformes), porodice zeba (Fringillidae) i roda vrabac (Passer). Osobitost svih zeba, pa tako i vrapca, je da im je kljun debeo i podešen za drobljenje raznih sjemenki, koje su im pretežita hrana. Za vrijeme gniježdenja i odgoja mladih većina tih ptica hrani svoje mlade kukcima i njihovim razvojnim oblicima, pa su u to vrijeme vrlo korisne. Sve ove ptice nisu tupične selice, ostavši u pravilu vjerne zavičaju i za najljuće studeni. Za razliku od većine zeba, koje grade lijepa gnijezda u višim čestima drveća, vrabac ih podiže ni osobito lijepa niti osobito trajna (makar u njima i sam spava!), pod strehom u pukotinama zidova i rupama krovišta, u dupljama stabala uz kuće i u "kućicama", umjetnim dupljama, koje smo postavili za gniježdenje ptica dupljašica. Prema boji perja moguće gaje lučiti po spolu. Mužjak se lako prepoznaje po kestenjastom plastu, sivom tjemenu i trtici te crnom grlu. Ženka kao i mladi više su svjetlijesmeđe boje sa samo jednom svijetlom krilnom prugom (Radović 1999). Glasa se monotonim zivkanjem "šilp", "šilp"... ili u naletu svađa, pri snubljenju ženke, srditim "errr" ili "tetetetet". Neke posebne uhu umiljate pjesme, poput pjeva ostalih zeba, vrabac ne pozna. Nakon spolne zrelosti (s navršenom godinom dana!) jednom ustanovljeni par duže vremena ostaje zajedno podižući potomstvo. Od ožujka do kolovoza ženka snese 5-6 jaja na kojima, naizmjence s mužjakom, sjedi 12-14 dana. U prvim danima mlade isključivo hrane upola probavljivim kukcima, pretežito gusjenicama štetnih mrazovaca (Operophthera sp.). Nakon 15-17 dana mladi napuštaju gnijezdo, postajući sve to više vegetarijanci. Vrabac je vrlo plodna ptica: redovno donese tri, a i četiri legla godišnje! Umiljati "žitokradica´ Kao "čovjekov kulturni pratitelj" ne čudi daje vrabac, taj mali i neugledni "ptič" (i veliki krič!) našao svoje mjesto u literaturi, glazbi... Dok je veliki W. A. Mozart posvetio vrapcu jednu svoju skladbu, rimski pjesnik i pisac erotskih i mitskih pjesama Publije Valerije Katon, svojoj Ijubovci Lezbiji piše: "Vrapče, djevojci mojoj ti si radost, igra s tobom se često, privija te... Kad bih mogao poput nje u igri S tobom, vrapče, blažiti jade svoje duše!" Prema Vaj di (1974) sve zebe pa tako i naš, kako ga zove, domaći vrabac može biti štetan kao "žitokradica", kada u jatu napadne posijana polja ili žito pri zriobi, ali može biti i koristan kad se hrani sjemenjem korova ili kad uništava insekte. Prema nekim autorima borba protiv korova bila bi bez zeba beznadna! Vrapci su veliki neprijatelji poljskog gospodarstva i tu čine više štete nego što pojedu. Prema T h e m u, kako to navodi Vaj d a, štete koje počini jedan vrabac iznose godišnje 2,5 kg, pa čak i do 4,7 kg žita. Općenito se vrapci malo hrane štetnim insektima; oni ne čine ni 10 % njihove hrane. Jedu cvjetne pupove i kidaju cvjetove. Hrane se sočnim voćem (trešnjama, grožđem, ja godama). Krupnije voće, poput šljiva, kajsija, krušaka, samo načmu pa se ono pokvari. Vrabac je već od davnine u svijetu smatran "zlim štetnikom". Nismo ga bolje ni mi tretirali. Slično kao s vukom, za čiju su glavu dosta dugo iza Drugog svjetskog rata isplaćivane novčane nagrade ("taglie") i tamanjenje vrabaca u ratu i poslije rata stimuliralo se novčanim premijama! Iako momentalno uživa zakonsku zaštitu (Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta ptica lAvesI iz 1995.godine sve su zebe pa tako i vrabac proglašene posebno zaštićenim životinjskim vrstama), sve su glasnija htijenja da se usporedo s donošenjem novog Zakona o zaštiti prirode vrabac izuzme iz popisa zaštićenih vrsta ptica. Prijeti li našem vrapcu opasnost od nestanka? Naš vrabac - ptica godine 2002. nije ugrožen, jer je općenito raširen, izvanredno plodan i prilagodljiv (Božič 1983). Smatramo da, iako kod širokog kruga ljudi slovi kao "štetočinac", ne bi smio doći na popis ptičjih vrsta "bez lovostaje". Svojim brojnim potomstvom, nama šumarnicima od značaja, uništava velik broj štetnih insekata i njihovih razvojnih oblika. Alojzije Frković LITERATURA: Božič, I. 1983: Ptici Slovenije. Lovska zveza SloveRužička, I. 2002: Racionalno korištenje prirodnih nije. Ljubljana str. 430. izvora. Priroda 4: 14-15. Muzi ni ć, J. 2002: Međunarodni dani i godine u zaVaj da, Z. 1974: Nauka o zaštiti šuma. Školska knjiga. štiti prirode. Hrvatska vodoprivreda 113:49-51. Zagreb str. 482. Rucner, D., R. Kroneisl 1955: Moja knjiga o pticama. Školska knjiga. Zagreb str. 184. |