DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 75 <-- 75 --> PDF |
MIŠLJENJE O GLEDIŠTU IZVODITELJA ŠUMARSKE STUDIJE ZA H.E. NOVO VIRJE Mišljenje o napisu Olega Antonića u ovoj rubrici pod naslovom: Općenito o studiji "HE Novo Virje prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" te napisu istoga autora: "Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" - gledište izvoditelja istoimene studije za H.E. Novo Virje. Primjedbe na način postavljanja pokusa i obradu podataka studije Studija ne može poslužiti kao osnova za sanaciju zaobalja projektirane H.E. Novo Virje. Nastojat ću to ukratko obrazložiti. Pokus je postavljen uz isključivo davanje prednosti položaju piezometara u šumi Repaš. Mjerenje dendrometrijskih veličina obavljeno je u 22 grupe po 15 stabala. Izmjereno je 231 stablo hrasta lužnjaka, 97 stabala poljskoga jasena i 10 stabala crne johe. Iz studije vidljivo je da su mjerenja obavljena po grupama, a ne u pokusnim plohama kako ih se u studiji naziva. Klimatski podaci uzeti su od Meteorološke postaje Đurđevac osnovane 1960. godine. Za ekstrapolaciju u prošlost korišteni su klimatski podaci Zagreba i Osijeka. Podaci o podzemnim vodama uzeti su od 20 piezometara. Kod 15 piezometara mjerenja su započela 1986, kod četiri piezometra 1989, a jedan piezometar mjerenje od 1996. godine. Završetak vremenskoga niza je 1997. godina. Vremenski nizovi su prekratki, iznose 12, 9 i 2 godine. U kratkim vremenskim nizovima ne uočavaju se stresne godine kada je s velikom vjerojatnošću moguće utvrditi i uzroke stresa. Pri tomu valja znati da je elementarna jedinica uzorka stablo a ne god, jer nas zanima kako se stablo razvija tijekom određenoga razdoblja, odnosno kako je njegov prirast reagirao na određene čimbenike u toj godini. Istraživanja moraju biti vezana uz kalendarsku godinu pojedinoga goda određenoga stabla, jer su svi čimbenici vezani uz tu godinu. Grupni podaci o godovima zanemarili su kalendarsku godinu i sakrili istinski podatak o šumskom drvetu, koji je za regularnu šumsku sastojinu potrebno obraditi po šumskoj zajednici i dobnom razredu. Nedopustivo je na osnovi tako kratkih vremenskih nizova donositi "egzaktne" rezultate koji se odnose na vremensko razdoblje od 100 i više godina. Tako malo stvarnih podataka nije dovoljno ni za procjenu razvoja jedne šumske zajednice, a kamoli za cijelu šumu Repaš, koja se sastoji od šest šumskih zajednica, odnosno šumskih ekosustava. Uostalom i svi ostali podaci koje su koristili autori studije na osnovi su aproksimacija i ekstrapolacija. U šumi Repaš ove su šumske zajednice: Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli- Quercetum robo ris typicum Rauš 1971). Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba s kostrikom (Carpino betuli-Quercetum roboris brachvpodietosum sylvaticae Rauš 1986). Suma hrasta lužnjaka i poljskoga jasena (Querco- Fraxinetum angiistifoliae Rauš 1986). Suma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angiistifoliae Glav. 1950). Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968). Uz stare rukavce Drave nalazimo šumu bijele vrbe s bročikom (Galio-Salicetum albe Rauš 1973) i u manjim površinama druge zajednice mekih listača. Komentar obrade podataka studije Studija se temelji na mnogim pretpostavkama, za čiju bi provjeru trebalo najmanje 100 godina. Kompjutori su samo oruđe korisno istraživačima, s kojim se mora znati služiti, ali se, primjerice ne može utvrditi da je x = f(x) (g = f(g)) i dobiti jaku korelaciju. Ne želim ulaziti u obradu podataka, ali je zasigurno točno da se radi o premalom broju uzoraka i krivo postavljenom pokusu u velikoj raznolikosti staništa i sastojina u šumi Repaš. Želim naglasiti da se radi o prirodnoj šumi sastavljenoj od šest šumskih zajednica, koje se sastoje od više vrsta drveća u jednodobnim sastojinama, što znači da svaka šumska zajednica obuhvaća barem pet dobnih razreda i da se radi o razdobljima od 100 do 160 i više godina. To su mješovite sastojine različitih vrsta drveća, a debljinski prirast iste vrste drveta iz različitih šumskih zajednica signifikantno se razlikuje. Napominje se, nadalje, daje obračun prihvatljivoga režima podzemnih voda netočan, jer je kapilarno podizanje podzemne vode u ekološkom profilu tla ustanovljeno i procjenom teksture tla (finger probe) za 5 713 pedoloških sondi (Prpić, 2001). Zanimljivo je da u prilogu studije nema karte šumskih zajednica šume Repaš koja je autorima bila na raspolaganju u našem izvješću 1993, dok, primjerice nalazimo kartu srednje mjesečne dubine podzemne vode u šumi Repaš za travanj 1900, 1930, 1960. godine na osnovi ekstrapoliranih podataka, kojima, općenito, vrvi čitava studija. S obzirom na premalen broj stvarnih mjerenja sama obrada i prikaz rezultata nisu ovdje toliko zanimljivi osim što lijepo izgledaju. Danas su goleme mogućnosti brzog računanja, simuliranje različitih modela dobiva |
ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 76 <-- 76 --> PDF |
mo u tren oka. Takve lijepe sličice možemo vrlo lako dobiti s podacima koji nisu pouzdani te s podacima "iz rukava". Ne vjerujem daje drugo spomenuto ovdje slučaj. Rasprava o šumarskim istraživanjima u zaobalju planirane HE Novo Vir je Program istraživanja fakultetskoga tima postavljen je s ciljem dobivanja pouzdanih podataka o stanju vodnih odnosa nizinskih šumskih ekosustava zaobalja planirane HE N. Virje, zatim o sadašnjem stanju staništa i šumskih sastojina s težištem na vladajućem ekološkom čimbeniku - vodi, koji izravno utječe na sav živući svijet toga prostora. Cilj istraživanja bio je utvrditi vodne odnose u pojedinom šumskom ekosustavu glede dobi edifikatorskih vrsta drveća te promjena u tijeku, uvjetovanih prirodnim i antropogenim utjecajem, te konačno prosudba utjecaja planirane hidroelektrane na nizinske šume zaobalja. U istraživanjima koja bi bila prilog konačnoj studiji utjecaja na okoliš, trebale su biti obuhvaćene utjecane gospodarske jedinice "Repaš-Gabajeva greda", "Đurđevačke nizinske šume", "Svibovica", "Koprivničke nizinske šume" i "Banov brod", ukupne površine 12 605,66 ha. Program smo parcijalno dali na zahtjev "Elektroprojekta" te sudjelovali u izboru lokaliteta piezometara, uz upozorenje da se ne mogu započeti radovi na HE Novo Virje dok se ne završe šumarska istraživanja. Investitor je, međutim, ustrajao na stajalištu da se hidroelektrana gradi i istovremeno istražuje, što je sa šumarskoga stajališta neprihvatljivo. Predložena istraživanja nisu jamčila izvjesnu konačnicu i mogla su završiti pozitivnim ili negativnim rezultatom s obzirom na realizaciju investicije. Investitor je, međutim, isključivo zahtijevao pozitivan rezultat, odnosno tražio prihvatljiv režim podzemnih voda sa stajališta šumskih ekosustava, uz obećanje zadovoljenja potreba šume za vodom pomoću vodotehničkih rješenja (pasivna i aktivna zaštita). Budući da bi nulto stanje vodnih odnosa u prostom koje je zazasigurno preduvjet današnjega funkcioniranja i strukture šumskih ekosustava bilo nemoguće utvrditi tijekom i poslije izgradnje hidroelektrane, te kako su mjerenja na tek postavljenim piezometrima praktički neupotrebljiva (vremenski niz), nismo mogli ispuniti zahtjev investitora zbog nedostatka relevantnih podataka koji se tek prikupljaju, pa su istraživanja za neko vrijeme odgođena. Glede biološkog kapitala sadržanog u nizinskim šumama utjecanoga područja, koji predstavlja veću vrijednost od investicije i pruža veću godišnju vrijednost u prirastu drva od proizvodnje hidroelektrane (P rp i ć i Jak o vac , 1998) te šumarskih iskustava o nepovoljnom utjecaju uzvodnih hidroelektrana (Ormož, Varaždin, Dubrava), držali smo razumnim pričekati uvjete za pouzdana istraživanja. Smatrali smo daje naš program prihvaćen i nismo to shvatili sukobom između energetike i vodoprivrede sjedne strane i šumarstva s druge strane kako to navodi Antonić u svome napisu na početku ove rubrike. Očekivali smo da naš možebitni negativni rezultat koji ne bi podržao predloženi projekt hidroelektrane ne mora biti odustajanje od energetskoga korištenja Drave, jer postoje i druga riješenja, primjerice hidroelektrana nultoga pada koja ne bi ugrozila nizinske šume, ali i ona druga, primjerice različiti načini turizma ili međunarodni rezervat biosfere. Tim stručnjaka OIKON-a na čelu s dva šumara projektanta u uvodu studije pod naslovom Cilj pišu: citiram "Cilj projekta je egzaktno odrediti prihvatljiv režim podzemnih voda na temelju bioloških pokazatelja. Tako određen prihvatljiv režim treba biti osnova za konačno tehničko rješenje zaštite zaobalja koje bi omogučilo održanje postojećih nizinskih šumskih ekosustava u zaobalju buduće HE Novo Virje, a posebno šume Repaš. " Egzaktno određivanje prihvatljivoga režima podzemnih voda je pretenciozna tvrdnja, a pogotovo je nemoguće poslije ovako maloga uzorka. Drugo, tim OIKON-a daje otvorene ruke investitoru da ostvani projekt bez daljnjih istraživanja, s tim da ne mora primijeniti vodotehničke mjere, jer u projektnoj dokumentaciji Knjiga HO 1.0 Prilog 8, List 17 , podpoglavlje 8.9. SUME piše: citiram "Do sada provedena pedološka, hidropedološka, fitocenološka, dendrometrijska istraživanja, opažanja nivoa vode u ekološlcom profilu te analize korijenovog sustava glavnih vrsta drveća u šumi Repaš, a osobito na stacionarnim objektima (istraživanja OIKON-a, op. autora) dostatna su podloga za Konačnu studiju utjecaja na okoliš HE Novo Virje". Budući daje Konačna studija utjecaja na okoliš HE N. Virje prihvaćena, to je zapravo odobrenje za dobivanje svih ostalih papira za gradnju. Nije li to zeleno svjetlo za početak izgradnje hidroelektrane i nepovratnu promjenu postojećega stanja vodnih odnosa, koji su preduvjet sadašnjega uspijevanja nizinskih šuma u čitavom zaobalju projektirane hidroelektrane. Šumarska struka uspjela se u posljednje vrijeme nametnuti kao ravnopravan partner u korištenju i planiranju prostora. Tome je zasigurno pomogao opći trend zaštite prirode i okoliša te povećanje vrijednosti općekorisnih funkcija šuma (vezivanje ugljika, povoljan utjecaj na klimu, ispuštanje kisika, sprječavanje erozije, "stvaranje" pitke vode, zaustavljanje emisija štetnih plinova, razvoj turizma, opća zaštita prirode, živući fond gena i dr.). Struka je već tako daleko došla da može postavljati uvjete koji osiguravaju uspijevanje nizinskih šuma uz korištenje rijeke i njezina zaobalja po ostalim zainteresiranim gospodarskim granama, uključivši energetiku i vodoprivredu te opću zaštitu prirode i turizam s rekreacijom. |