DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 75 <-- 75 --> PDF |
MIŠLJENJE O GLEDIŠTU IZVODITELJA ŠUMARSKE STUDIJE ZA H.E. NOVO VIRJE Mišljenje o napisu Olega Antonića u ovoj rubrici pod naslovom: Općenito o studiji "HE Novo Virje prihvatljivi režim podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" te napisu istoga autora: "Prilog raspravi o prihvatljivom režimu podzemnih voda sa stajališta održanja šumskih ekosustava" - gledište izvoditelja istoimene studije za H.E. Novo Virje. Primjedbe na način postavljanja pokusa i obradu podataka studije Studija ne može poslužiti kao osnova za sanaciju zaobalja projektirane H.E. Novo Virje. Nastojat ću to ukratko obrazložiti. Pokus je postavljen uz isključivo davanje prednosti položaju piezometara u šumi Repaš. Mjerenje dendrometrijskih veličina obavljeno je u 22 grupe po 15 stabala. Izmjereno je 231 stablo hrasta lužnjaka, 97 stabala poljskoga jasena i 10 stabala crne johe. Iz studije vidljivo je da su mjerenja obavljena po grupama, a ne u pokusnim plohama kako ih se u studiji naziva. Klimatski podaci uzeti su od Meteorološke postaje Đurđevac osnovane 1960. godine. Za ekstrapolaciju u prošlost korišteni su klimatski podaci Zagreba i Osijeka. Podaci o podzemnim vodama uzeti su od 20 piezometara. Kod 15 piezometara mjerenja su započela 1986, kod četiri piezometra 1989, a jedan piezometar mjerenje od 1996. godine. Završetak vremenskoga niza je 1997. godina. Vremenski nizovi su prekratki, iznose 12, 9 i 2 godine. U kratkim vremenskim nizovima ne uočavaju se stresne godine kada je s velikom vjerojatnošću moguće utvrditi i uzroke stresa. Pri tomu valja znati da je elementarna jedinica uzorka stablo a ne god, jer nas zanima kako se stablo razvija tijekom određenoga razdoblja, odnosno kako je njegov prirast reagirao na određene čimbenike u toj godini. Istraživanja moraju biti vezana uz kalendarsku godinu pojedinoga goda određenoga stabla, jer su svi čimbenici vezani uz tu godinu. Grupni podaci o godovima zanemarili su kalendarsku godinu i sakrili istinski podatak o šumskom drvetu, koji je za regularnu šumsku sastojinu potrebno obraditi po šumskoj zajednici i dobnom razredu. Nedopustivo je na osnovi tako kratkih vremenskih nizova donositi "egzaktne" rezultate koji se odnose na vremensko razdoblje od 100 i više godina. Tako malo stvarnih podataka nije dovoljno ni za procjenu razvoja jedne šumske zajednice, a kamoli za cijelu šumu Repaš, koja se sastoji od šest šumskih zajednica, odnosno šumskih ekosustava. Uostalom i svi ostali podaci koje su koristili autori studije na osnovi su aproksimacija i ekstrapolacija. U šumi Repaš ove su šumske zajednice: Tipična šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli- Quercetum robo ris typicum Rauš 1971). Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba s kostrikom (Carpino betuli-Quercetum roboris brachvpodietosum sylvaticae Rauš 1986). Suma hrasta lužnjaka i poljskoga jasena (Querco- Fraxinetum angiistifoliae Rauš 1986). Suma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem (Leucoio-Fraxinetum angiistifoliae Glav. 1950). Šuma crne johe s trušljikom (Frangulo-Alnetum glutinosae Rauš 1968). Uz stare rukavce Drave nalazimo šumu bijele vrbe s bročikom (Galio-Salicetum albe Rauš 1973) i u manjim površinama druge zajednice mekih listača. Komentar obrade podataka studije Studija se temelji na mnogim pretpostavkama, za čiju bi provjeru trebalo najmanje 100 godina. Kompjutori su samo oruđe korisno istraživačima, s kojim se mora znati služiti, ali se, primjerice ne može utvrditi da je x = f(x) (g = f(g)) i dobiti jaku korelaciju. Ne želim ulaziti u obradu podataka, ali je zasigurno točno da se radi o premalom broju uzoraka i krivo postavljenom pokusu u velikoj raznolikosti staništa i sastojina u šumi Repaš. Želim naglasiti da se radi o prirodnoj šumi sastavljenoj od šest šumskih zajednica, koje se sastoje od više vrsta drveća u jednodobnim sastojinama, što znači da svaka šumska zajednica obuhvaća barem pet dobnih razreda i da se radi o razdobljima od 100 do 160 i više godina. To su mješovite sastojine različitih vrsta drveća, a debljinski prirast iste vrste drveta iz različitih šumskih zajednica signifikantno se razlikuje. Napominje se, nadalje, daje obračun prihvatljivoga režima podzemnih voda netočan, jer je kapilarno podizanje podzemne vode u ekološkom profilu tla ustanovljeno i procjenom teksture tla (finger probe) za 5 713 pedoloških sondi (Prpić, 2001). Zanimljivo je da u prilogu studije nema karte šumskih zajednica šume Repaš koja je autorima bila na raspolaganju u našem izvješću 1993, dok, primjerice nalazimo kartu srednje mjesečne dubine podzemne vode u šumi Repaš za travanj 1900, 1930, 1960. godine na osnovi ekstrapoliranih podataka, kojima, općenito, vrvi čitava studija. S obzirom na premalen broj stvarnih mjerenja sama obrada i prikaz rezultata nisu ovdje toliko zanimljivi osim što lijepo izgledaju. Danas su goleme mogućnosti brzog računanja, simuliranje različitih modela dobiva |