DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 119-128 UDK.630* 226 (001) PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAČA U VISOKE ŠUME PROBLEM OF THE CONVERSION OF BEECH COPPICES INTO HIGH FORESTS OF BEECH Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U raduje obrađen problem prevođenja bukovih panj ača (Tagus sylvatica L.) u visoku šumu. Na temelju provedenih istraživanja, zaključeno je daje u ovim šumama stanje vrlo loše, jer je proizvodni potencijal staništa slabo iskorišten, a postojeća proizvodnja drveta po kvaliteti jako loša, što znači daje glede proizvodnog potencijala staništa, vrijednost proizvodnje vrlo niska, tako da je potrebno poduzeti šumsko-uzgojne mjere kako bi se u što kraćem vremenu stanje popravilo. Analize su pokazale da i pored loše kvalitete stabala, postoji, iako mali broj, kvalitetnih stabala i jedinki sjemenog porijekla, da stabla ovih šuma mogu biti početni materijal za prevođenje u produktivniju i vredniju visoku bukovu šumu. Ove šume su u prosjeku stare 60 do 70 godina, i do kraja produkcijskog razdoblja od oko 120 godina uz primjenu Schaedelin-ove selektivne prorede može se očekivati bukva relativno dobre kvalitete, barem onakve kakva je danas u visokim šumama bukve. Već prve prorede pokazale su da se stanje popravilo, čak više nego što su to brojke pokazivale, i da će se redovitim prorjeđivanjem u idućih 50 do 70 godina (5-6 zahvata proreda) dobiti zadovoljavajuća kvaliteta drveta. U raduje na kraju predloženo nekoliko mjera koje bi u relativno kratkom vremenu mogle dovesti do ostvarenja postavljenog cilja. Ključne riječi: Bukva, panjača, prevođenje, visoka šuma UVOD Ranija istraživanja o stanju šuma u Bosni i Hercenost proizvodnje vrlo niska, uglavnom je to ogrjevno govini su pokazala daje u njima stanje nezadovoljavadrvo lošije kvalitete. juće, te da je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere Ove su panjače u prošlosti bile vrlo vrijedne visoke kako bi se to stanje popravilo, odnosno da se proizvod šume, ali se gospodarenju u njima nije poklanjala po ni potencijal staništa optimalno koristi, i da se u datim trebna pozornost, te su nekontroliranom sječom pre uvjetima nastoji proizvesti maksimalna količina tvorene u nekvalitetne i slabo produktivne panjače. kvalitetnog drveta. Melioracijom ovih šuma počelo se još prije 100 godiDugoročnim planom razvoja šumarstva u Bosni i na, i prve mjere su bile resurekcijske sječe te sječa loše Hercegovini (Izetb ego vi ć i dr, 1985) predložene su formiranih izbojaka (Pataky, 1953). Nakon Drugog mjere kako bi se postojeće stanje poboljšalo. Između svjetskog rata počelo se s melioracijom ovih šuma, ali ostalog, planirana je melioracija panjača, koje se nalakako je tada glavni zadatak bio pošumljavanje čistina i ze na preko 900 tisuća hektara, odnosno oko 34 % šuneobraslih površina, taj vid šumsko-uzgojnih radova ma i šumskog tla. Ove šume najčešće se nalaze na najgotovo je potpuno zanemaren. Najveći zamah u melioboljim, produktivnijim tlima, tako da im je sada vrijed-raciji bukovih panjača u Bosni i Hercegovini bio je u razdoblju od 1959. do 1960. godine, kada je "čišćenje" provedeno na velikim površinama, uz istovremeno Dr. se. Konrad Pintarić, Šumarski fakultet u Sarajevu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAČA U VISOKE ŠUME Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 119-128 podsijavanje sjemena jele na većim ili manjim površiNa području BiH obrađeno je više projekata koji su nama. Uspjeh je bio različit. Gdje su radovi sustavno se odnosili na visoke čiste i mješovite sastojine bukve, nastavljeni provođenjem mjera njege, uspjeh nije izojele i smreke, običog i crnog bora te šume hrasta kitstao (npr. Nevesinje i Sanski Most) ali, nažalost, u venjaka. Na temelju tih istraživanja trebalo je ustanoviti ćini slučajeva radovi nisu nastavljeni, tako daje i željepostojeće stanje te predložiti odgovarajuće mjere, što ni cilj izostao (Stojanović idr. 1986 a i 1986 b). je i učinjeno. 1. PROBLEM U Bosni i Hercegovini, od ukupne površine zemlje koja iznosi 5 113 000 hektara, na šume i šumska tla otpada 2 701 000 hektara šuma i šumskog tla, odnosno oko 52,8 % od ukupne površine zemlje, što je gotovo najveći postotak u Europi. Od te površine na visoke šume otpada 46,9 %, na panjače 34,3 %, na neobrasle površine sposobne za pošumljavanje 14,7 % i na neproduktivna tla 4,1 %. Od ukupne površine bukovih panjača, koja iznosi 927 000 hektara, otpada na panjače, hrasta kitnjaka 218 000 hektara (23,5 %), na panjače bukve 351 000 hektara (38,9 %), na panjače termofilnih hrastova 316 000 hektara (34,1 %) i na ostale panjače 42 000 hektara (4,5 %) (P i n t a r i ć, 1997). Današnje stanje šumskog fonda u visokim šumama, a posebice u panjačama je nezadovoljavajuće, jer je proizvodni potencijal staništa nedovoljno iskorišćen, što se ogleda u niskom volumenu i posebno nezadovoljavajućoj kvaliteti stabala koja trebaju i u buduće biti proizvođači (nekvalitetnog) drveta. Prema istraživanjima Matica i dr. (1971), u visokim šumama bukve svako drugo stablo bukve spada u "škart", a u visokim šumama četinjača i listača u "škart" spada svako peto stablo četinjača i svako drugo stablo listača (pretežno bukve). U panjačama hrasta kitnjaka stanje je loše, na stoje ukazao Pintarić (1999), koji je predložio i mjere koje bi bile korisne da se stanje u tim šumama u što kraćem vremenu popravi. U panjačama bukve oko 77 % volumena drvne mase otpada na III šumsko-uzgojnu kvalitetnu klasu, što znači da se smatra "škartom", od koje se može očekivati samo loše drvo, koje neće naći kupca na tržištu. Razvrstavanje stabala po uzgojno-tehničkim i tehničkim kvalitetnim klasama obradili su detaljno Drinić i dr. (1980), gdje se mogu naći detaljno razrađeni ovi pokazatelji. Istraživanja koja su provedena u panjačama bukve su multidisciplinarna, pa ćemo se na rezultate ovih istraživanja osvrnuti kratko, dok je težište ovog priloga u rezultatima istraživanja utjecaja prorede na prirast i kvalitetu buduće sastojine. OPĆENITO O KARAKTERISTIKAMA STANIŠTA PANJACA BUKVE I O NJIHOVIM TAKSACIJSKIM ELEMENTIMA Na osnovu podataka Inventure šuma na velikim površinama (Matić i dr., 1971) utvrđeno je da se panjače bukve: 1. Nalaze na 60 do 140 m na nižim nadmorskim visinama u odnosu na visoke šume bukve, 2. Da se nalaze na blaže nagnutim terenima u odnosu na visoke šume bukve, 3. Da se povoljnije ekobiološke prilike u panjačama bukve ogledaju u: - dužem trajanju vegetacijskog razdoblja, - višoj temperaturi zraka, - dubljim tlima, - bližem položaju u odnosu na prometnice i prerađivačka središta. Sve ovo uvjetuje da se na tim staništima može postići veća i ekonomski opravdana proizvodnja drveta. Da bi se ovaj obiman zadatak mogao obaviti, bilo je potrebno proučiti prirodne i strukturne karakteristike ovih šuma te njihovo zdravstveno stanje. Zadatak prirodno-taksacijskih komponenata je da se na temelju pedoloških i vegetacijskih istraživanja ove šume svrstaju u osnovne i proizvodne tipove. 2.1. Osnovni i proizvodni tipovi panjača bukve u Bosni i Hercegovini Prilikom klasifikacije istraživanih panjača bukve, izdvojeni su sljedeći osnovni tipovi: 1. Šume bukve na distričnom smeđem tlu iznad permkarbonskih škriljaca i pješčara, 2. Šume bukve i običnog graba na distričnom smeđem tlu iznad permkarbonskih škriljaca i pješčara, 3. Šume bukve na distričnom smeđem tlu iznad rožnjaka i glinaca, 4. Šume bukve na distričnom smeđem tlu iznad dijabaza, rožnjaka i pješčara, 5. Šume bukve na distrično-eutričnim smeđim tlima iznad karbonatnih filita, 6. Šume bukve na distrično-eutričnom smeđem tlu iznad Jurskog fliša, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 7 <-- 7 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAČA U VISOKE ŠUME Šumarski list br. 3-4, CXXV1 (2002), 119-128 7. Šume bukve na ilimeriziranom tlu Eocenskog fliša, Osnovne vrijednosti pojedinih taksacijskih eleme8. Sume bukve na ilimeriziranom (bujadično-vrištin-nata za sve istraživane panjače bukve u BiH su: skom) tlu na vapnencima, - broj stabala po hektaru 957-2232(1506) 9. Šume bukve na dubljim vapnenačkim tlima i - prsni promjer (cm) 11,9-16,1(14,1) 10.Šume bukve na plitkim vapnenačkim tlima (jedini - volumen (krupno drvo mVha) 125- 196(169) tip šume čije tlo u klimatskoj bilanci nije u moguć - uzgojno-tehnička kvalitetna klasa I II III nosti podmiriti manjak vode). Zastupljenost po volumenu drveta % 6,1 33,3 60,6 Uključujući navedene i osnovne taksacijske ele Prema tomu, u I. uzgojno-tehničkoj kvalitetnoj kla mente (broj stabala, prsni promjer, volumen i volumni si nalazi se oko 92 stabla, u II. uzgojno-tehničkoj kvali tečajni prirast) svi gore navedeni osnovni tipovi svrsta tetnoj klasi 497, a u III. uzgojno-tehničkoj kvalitetnoj ni su u tri proizvodna tipa: klasi 922 stabla po hektaru. - Proizvodni tip I: Šume na distričnom smeđem tlu Ovom prilikom treba naglasiti da se na svim istraži( osnovni tipovi :1, 2, 3 i 4), vanim plohama nalazi 52-406 (190) stabala po hektaru, - Proizvodni tip II: Šume na distrično-eutričnim tlikoja potječu iz sjemena (sjemenog porijekla). Taksacijma (osnovni tipovi 5, 6 i 7) ske karakteristike po pojedinim proizvodnim tipovima - Proizvodni tip III: Šume bukve na vapnenačkim tliprikazane su u Tab. broj 1. ma (osnovni tipovi 8, 9 i 10). Tablica 1.Taksacijske karakteristike pojedinih proizvodnih tipova bukovih panjača Table 1 Caracteristics of some productive types of beech coppices Proizvodni tip Productivee type Broj stabala Number of treess Prsni promjer b. h. D Temeljnica Basal area Volumen krupnog drveta Volume over 7 cm Volumni tečajni prirast krupnog drveta Volume current incre St/ha Cm MVha MVha MVha god 1 1398 14,2 22,1 165 9,3 II 1409 14,3 24,2 187 9,1 III 1666 13,2 22,7 154 8,9 Prosjek average 1518 13,9 23,0 169 9,1 Zdravstveno stanje stabala nije zadovoljavajuće, jer U Tab. broj 2 prikazano je učešće pojedinih drvnih su stabla najčešće zaražena mednjačom (Armilaria sortimenata u istraživanim panjačama bukve u BiH. mellea), oko 30 %. Tablica 2. Kvalitetna struktura sortimenata iz istraživanih bukovih panjača u Bosni Table 2 Qualitative structure of the sortiments in the investigated beech coppices in Bosnia Proivodni tip šume Ogrjevno drvo Celulozno drvo Pilanski trupci Otpadak Praductive forest type Fuel wood Paper wood Timber wood Fallin off I 20,5 % 29,4 % 7,3 % 42,8 % II 21,9% 25,7 % 6,9 % 45,5 % III 23,7 % 34,7 % 3,4% 38,2 % Kako se vidi, sruktura sortimenata iz ovih šuma je Na osnovi gore navedenih parametara, može se zavrlo loša, jer blizu 50 % drvne mase otpada na otpadak. ključiti da provođenje njege šuma, prorede u istraživaU panjačama bukve zastupljena su stabla i do 60 cm nim panjačama bukve ima svoje biološko i ekonomsko prsnog promjera, ali prosječni prsni promjeri variraju opravdanje. između 9,3 i 12,6 cm. 3. PODACI O POKUSNIM PRIMJERNIM PLOHAMA NA KOJIMA JE PROVEDENA SELEKTIVNA PROREDA 3.1. Izbor ploha i metoda rada Za ova istraživanja analizirane su panjače bukve vršine 254,34 m2, ako je gornja visina stabala bila iskoje su bile stare 50-60 godina. Na tim plohama pod 15 m i primjerni krugovi radijusa 11 metara, povrpostavljeni su primjerni krugovi radijusa 9 metara, po- šine 379,94 m2, ako je gornja visina stabala bila preko |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 8 <-- 8 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAĆA U VISOKE SUME Šumarski list br. 3-4, CXXV1 (2002), 119-128 15 metara. Na tim primjernim plohama za svako stablo Za sve parametre prije i poslije prorede obračunate izmjeren je prsni promjer i visina te IUFRO-klasifikaci-su prosječne vrijednosti i standardna devijacija. Mjereja stabala (Pintarić , 1969). Pri izvođenju proreda prina su sva stabla iznad taksacijskog praga od 5 cm. mijenjena je Schaedelin-ova selektivna proreda, jer su pored bioloških svojstava ugrađeni i ekonomski momenti (Schaedelin, 1942). 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA U tablici broj 3 dani su osnovni podaci o pokusnim trična i eutrična smeđa tla, te smeđa tla na dolomitu i plohama na kojima je provedena proreda. 14 primjernih vapnencu. Zastupljene su različite šumske zajednice ploha raspoređene su u cijeloj Bosni i nalaze se na nadbukve, od Luzulo Fagetum-a do Fagetum montanum morskim visinama od 250 do 970 m.n.m., na matičnim illyricum. Od 14 primjernih ploha, sedam pripadaju supstratima od filita, pješčara i laporca do vapnenca i I, dvije II i pet III proizvodnom tipu. dolomita. Od tipova tla zastupljena su ilimerizirana, dis- Tablica 3. Osnovni podaci za plohe na kojima su provedene prorede Table 3 Fundamental dates of the plots on those where thinning is caried out Ploha Proizv. tip Lokalitet Nadm. visina Ekspozicija Mat. supstrat Tip tla Šum. zajed. Plot Prod, type Locality Altitude Exposition Bedrock Soil type For. associ 2 I Foča 830 NW Filit Ilimeriz. Luz. Fag. 4 I Travnik 970 E Filit Dist. smeđ. Luz. Fag. 7 I Zvornik 430 S Pješčar Dist. smeđ Luz. Fag. 11 I Teslić 250 N Glinci Dist. smeđ. Fag. illyr. 13 I Kot. Varoš 230 NE Glinci Ilimenzir. Fag. illyr. 16 I Teslić 240 NE Dijabaz Ilimcnzir. Fag. illyr. 17 I Teslić 270 NE Dijabaz Ilimenzir. Fag. illyr. 18 II Travnik 850 NE Filit Eut. smeđe Fag. mont. 26 II Lopare 250 N Pješčar Eut. smeđe Fag. smont. 29 111 Ključ 470 NW Vapnenac Luvisol Fag. smont. 30 III Bihać 650 NW Vapnenac Luvisol Fag. illyr. 34 III B. Petrovac 520 W Vapnenac Luvisol Fag. illyr. 35 III B. Petrovac 690 N Dolomit Luvisol Card. Fag. 36 III Vlasenica 950 N Vap. koluv. Luvisol Fag. illyr. Tablica 4. Taksacijskee karakteristike osnovnih tipova istraživanih bukovih panjača Table 4 Taxonomic caracteristics of fundamental types of investigated beech coppices Osnovni tip šume Prsni promjer Vol. tečaj prirasta Broj stabala Temeljnica Volumen drv. mase Fundamental tipe Breast high Curent volume Number of trees Basal area Wood volume of forest diameter increment St/ha cm MVha MVha MVha god. Proizvodni tip I (Productive tipe I) 1 1310 11,5 22,1 231,4 11,32 2 1267 11,7 22,0 234,8 13,97 3 1675 9,8 20,5 213,4 12,31 4 1342 11,8 23,8 264,6 15,50 Prosjek 1398 11,1 22,1 236,0 13,25 Proizvodni tip II (Productive tipe II) 5 1211 12,6 24,6 280,2 13,25 6 1298 12,3 25,1 253,5 10,59 7 195 7 9,6 22,8 269,2 15,09 Prosjek 1489 11,3 24,2 267,6 12,98 Proizvodni tip III (Productive tipe III) 8 1454 11,6 25,1 253,8 25,67 9 1311 10,5 18,3 179,0 9,45 10 2232 9,3 24,8 227,0 13,20 Prosjek 1666 10,3 22,7 219,9 12,77 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 9 <-- 9 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJACA U VISOKE SUME Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 119-128 U Tab. broj 4 prikazane su osnovne taksacijske kalumni tečajni prirast, a ako se želi dobiti volumen i vorakteristike osnovnih tipova istraživanih panjača bukve. lumni prirast u krupnom drvetu, onda se podaci iz taNapomena: Podaci o volumenu i tečajnom volum-blice moraju pomnožiti sa 0,7. nom prirastu odnose se na sveukupni volumen i vo 4. 1. TAKSACIJSKI ELEMENTI 4. 1.1. Broj stabala U Tab. broj 5 prikazanje broj stabala prije i poslije na gornju, proizvodnu etažu otpada 771 do 1304 stabla prorede po etažama i proizvodnim tipovima. Prije pro- po hektaru, odnosno 71 % do 84 % od ukupnog broja rede broj stabala varira od 1080 do 1539 po hektaru, a stabala. Tablica 5 Broj stabala po etažama prije i poslije prorede Table 5 Number of trees pro layers before and after thinning Prije rorede - Before thinning Poslije prorede - After thinnins Ploha Etaža Layer Etaža Layer Plot Gornja Srednja Donja Ukupno Gornja Srednja Donja Ukupno Upper Middle Lower Total Upper Middle Lower Total Stabala po hektaru Proizvodni tip I (Productive type I) 7 Prosjek 1304 230 25 1559 951 166 15 1132 Standard 766 181 17 657 755 158 13 699 Proizvodni tip II (Productive type II) 2 Prosjek 771 213 96 1080 479 93 51 623 Standard 121 0,5 11,5 110,5 12 93 50 156 Proizvodni tip III (Productive type III) 5 Prosjek 1107 2 79 65 1451 789 202 43 1034 Standard 284 238 53 212 263 213 57 203 Poslije prorede broj stabala po proizvodnim tipovitaru. U odnosu na sve etaže, jačina zahvata je bila 7% ma varira od 623 do 1132 stabla po hektaru.Od toga do 19 %,a u gornjoj,proizvodnoj etaži 27 % do 29 %. broja na gornju etažu otpada 479 do 951 stablo po hek 4.1.2. Temeljnica i volumen drvne mase Temeljnica i volumen drvne mase prije i poslije 23,40 mVha, a poslije prorede između 15,06 i 16,55 prorede po proizvodnim tipovima prikazan je u Tab. mVha, što znači da je jačina zahvata po temeljnici bila broj 6. Prije prorede temeljnica varira između 21,96 i 29 % do 31 %. Tablica 6 Temeljnica i volumem drvne mase prije i poslije prorede Table 6 Basal area and volume before and after thinning Prije prorede - Before thinning Poslije prorede - After thi nning Broj ploha Prsni promjer Temeljnica Volumen Prsni promjer Temeljnica Volumen Numbers of plot b. h. d Basal area Volume b. h.d Basal area Volume cm m2/ha mVha cm mVha mVha Proizvodni tip I (Productive type I) 7 Prosjek 14,4 23,40 254 14,4 16,53 163 S.d. 2,49 5,18 2,49 2,13 4,73 73 Proizvodni tip II (Productive type II) 2 Prosjek 18,10 22,80 355 18,40 15,69 355 S.d. 0,35 1,83 23 2,60 0,48 23 Proizvodni tip III (Productive type III) 5 Prosjek 13,8 21,96 220 13,60 15,06 151 S.d. 1,23 4,92 62 1,78 4,51 51 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 10 <-- 10 --> PDF |
K. Pintanć: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJACA U VISOKE SUME Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 119-128 Prije prorede prsni promjeri (po temeljnici) variraPoslije prorede volumen sveukupne drvne mase vaju između 13,8 i 18,1 cm, a poslije prorede između rira između 151 i 199 mVha,odnosno 106 do do 140 m3 12,6 i 18,4 cm, što znači da poslije prorede nije došlo krupnog drveta po hektaru,sa variranjem jačine zahvado znatnije promjene prsnog promjera, stoje obilježje ta između 31 % i 44 %. Ovako visoka jačina zahvata Shhaedelin-ove selektivne prorede. uvjetovana je uklanjanjem debljih i najčešće nekva Prije prorede volumen sveukupne drvne mase po prolitetnih stabala, koja ometaju normalan rast kvalitetniizvodnim tipovima varira između 220 i 355 mVha, odjih tanjih stabala. nosno između 154 i 250 m3 krupnog drveta po hektaru. 4.1.3. Vitalitet stabala Vitalitet stabala prije i poslije prorede prikazan je u Tab. broj 7. Prema vitalitetu sva stabla su svrstana u sljedeće kategorije: - Vitalitet jak: krošnja stabla ispunjena je asimilacijskim organima, koji po svojoj brojnosti ukazuju da se stablo nalazi u optimalnim uvjetima rasta i daje sposobno snažno reagirati ukoliko mu se stvore povoljni uvjeti za rast, - Vitalitet normalan: asimilacijski organi na krošnji su normalni po boji i gustoći, te se stoga stabla raz- Tablica 7. Vitalitet stabala prije i poslije prorede Table 7 Vitality of stems before and after thinning vijaju normalno. Na promijenjene uvjete jedinka je sposobna umjereno reagirati, Vitalitet slab: krošnja s asimilacijskim organima nema normalan izgled, što se ogleda u neprirodnoj boji, malobrojnosti i veličini asimilacijskih organa. Jedinka nije sposobna reagirati ili reagira slabo na uzgojne zahvate. Broj ploha Number of plots Jak- Strong Vitalitet stabala - Vitality of stems Prije prorede - Before thinning Poslije prorede-After thinning Normala Normal Slab- Week Ukupno Total Jak- Strong Normalan Normal Slab- Week Ukupno Total Stabala po hektaru - Stems per hectar Proizvodni tip I - Productive type I 7 Prosjek 689 490 380 1549 527 363 243 1133 S. D. 649 176 176 657 521 140 183 659 Proizvodni tip II - Productive type II 2 Prosjek 391 347 342 1080 233 230 159 623 S. D. 216 109 3,5 10,5 116,5 113 159 156 Proizvodni tip III - Productive type III 5 Prosjek 437 651 363 S.D. 260 100 87 Od ukupnog broja stabala po proizvodnim tipovima, prije prorede na stabla s jakim vitalitetom otpada 391 do 689 stabala po hektaru, odnosno 30 % do 44 %, što ukazuje na vrlo visok vitalitet. Na stabla sa slabim vitalitetom otpada 25 % do 32 % stabala. Poslije provedene prorede s jakim vitalitetom bilo je 233 do 527 stabala po hektaru (32 % do 47 %), s 1451 325 501 198 1034 212 237 96 128 203 normalnim vitalitetom 230 do 501 stablo po hektaru (32 % do 49 %). Ako se usporedi stanje prije i poslije prorede, može se zaključiti da se poslije prorede stanje nešto poboljšalo, jer se u kategoriji jakog i normalnog vitaliteta povećalo njihovo učešće. 4.1.4. Kvalitet debla Kvaliteta debla je najznačajniji pokazatelj kvalitete stabla, jer se od njega može očekivati i proizvodnja određene kvalitete. Prema kvaliteti debla, stabla su razvrstana u sljedeće kategorije: - vrijedno deblo: najmanje 50 % volumena debla za vrijeme korištenja dat će relativno najvrijednije sor timente, deblo normalnog kvaliteta: najmanje 50 % volumena debla za vrijeme korištenja dat će deblo s normalnim uvjetima kvalitete, deblo sa greškama: manje od 50 % volumena |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 11 <-- 11 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJACA U VISOKE SUME Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 119-128 debla za vrijeme korištenja odgovara normalnim 199 do 370 stabala po hektaru (9 % do 25 %), na stabla uvjetima kvaliteta. normalne kvalitete debla 521 do 676 stabala po hektaru (40 % do 48 %), dok ostatak otpada na stabla sa po U Tab. broj 8 prikazano je stanje kvalitete debla po greškama na deblu. proizvodnim tipovima prije i poslije prorede. Iz tablice je vidljivo da od ukupnog broja stabala prije prorede na stabla vrijedne kvalitete debla otpada Tablica 8. Kvalitet debla Table 8 Stem quality Kvalitet debla - Stem quality Broj ploha Prije prorede - Before thinning Poslije prorede - After thinning Number Dobar -Srednji -Loš -Ukupno Dobar -Srednji Loš -Ukupno ofplots Good Middle Bad Total Good Middle Bad Total Proizvodni tip I - Productive type I 7 Prosjek 262 676 621 1559 230 493 410 1133 S. D. 119 410 200 657 109 373 216 659 Proizvodni tip II - Productive type II 2 Prosjek 99 521 460 1080 81 305 237 623 S.D. 75 80 266 110 67 170 81 156 Proizvodni tip III - Productive type III 5 Prosjek 370 572 510 1452 304 406 324 1034 S.D. 316 176 229 212 292 116 246 203 Poslije provedene prorede stanje je bilo sljedeće: kvalitetom debla od 305 do 493 stabla po hektaru (39 % Broj stabala s najvrijednijim deblom varira od 81 do do 49 %), što ukazuje da se poslije prorede znatno po304 po hektaru (13 % do 29 %), stabla sa normalnom pravilo relativno učešće stabala s vrijednim deblom. 4.1.5. Duljina krošnje Duljina krošnje, odnosno čistoća debla od grana, - krošnja kratka: duljina krošnje ispod 1/4 visine vrlo je bitan pokazatelj u proizvodnji drveta. stabla. Prema duljini krošnje sva stabla razvrstana su u U Tab. broj 8 razvrstana su stabla po proizvodnim sljedeće kategorije: tipovima i duljini krošnje prije i poslije prorede. - krošnja duga: duljina krošnje veća je od 1/2 visine Za nas su najinteresantnija stabla sa srednje dugom stabla, krošnjom, jer se na temelju novijih istraživanja ova sta- srednje duga krošnja: duljina krošnje 1/2 do 1/4 bla smatraju najvrijednija. visine stabla, Lablica 9. Duljina krošnje Table 9 Crown length Duljina krošnje - Crown length Broj ploha Prije prorede - Before thinning Poslije prorede - After thinning Number Duga Srednja Kratka Zbroj Duga Srednja Kratka Zbroj ofplots Long Middle Short Total Long Middle Short Total Broj stabala po hektaru - Number of treese per hectar Proizvodni tip I - Productive type I 7 Prosjek 354 725 480 1559 202 559 372 1133 S.D 172 314 456 664 91 295 403 659 Proizvodni tip II - Productive type II 2 Prosjek 371 511 198 1080 219 226 177 623 S.D 70 191 151 110 46 39 149 156 Proizvodni tip III - Productive type III 5 Prosjek 491 545 416 1452 327 354 353 1034 S.D 157 127 225 212 192 701 193 203 125 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 12 <-- 12 --> PDF |
ft. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAČA U VISOKE ŠUME Šumarski list br. 3-4. CXXVI (2002), 119-128 Prije prorede učešće stabala sa srednje dugom krošnjom varira od 511 do 725 stabala po hektaru (38 % do 48 %), a poslije prorede 226 do559 stabala po hektaru (34 % do 49 %). Može se zaključiti da ima dovoljno stabala sa srednje dugom krošnjom,što je pokazatelj da se može očekivati optimalna proizvodnja pod uvjetom da se do kraja produkcijskog razdoblja poduzimaju mjere njege (prorede). 5. RASPRAVA U stručnoj šumarskoj literaturi dostaje prostora dano unapređenju proizvodnje u šumarstvu BiH, koja ne zadovoljava ni po količini ni po kvaliteti, posebice u panjačama bukve, koje su u BiH zastupljene na površini od preko 350 000 hektara (Matić i dr. 1969, Stojanović idr. 1986a, 1986b,Pintarić, 1997). Većina ovih šuma nalazi se u povoljnim ekološkim uvjetima, posebno uvjetima tla. Čine se napori da se ove šume prevedu u visoke mješovite šume listača. Međutim, iz raznih razloga ovom radu se ne poklanja nikakva ili gotovo nikakva pozornost, iako bi se u relativno kratkom vremenu mogli očekivati pozitivni ekonomski učinci. Provedene analize pokazale su da u panjačama bukve postoje svi uvjeti za prevođenje u visoku šumu primjenom selektivne prorede. Visoka proizvodnost ovih šuma pokazala se u visokom tečajnom volumnom prirastu, koji varira između 9,45 i 16,67 m3, u prosjeku 13,13 m3 sveukupne drvne mase, odnosno između 6,6 do 11,7 m3, u prosjeku 9,19 m3 krupnog drveta po hektaru godišnje. Istraživanja su pokazala da ima i izvjestan broj stabala sjemenog (generativnog) porijekla, 52 do 286 po hektaru (4% do 32 %), u prosjeku 192 stabla po hektaru. Osim toga, zastupljene su i druge vrste drveća (javor, jasen, brijest, lipa i dr.) sa 7-28, u prosjeku 27 stabala po hektaru. Ove druge vrste nalaze se uglavnom u istim debljinskim stupnjevima, kao i bukva (od 5 do 30 cm) što vegetativnog, što generativnog, porijekla (Stojan o v i ć i dr. 1986 b), a to je jamstvo za formiranje mješovite visoke šume listača. Svi parametri, koji su prilikom provođenja selektivne prorede analizirani, pokazali su da se već nakon prve selektivne prorede stanje u sastojini popravilo, što se vidi u odgovarajućim tablicama (Tab. 6-9). Ukoliko se nastavi s redovitim proredama svake desete godine, može se očekivati da će na kraju produkcijskog razdoblja od oko 120 godina proizvodnja drveta odgovarati II/III bonitetu za visoke šume bukve. Mišljenja sam da se pored standardne selektivne prorede mogu primijeniti i druge vrste poreda, koje bi mogle u kratkom roku dati zadovoljavajuće rezultate: 1. Trajno obilježiti 250 do 300 relativno najkvalitetnijih, ravnomjerno raspoređenih stabala po hektaru (razmak između odabranih stabala 6-6,5 m). Potrebno je posvetiti punu pozornost ovim odabranim stablima uklanjanjem najštetnijih konkurenata (najviše dva), bez obzira da li su dobri ili ne. Intervencija pomaganja odabranih stabala, provodi se svakih deset godina. Konačni učinak biti će isti ili sličan kao i kod selektivne prorede. Na kraju proizvodnog razdoblja od oko 120 godina uvodi se jedan od uobičajenih načina prirodne obnove (npr. oplodna sječa na većim ili manjim površinama). 2. Ukoliko nam je cilj što brža prirodna obnova ovih šuma, odabere se 50-60 relativno najboljih, ravnomjerno raspoređenih stabala po hektaru (razmak između odabranih stabala 13-14 m), a zatim se pristupi intenzivnom oslobađanju krošanja samo ovih stabala (dok ostala ostaju u sastojini radi zaštite tla), kako bi što prije došlo do obilnog plodonošenja. Krošnje ovih odabranih stabala moraju biti stalno potpuno slobodne. U godini punog uroda (obilnog plodonošenja), provodi se naplodni sijek, a tom se prilikom obvezno posijeku sva stabla donje etaže koja bi mogla ometati prirodnu obnovu i daljnji razvoj prirodnog podmlatka. Radi uništavanja izbojne snage panjeva posječenih stabala mogu se primijeniti arboricidi, kao glifosati u koncentraciji od 3 % do 5 % (Z e k i ć, 1983). Nakon što se pojavi prirodni pomladak, provedu se 2-3 naknadna sijeka, a kada prirodni pomladak dostigne visinu od oko 2 metra, provodi se dovršni sijek. Napominje se da pored ovih 50 do 60 stabala radi uvođenja prirodne obnove ostaju sva stabla koje ne ometaju odabrana stabla. Na kraju, prema Leibundgut-u (Pintarić, 1999), neizravna konverzija (prevođenje) u visoku šumu ima prednost u odnosu na izravnu konverziju (rekonstrukciju) u sljedećem: - niski troškovi prevođenja u visoku šumu, - mogućnost tretiranja većih površina u kraćem razdoblju, - brže povećanje udjela vrijednijih sortimenata, - u doba nastupa obilnog plodonošenja, slobodan izbor načina prirodne obnove i - znatno je smanjena opasnost od šumskih požara. 6. ZAKLJUČAK Provedena istraživanja pokazala su da u Bosni i njače bukve otpada preko 350 000 hektara, od kojih se Hercegovini na preko 900 000 hektara panjača, na pa- oko jedna trećina nalazi na dobrim stanišnim prilika |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 13 <-- 13 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJACA U VISOKE SUME Šumarski list br. 3 4, CXXVI (2002), 119-128 ma, posebno na dubokim tlima, tako da je proizvodni potencijal staništa slabo iskorišten, što se posebice odnosi na slabu kvalitetu stabala. Prijašnja istraživanja pokazala su da i pored toga stoje kvaliteta stabala loša, u većini istraživanih panjača bukve ima minimalni broj stabala koji bi mogao biti osnova da se stanje u relativno kratkom vremenu poboljša. Osim toga, zaključeno je da ima stabala bukve sjemenog porijekla, kao i drugih vrsta listača, tako da postoje realni uvjeti da se primjenom njege šuma ove panjače prevedu u visoku mješovitu šumu listača. Na određenom broju primjernih ploha provedena je Schaedelin-ova selektivna proreda (visoka proreda-pozitivno odabiranje) a rezulati su sljedeći: 1. Prije prorede prosječan broj štaba bio je 1363 stabla po hektaru, a provođenjem prorede jačina zahvata bila je u prosjeku 33 %. 2. Prosječni prsni promjer prije prorede bio je 15,4 cm, a poslije prorede 15,5 cm, što znači da proredom nije došlo do bitne promjene veličine prsnog promjera, a stoje i karakteristično za ovu vrstu proreda. 3. Prosječna temeljnica prije prorede bila je 22,9 mVha, a poslije prorede 15,7 mVha, što znači da je jačina zahvata po temeljnici bila 31 %. 4. Prije prorede volumen sveukupne drvne mase bio je 276 mVha, odnosno 193 m3 krupnog drveta po hektaru. Poslije prorede volumen sveukupne drvne mase bio je u prosjeku 171 m\ odnosno 120 m3 krupnog drveta po hektaru, s jačinom zahvata od 38 %. 5. I kod vitaliteta stabala, jednog od značajnih pokazatelja pri procjeni, nakon prve provedene prorede došlo je do povećanja relativnog učešća stabala s "jakim vitalitetom". 6. Za buduću proizvodnju najznačajnije je učešće stabala s kvalitetnim deblom. Nakon provođenja prorede došlo je do relativnog povećanja broja stabala s kvalitetnim deblom, što obećava da će se daljnjim provođenjem proreda na kraju produkcijskog razdoblja od oko 120 godina, učešće vrjednijih drvnih sortimenata povećati. 7. Rezultati istraživanja pokazali su da je nakon provedene prorede došlo do relativnog povećanja broja stabala sa srednje dugom krošnjom (duljina krošnje 1/2 do 1/4 visine stabla), što ukazuje da će i širina goda biti u optimalnim granicama. 8. Na kraju se preporučuje da se u početku radova na njezi šuma trajno obilježi 200 do 250 ravnomjerno raspoređenih stabala po površini (razmak između odabranih stabala oko 7 metara) i da se u daljim proredama stvaraju optimalni uvjeti za rast ovih odabranih stabala uklanjanjem najštetnijih konkurenata. 9. Kao posebnu metodu prevođenja panjača bukve u visoku šumu, autor preporučuje odabiranje oko 50 relativno najboljih, ravnomjerno raspoređenih stabala po hektaru (razmak između odabranih stabala oko 14 m) i da se pristupi intenzivnom oslobađanju krošanja ovih stabala, kako bi što prije došlo do obilnog plodonošenja. U godini punog uroda pristupilo bi se primjeni jednog od načina prirodne obnove (npr. oplodna sječa na većim ili manjim površinama). Napominje se da se ostala stabla ne sijeku do uvođenja prirodne obnove i tek tada se pristupa i njihovom postepenom uklanjanju. Na temelju naprijed izloženog, može se zaključiti daje u većini panjača bukve neizravna konverzija (njega šuma) pri prevođenju u visoku mješovitu šumu listača opravdana iz više razloga, od kojih su najznačajniji: - niski troškovi prevođenja u visoku šumu, - mogućnost tretiranja većih površina u kraćem razdoblju, - brže povećanje udjela vrijednijih drvnih sortimenata - u doba nastupa obilnog plodonošenja, slobodan izbor načina prirodne obnove - znatno se smanjuje opasnost od požara (u odnosu na izravnu konverziju i unošenje četinjača. 7. LITERATURA Bachmann , R. P, 1968: Untersuchungen zur VVahl des Verjuengungszeitpunktes im Waldbau (dokt. disert.), ETH, Zuerich disertacija broj 4171. Leibundgut,H., 1984: Die Waldpflege. Bern-Stuttgart, Haupt Matić , S. et al., 1971: Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema Inventuri šuma na velikim površinama u 1964.-1968. godini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu. Posebno izdanje broj 7, Sarajevo. Pataky, Lj., 1956: Melioracija šikara i drugih oblika degradiranih niskih šuma. Institut za šumarstvo i drvnu industriju NR BiH. knjiga III svezak 2, Sarajevo. Pintarić , K., 1969: Njega šuma, Sarajevo. Pintarić , K., 1997: Forestry and Forest Reserves in Bosnia and Herzegovina. COST Action 4, Forest Reserves Research Network. Proceedings of the invited Lectures. Ljubljana. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 14 <-- 14 --> PDF |
K. Pintarić: PROBLEM PREVOĐENJA BUKOVIH PANJAČA U VISOKE ŠUME Šumarski list br. 3 4, CXXVI (2002), 119-128 Stojanović , O. i dr., 1986a: Ekološko-proizvodne Stojanović , O. i dr., 1986b: Ekološko-proizvodne karakteristike (proizvbodni potencijal), dugoro- karakteristike (proizvodni potencijal), dugoroččni ciljevi i mogućnost proizvodnje drveta na ni ciljevi i mogućnost proizvodnje drveta na stastaništima bukovih panjača hrasta kitnjaka u SR ništima bukovih panjača bukve u SR BiH. ŠuBiH. Šumarski fakultet u Sarajevu, Istraživački marski fakultet u Sarajevu, Istraživački projekat, projekat, Sarajevo. Sarajevo. SUMMARY: The paper deals with the problem of conversion of beech coppices into high forests in Bosnia and Herzegovina, where they take up 351,000 hectares. About one third of these forests occur in very good and good soil conditions, but due to the very poor quality of the trees, the high productive potential of the sites is not adequately utilised. Despite the fact that the tree quality is very poor and the trees are frequently attacked by the shoestring root rot fungus fArmillaria melleaj, there is an adequate number of individuals of a relatively good quality. There are also about 190 trees of seed origin per hectare and 27 trees of other species, which gives good prospects that the application of tending treatments will convert these beech coppices into high mixed deciduous forests within a relatively short period. In the sample plots subjected to selective thinning, the condition improved after the first treatment. Continued thinning until the end of the productive period (in 50-70 years) is expected to result in good production and quality of the wood mass, leading to the application of one of the natural methods of regeneration in these forests. Thus, the current forests of poor quality will be converted into high mixed deciduous forests in an economically justified manner. |