DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 38 <-- 38 --> PDF |
J. Čavlović & D. Kroner: OSOBITOSTI DEBLJ1NSKOG RASTA I PRIRASTA STABALA U SASTOJINAMA.. Šumarski list br. 3-4. CXXV1 (2002), 145-153 5. ZAKLJUČAK - Conclusion Moguće je, na način opisan u radu, dobiti krivulje rasta, razvoja i prirasta prsnog promjera prosječnog sastojinskog stabla, vađenjem izvrtaka sa uzoraka stabala koja se nalaze u debljinskom stupnju srednjesastojinskog stabla. Takva krivulja rasta, temeljena na većem broju jedinki, puno bolje predstavlja osobitosti rasta i razvoja prosječnih stabala sastojine nego krivulja rasta temeljena na jednom stablu. Prema tomu, kada je cilj utvrditi obilježja rasta i prirasta promjera jednodobne sastojine, bolje je uzeti uzorak izvrtaka sa srednjesastojinskih stabala, nego obarati stabla za totalnu analizu. Pomoću opisane metode, praćenjem kretanja prosječne širine goda srednjesastojinskih stabala, moguće je istražiti događaje koji su utjecali na promjene u debljinskom prirastu, te način na koji su srednjesastojinska stabla reagirala na utjecajne čimbenike na rast i prirast promjera stabala. Razlike u rastu promjera i postizanju konačne vrijednosti promjera srednjesastojinskih stabala unutar iste promatrane vrste, ukazuju na utjecaj strukture sastojine koja se vjerojatno različito razvijala kod promatrane dvije sastojine. Isto tako, s obzirom da se sastojine nalaze u različitim stanišnim uvjetima, može se reći da je tu značajan utjecaj i stanišnih čimbenika. Kako se radi samo o 4 godine razlike u starosti između sastojina, ne može se govoriti o starosti sastojine kao značajnom čimbeniku. Unutar istih stanišnih uvjeta, rezultati su jasno pokazali da stabla poljskog jasena puno bolje uspijevaju, odnosno da u dobi od oko 50 godina značajno dominiraju po promjeru u odnosu na uneseni američki jasen. S obzirom da nakon prvih 15 godina života sastojine gotovo da i nije bilo razlike u promjeru između poljskog i američkog jasena, može se reći da u prvom razdoblju života sastojine obje vrste podjednako uspijevaju, poslije čega dolazi do postupnog zaostajanja u razvoju promjera američkog jasena. Prvi maksimum tečajnog debljinskog prirasta dogodio se prije kod obje vrste na području Stare Gradiške, na manje povoljnom staništu. Poljski jasen je dominantniji po debljinskom tečajnom prirastu od američkog, posebno na lokalitetu šumarije Nova Gradiška. S gledišta proizvodnje volumnog prirasta po količini i kvaliteti, kao i proizvodnje i svih općih dobara šume, jasno je da domaći, poljski jasen ima dominantnu ulogu. Međutim, s obzirom na svoja obilježja rasta i prirasta, uneseni američki jasen je imao i može zadržati svoj značaj kao pionirska vrsta koja treba popravljati uvjete na teškim i ekstremnim staništima za dolazak i uspijevanje poljskog jasena. 6. LITERATURA - References Anić, I., 1997: Regeneration of narrow-leaved ash stands {Fraxinus angustifolia Vahl) in Central Croatia. Glas. šum. pokuse 34: 1-40. Anić, I., 2001: Uspijevanje i pomlađivanje sastojina poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini. Disertacija. Šumarski fakultet, Zagreb, 197 pp. Benić , R., 1955: Širina goda kao činilac kakvoćepoljske jasenovine. Šumarstvo, 534-545, Beograd. Benić, R., 1956: Istraživanja o učešću i nekim fizičkim svojstvima bijeli i srži poljskog jasena. {Fraxinus angustifolia Vahl). Glas. šum. pokuse, 12: 13-104. Clausen , K. E., 1984: Survival and early growth of white ash provenances and progenies in 19 plantations. Canadian Journal of Forest Research. 14:6,775-782. Dekanić , I., 1970: Šumsko uzgojna svojstva poljskog jasena {Fraxinus angustifolia Vahl). Šumarstvo 1/2: 3-9, Beograd. Dekanić , I., 1974: Značajke uzgoja šuma jugoistočne Slavonije. Zbornik o stotoj obljetnici šumarstva jugoistočne Slavonije, JAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci, Vinkovci - Slavonski Brod, pp. 11-41. [ ttinger, J., 1889: Priegled drveća i grmlja od osobite vrsti, koje raste u perivoju Maksimir. Šum. list. 13(3): 112-119. \ ttinger, J., 1892: Botanički vrt kr. sveučilišta Franje Josipa I u Zagrebu. Šum. list 16 (9-10): 409-422. \ ukarek, P, 1960: Poljski jasen i njegova morfološka varijabilnost Fraxinus angustifolia Vahl (= Fr. oxycarpa Willd). Glas. šum. pokuse, 14: 133-258.´ G avač, V, 1959: O šumi poljskog jasena sa kasnim drijemovcem {Leucoieto-Fraxinetum angustifoliae ass. nov.). Šum. list 83 (1-3): 39-45. Han,Y., Castello, J. D. & Leopold, D. J., 1991: Ash yellows, drought, and decline in radial growth of white ash. Plant-Disease. 75: 1, 18-23. Hornbeck, J. W, Smith, R. B. & Federer, C. A., 1988: Growth trends in 10 species of trees in New England, 1950-1980. Canadian Journal of Forest Research. 18: 10, 1337-1340. K ozarac , J., 1898: Amerikanski jasen {Fraxinus americana L.). Šum. list 22(11-12): 451-453. |