DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 129-136 UDK 630* 242 (001) UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA PLANTAŽI OBIČNOG BORA (Pinus sylvestris L.) THE INFLUENCE OF TENDING IN THE STAND OF COMMON PINE {Pinus sylvestris L.) IN THE PLANTATION Šefik KORČIĆ* SAŽETAK: Na plantaži običnog bora (Pinus sylvestris L.) staroj 40 godina provedena je Schaedelin-ova Selektivna proreda kako bi se utvrdila biološka i ekonomska opravdanost ove šumsko-uzgojne mjere. Na temelju analize svih taksacijskih elemenata (broj stabala, temeljnica, volumni tečajni prirast, kvaliteta stabala i dr.) prije i poslije prorede, te konačnoga cilja gospodarenja u ovim i sličnim sastojinama i uz dodatne mjere njega (rezanje suhih grana na određenom broju najkvalitetnijih stabala ravnomjerno raspoređenih), autor zaključuje da i u ovoj do sada nenjegovanoj sastojini uz produkcijsko razdoblje od 100-120 godina postoji mogućnost proizvesti vrlo kvalitetnu drvnu masu, u kojoj će biti visoki udjel najvrjednijih drvnih sortimenata. Ekonomska analiza pokazala je daje i u takvim sastojinama, uz redovito nastavljanje proreda, to itekako opravdana mjera. Ključne r ij eči: Obični bor (Pinus sy lvetris L.), proreda, rezanje grana 1. UVOD Na području J.P "Unsko-sanske šume", Bosanska Šumske kulture podizane su uglavnom u pojasu šuKrupa, na šumske kulture otpada 12 230 hektara, odma hrasta kitnjaka i bukve na kiselo-smeđim tlima te nosno 7,2 % površine šuma i šumskih tala, a najveća verfenskim pješćarima i glinicama, na kiselo-smedem koncentracija šumskih kultura nalazi se na prostoru zai ilimeriziranom tlu. padno od rijeke Une na području šumske uprave Ca Pri tome se o pravilnom izboru vrsta drveća i nji zin-Velika Kladuša-Bužim. Na površini od 2 962,1 hovih provenijencija nije vodilo računa, što je veliki hektara (oko 24 % od površine svih šumskih kultura), promašaj. na području navedene Šumske uprave, od vrsta drveća U okviru navedenih površina, na površini od 615 ha, najzastupljeniji je obični bor s površinom od 1 148,6 ha nalazi se plantaža običnog bora. Na svim podignutim (oko 39 %), gotovo na istoj površini (1102,3 ha) zastup kulturama nisu poduzimane nikakve sustavne mjere ljen je crni bor, a ostale četinjače (smreke, ariš, dugla njege, osim vađenja slučajnih užitaka, o čemu nažalost zija, američki borovac) zastupljeni su na površini od nema podataka. 711,2 ha. Iako je do sada dosta toga propušteno, ranije po Ove šumske kulture podizane su u vremenu od 1958. stavljeni cilj gospodarenja, proizvodnja celuloznog dr do 2000. godine. Prema tomu, najstarije šumske kulture veta u produkcijskom razdoblju od 20 godina promije imaju oko 60 godina. Najveća koncentracija šumskih njena je, i sada je postavljen novi cilj, a to je maksimal kultura nalazi se u Gospodarskoj jedinici "Gata" i "Go na proizvodnja najvrednije drvne mase uz planirano mila" sa oko 54 % površine šuma i šumskog tla.. produkcijsko razdoblje od 100 do 120 godina. U plantaži običnog bora otpočelo se sa provođe njem prorede sa zadatkom da se utvrdi utjecaj prorede * Mr. Šefik Korčić, dipl. ing. šum., direktor J.P. "Unsko-sanske šume", Bosanska Krupa na proizvodnju drvne mase po količini i kvaliteti. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆ1VANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 129-136 2. METODA RADA I MATERIJAL U plantaži običnog bora (Pinus sylvetris L.), odjelu 30 Gospodarske jedinice "Gata" (Cazin) staroj 40 godina, postavljene su četiri primjene plohe površine 400 m2 (20 m x 20 m), koje su kasnije spojene u jednu veću površinu od 1600 m2 (40 m x 40 m). Na ovim plohama provedena je Schaedelin-ova Selektivna proreda. Na plohama su sva stabla numerirana i izmjereni prsni promjeri svih stabala, koja su svrstana u debljinske stupnjeve od po 1 cm. Na prvobitnim primjernim plohama od 400 m2, na dva trakta širine 2 metra, koji su postavljeni dijagonalno prirasnim svrdlom, izvađeni su izvrtci radi obračuna volumnog tečajnog prirasta u posljednjih 10 godina. Istovremeno je na tom traktu preciznim ultrazvučnim instrumentom izmjerena visina 20 do 30 stabala. Prilikom mjerenja prsnih promjera izvršena je klasifikacija svih stabala po uzgojno tehničkim i tehničkim kvalitetnim klasama (Drinić i dr, 1980) i IUFRO-klasifikacija. Sav prikupljeni materijal je razvrstan, te je stanje i poslije prorede prikazano u odgovarajućim tablicama. 3. REZULTAT ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA 3.1. Prirodni uvjeti 3.1.1. Geografski položaj Objekt istraživanja nalazi se u prostoru zapadno od Une između 44° 05´ i 44° 00´ sjeverne širine i 15° 49´, i 16° 07´ istočne dužine, na lokalitetu Dubrave, na nadmorskoj visini oko 400 nm., u odjelu 30 Gospodarske jedinice "Gata" 3.1.2. Klimatski uvjeti Da bi se odredila klima, uzeta je u obzir meteorološka stanica Bihać (246 mnm geog. širina 44° 49´, i ist. geogr. dužina 15° 53´, za razdoblje od 1961. do 2000. godine. Temperatura. Prosječna godišnja temperatura iznosi 10,7 °C, temperatura u razdoblju V-IX 17,8 "C, razdoblje sa srednjom dnevnom temperaturom višom od 10 °C traje prosječno 195 dana (12. travnja do 24. listopada); vegetacijsko razdoblje (listanje do žućenje velelisne lipe) traje 189 dana (16. travanj do 22. listopad). Najhladniji mjesec sa 1,2 °C je siječanj, a najtopliji sa 20,1 °C je srpanj; Prosječna godišnja amplituda temperature je 18,9 °C; apsolutni maksimum temperature je 38,6 °C, a apsolutni minimum 24,8 °C. Posljednji kasni mraz javlja se početkom svibnja, a prvi rani mraz 25 listopada, tako bezmrazno razdoblje traje prosječno 193 dana. Oborine. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1 328 mm; u razdoblju V-IX padne 550 mm (41 % od godišnje količine oborina); po godišnjim dobima padne sljedeća količina oborina: Mmzima 294 proljeće 327 ljeto 319 jesen 388 % 22 25 24 29 Iz ovog pregleda vidljivo je da su oborine po godišnjim dobima prilično ravnomjerno raspoređene, i da u proljeće i ljeto, kada je to za vegetaciju najznačajnije, padne 646 mm. Insolacija. U navedenom razdoblju Bihać ima 1764 sunčanih sati godišnje, a u razdoblju V-IX 1102 sunčana sata (62 % od godišnjeg broja sati). Najsunčaniji mjesec srpanj ima 269 sunčanih sati. 3.1.3. Matični supstrat i tlo Objekt istraživanja leži na jedrim i kristalastim dolomitima, pa stoga nije izražena kamenitost na površini. Fizička svojstva tla. Što se tiče teksture, oko 3 % čine čestice gline, oko 36 % čestice praha, oko 58 % čestice sitnog pijeska i oko 3 % ostalih krupnijih čestica. Tla ove teksture imaju slabo izraženu strukturu i slabo izražene mikro i makroagregate. Prekomjerna prisutnost sitnog pijeska i praha negativno utječe na stvaranje mrvičaste strukture. Ukupno pozornost tla iznosi oko 52 %, te ova tla spadaju u grupu prozirnih i vrlo poroznih tala. Apsolutna količina vode je vrlo visoka, i spada u grupu tala s visokim kapacitetom za vodu.. Količina zraka vrlo je značajan pokazatelj, na osnovi kojega možemo vidjeti da li korijenov sustav ima povoljne uvjete za razvoj. U ovom tlu prosječan kapacitet zraka iznosi 10 %. Kemijska svojstva tla. Kiselost tla u vodi je oko 5 a u KCI oko 4,4 što znači da po kiselosti spada u vrlo kisela tla. Sadržaj humusa u površinskom horizontu je oko 4 %, u podhorizontu oko 1,7 % a u trećem horizontu svega oko 1 %. Kako se vidi, s dubinom sadržaj humusa otpada, i s dobro pripremljenom mehaničkom obradom (duboko oranje, kalcifikacija, đubrenjem organskim i mineralnim đubrivima) te predstavlja kvalitetno tlo za uzgoj raznih vrsta šumskog drveća. 3.1.4 Fitogeografsko-cenološke karakteristike Prema ekološko-vegetacijskoj rajonizaciji Bosne i Hercegovine (S t e f a n o v i ć i dr. 1983) Unsko šumskoprivredno područje pripada oblasti unutrašnjih Dinarida, u kojima se u području Cazinske Krajine nižu brežuljkasti tereni, gdje se znatnije osjeća panonski utjecaj. Degradacijom mezofilnih šuma hrasta kitnjaka i šume bukve na kiselim tlima, posebice karakteristično za akrična tla, formirale su se vrištine.. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA Šumarski list br. 3-4. CXXVI (2002), 129-136 Vegetacija u zasadu Dubrave. U sloju drveća autohtonu vegetaciju čine hrast kitnjak, običan grab, divlja trešnja, klen, poljski brijest, malolisna lipa, brekinja i dr. U sloju grmlja ističu se: Corylus avellana, Evonymus europaeus, Rosa arvensis, Daphne mezereum, Lonicera caprifolium, Crataegus monogyna, Ligustrum vulgare, Staphylea pinnata, Cornus sanguinea i dr. U sloju prizemne flore nalaze se: Laminum orvala, Heleborus atrorubens, Epimedium alpinum, Erythronium dens canis Anemone nemorosa, Prinuda vulgaris, Stellaria holostea, Galium silvaticum, Galium verum, Carex pilosa, Pulmonaria officinalis, Polygonatum multiflorum, Carex silvatica i druge. 3.1.5. Podizanje zasade (plantaže) običnog bora (Pinus sylvestris L.) Plantaža običnog bora osnovana je u jesen 1961. godine i u proljeće 1962. godine sadnjom školovanih sadnica običnog bora (1+2). Sadnja je izvršena u redove, s razmakom između redova 8 metara, a razmakom sadnica u redu 2,5 m. Između redova sijane su leguminoze (bijeli grah i leća). Nakon dvije godine odustalo se od sijanja poljoprivrednih međukultura, te izvršeno popunjavnje s tri nova reda sadnica običnog bora na razmaku sadnica od 2 metra, tako daje prosječan broj sadnica bio 2 000 po hektaru. Od uzgojnih mjera, nakon 10 godina izvađen je svaki četvrti red, a kasnije su sječeni samo slučajni užici Tablica 1. Taksacijski parametri po hektaru Table 1 Parameters per hectar Prije prorede di,3 Broj stabala Before thinning Temeljnica Volumen Number of stems Basal area Volume cm Stabal po hektaru Number of trees nr/ha mVha 10-15 6,25 0,110 0,84 16-20 131,25 3,618 31,14 21-25 286,75 11,177 107,75 26-30 200,00 12,282 129,31 31-35 87,50 7,136 79,50 36-40 6,25 0,635 7,31 Ukupno Total 700,00 34,958 355,85 Broj stabala. Prije prorede bilo je 700 stabala po hektaru, a poslije prorede 512, što znači daje proredom izvađeno 188 stabala po hektaru. Iz tablice 1 vidljivo je da su prije i poslije prorede najzastupljenija stabla u debljinama od 20 do 30 cm 4 69, odnosno 67 %. Prije prorede srednji prsni promjer iznosio je 25,2 cm, a poslije prorede 26,0 cm, dok je srednji prsni promjer prorijeđenih stabala iznosio je 23,0 cm. U odnosu na sta (vjetrolomi, snjegoizvale, jedinke jako napadnute od borovog savijača i dr.) 3.1.6. Izbor vrste prorede U cilju poboljšanja kvalitete proizvedene drvne mase, poduzimaju se mjere njege ovisno o razvojnoj fazi u kojoj se sastojina nalazi..U razvojnoj fazi od letvika, danas se koriste različiti načini prorjeđivanja. Prihvaćeno je da se biološki i ekonomski najopravdanije primijeniti visoke prorede, kojima je glavni cilj pomaganje najkvalitetnijih jedinki u dominantnom sloju, uz uklanjanje najopasnijeg takmaca. Postoje metode koje se zasnivaju na prethodnom odabiru određenog broja najkvalitetnijih stabala, a koriste se u te svrhe. Od numeričkih metoda spomenut ćemo Alganovu formulu o prosječnom broju stabla poslije prorede D = lOd + 1 m, Gazin je ovu formulu modificirao na D = 12d + 1 m, gdje D označava razmak stabala a d prsni promjer srednjeg sastojinskog stabla. U Danskoj je poznat Hart-Becking-ov RTD faktor (Jeftić, 1985). U našim istraživanjima odlučili smo se na primjenu Schaedelin-ove Selektivne prorede, koja vodi računa o biološkim, ekonomskim i drugim čimbenicima, pri čemu zaštita okoliša igra vrlo značajnu ulogu. 3.2. Taksacijski elementi Taksacijski elementi prije i poslije prorede prikazani su u Tablici 1. Poslije prorede After thinning Broj stabala Temeljnica Volumen Number of stems Basal area Volume Stabal po hektaru Number of trees nr/ha mVha 6,25 0,110 0,84 50,00 1,348 11,54 212,50 9,058 87,75 175,00 10,822 114,11 62,50 5,189 58,00 6,25 0,635 7,31 512,50 27,162 279,55 nje prije prorede, poslije prorede se veličina prsnog promjera nije znatno promijenila, što je i karakteristično za Scaedelin-ovu Selektivnu proredu. Jačina zahvata po boju stabala je bila 27 %. Ako usporedimo broj stabala s brojem stabala u Prinosnim tablicama (Schober, 1987), vidjet ćemo daje taj broj znatno veći (1227 stabala po hektaru), što je posljedica znatno većeg broja stabala pri pošumljava |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA . Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 129-136 nju (u Njemačkoj se pošumljavalo sadnicama ob. bora sa 15 000 do 20 000 po hektaru, a jačina zahvata po temeljnici je 22 %). Volumen drvne mase. Volumen drvne mase prije prorede bio je 355,85 m3 po hektaru, a poslije prorede 279,55 m3 krupnog drveta po hektara. Na našoj je plohi volumen drvne mase znatno viši nego na I bonitetu prinosnih tablica (S c h o b e r, 1987). Tablica 2. Statistički parametri prije i poslije prorede Table 2 Statistical parameters before and after thining Varijacija standarda Devijacija standard s Deviation Koeficijent variacije Coeficient of variation Prije prorede Before thinnig Srednji prsni prom ier Mean diameter 24,79 cm 21,74 4,66 18,79% Temeljnica Volumen Basal area Volume 0,494 m2 0,5083 m3 0,000345 0,05283 0,01875 0,22984 35,57 % 43,44 % Po prinosnim tablicama, u starosti od 40 godina. Volumen drven mase krupnog drveta je 205 m3 po hektaru, a našoj plohi 356 m3 po hektaru, što za oko 74 % više. Jačina zahvata po volumenu bila je 21,44 %. Statistički podaci pojedinih taksacijskih elemenata prikazanih u Tablici 2. Nakon prorede After thinning Srednji prsni promjer Mean diameter 25,50 cm 19,54 4,43 17,37% Temeljnica Volumen Basel area Volume 0,0525 ITT 0,545 m3 0,00329 0,050 0,01814 0,223 34,55 % 41,00% Volumni tečajni prirast drvne mase. Volumni tešnje. Za isto razdoblje po prinosnim tablicama (S c h o čajni prirast drvne mase u razdoblju od 30 do 40 godiber , 1987) postotak volumnog priraštaje 5,8 %, odnona bio je 5,73 %, odnosno 20,34 m3 po hektaru godisno 12,3m3 po hektaru godišnje. Tablica 3. Tečajni volumni prirast Table 3 Current volume increment Debljinski stupanj (Diameter class) cm 11-15 16-20 21-25 mVha 0,017 4,619 5,281 Prosječni volumni prirast. Prosječni volumni prirast je 8,9 m3 po hektaru godišnje, a po Prirasnim tablicama (Schober , 1987) 7,3 m3 po hektaru godišnje. Na našoj plohi je prosječni volumni prirast bio za 22 % viši iako je broj stabala bio znatno manji. 26-30 31-35 36-40 Ukupno (Total) 7,276 2,734 0,425 20,341 3.33 Kvaliteta stabala Prilikom premjera stabala na primjernim plohama izvršena je i procjena kvaliteta po uzgojno-tehničkoj i tehničkoj klasifikaciji stabala (D r i n i ć i dr. 1980). Tablica 4. Učešće stabala po uzgojno-tehničkoj i tehničkoj klasifikaciji Table 4 Participation of per silvicultural and tehnical classes Prije prorede Before thinning Poslije prorede After thinning Uzgojno tehnička kvalitetna klasa Silvicultural quliti class of stems I II III 1. Tehnička kvalitetna klasa stabla Tehnical qualiti classes of stems 2. 3. 4. N 437 144 119 550 56 81 13 % 62,5 20,1 17,4 78,4 8,0 11,6 1,8 N 412 94 6 475 20 17 0 % 80,4 18,4 1,2 92,8 3,9 3,3 0 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 19 <-- 19 --> PDF |
S, Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA ... Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 129-136 U Tab. broj 4 prikazano je učešće stabala po uzgojno- tehničkim i tehničkim kvalitetnim klasama prije i poslije prorede. Vidi se daje već prvom proredom došlo do povećanja relativnog udjela kvalitetnijih stabala. Dok je prije prorede 62,5 % stabala svrstano u I uzgojno- tehničku kvalitetnu klasu, poslije prorede relativni se udjel ovih stabala povećao na 80 % i znatno je manji udjel nekvalitetnih stabala. Poslije prorede povećao se i udjel stabala I. tehničke kvalitetne klase. Ovaj utjecaj prorede na povećanje kvalitete još je veći, ako se ima u vidu da se poboljšao i razmak oda branih stabala, što će omogućiti i ravnomjerniji debljinski prirast po stablu. 3.4. Visine Srednja sastojinska visina je 19,7 m, a srednja visina dominantnih stabala 20,9 m. Upoređujući ove podatke sa već ranije spomenutim Prirasnim tablicama, u našem slučaju je srednja sastojinska visina veća za 22 %, a srednja visina dominantnih stabala za 21 %. Prema provedenoj analizi 18 stabala, visine u pojedinim starostima su prikazane u tablici broj 5. Tablica 5. Visine stabala u određenoj starosti prema analizi stabala Table 5 Height of the stems in givenage after the stems analysis Vrsta drveća - Tree species Obični bor- Scotch pine Tečajni visinski prirast (m) - Curent high increment (m) Prosječni visinski prirast (m) - Mean hight increment (m) 3.5. Stupanj vitkosti Za stabilnost stabala u sastojini posebice je značajan stupanj vitkosti, koji prema rezultatima istraživanja u letvicama običnog bora ne bi trebao biti veći od 90. U Tab. broj 6 prikazani su stupnjevi vitkosti Tablica 6. Stupanj vitkosti po debljinskim klasama Table 6 Grade of slendernes pro diameter clasess 11-15 Visina (m) - Height (m) 14,10 Prsni promjer - BHD 15,0 Stupanj vitkosti - Grade of slendernes 94 3.6. Rezanje grana Rezanje grana kao dopunska šumsko-uzgojna mjera vrlo je značajna, ukoliko se želi proizvesti maksimalna količina najkvalitetnije drvne mase. To je najbolje ilustrirano mnogobrojnim radovima (Pintarić : Kvalitetna klasa Cista polučista I % 1,80 4,45 Vidljivo je da su tri najvrednije kvalitetne klase dasaka zastupljene sa svega 13,1 %. Na osnovi toga, a u cilju poboljšanja kvalitete drvne mase, autori preporučuju najeli blagovremeno rezanje grana. Mayer -We gelin/Pintarić (1969), u razmatranju opravdanosti rezanja grana zaključuje se da se pored koristi od provođenja proreda, dodatnim rezanjem grana može povećati vrijednost drvne mase na dijelu na kojem su rezane grane za daljih 100 % Wolfart Starost (godina) -Age (years) 10 20 30 40 Visina (m) - Height (m) 4,3 10,2 14,7 18,8 0,43 0,59 0,45 0,41 0,43 0,51 0,49 0,47 po debljinskim stupnjevima.Vidi se da stabla koja pripadaju dominantnom sloju (preko 21 cm prsnog promjera) nisu ugrožena, ili bar znatno manje ugrožena od snijega i vjetra. Debljinski razred (cm) - Diameter (cm) 16-20 21-25 26-30 31-35 36-40 18,80 19,28 21,09 21,12 21,12 18,7 23,0 28,0 32,2 36,0 101 84 75 66 59 1964, 1969, 1977). Plavišić i Golubović (1964) ustanovili su daje u Gorskom Kotaru u prebomim šumama jele i bukve, kvaliteta jele nezadovoljavajuća, što se vidi i iz učešća okrajčanih dasaka u pojedinim kvalitetnim klasama: II III IV V 6,85 21,59 61,26 4,05 (Pintarić , 1969) uspoređujući vrijednost pojedinih klasa drvne mase, za obični bor zaključuje da u odnosu na prosječnu vrijednost pilanskog trupca običnog bora, vrijednost najkvalitetnijeg trupca stoji u odnosu 1:8 i Hilf (Pintarić, 1969) navodi da se u budućnosti može očekivati dobar plasman i povoljna cijena samo kod debljih kvalitetnijih drvnih sortimenata, te preporučuje rezanje grana na vrijeme. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 129-136 Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠČIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA Leibundgu t (1984) za praktično provođenje rezanja grana preporučuje: Izbor sastojina. Rezanje grana treba ograničiti samo ne one sastojine kod kojih stvarno postoji vjerojatnost da dođe do bitnog povećanja vrijednosti drveta. Zato dolaze u obzir samo lijepi i zdravi letvici na dobrim uvjetima staništa. Značajno je da se i kasnije prepoznaju stabla, jer su rezanjem grana najkvalitetnija i obilježena. Izbor letvika na kojima će se rezati grane. Izbor je znatno olakšan ako se ranije provodila selektivna proreda. U pitanju su najčešće već ranije odabrana stabla, a medu njima se nalaze stabla na kojima će se rezati grane. Sklop krošanja treba još uvijek biti potpun. Stoga je Tablica 7. Broj stabala na kojima se režu grane Table 7 Number of stems on what will be branches prunde Autor Tschermark Tschermark Leibundgut Leibundgut Mayer-Wegelin Mayer-Wegelin Autor Tschermark Tschermark Leibundgut Leibundgut Visina do koje se režu grane Height of pruned branches m 5 8 5 8 5 8 Visine do koj i će se rezati grane 4 5 8 8 Mayer-Wegelin 4 Mayer-Wegelin 8 U načelu, može se prihvatiti rezanje grana 500 stabala po hektaru, ako se grane režu do visine od 5 metara i 400 stabala ravnomjerno raspoređenih po hektaru, tada se grane režu do visine od 8 metara. Prsni promjeri stabala na kojima će se rezati grane. Prema Mayer-Wegelin-u (P i n t a r i ć, 1969) prsten čist od uraslih grana mora biti najmanje 10-12 cm. Prema tome, ako se žele uzgajati stabla glavne sastojine do 40 cm prsnog promjera, gornja granica je oko 15 cm, ako se žele uzgajati stabla do 45 cm prsnog promjera, održavanje punog sklopa još uvijek neophodno. Jedino kod ariša sklop može biti rijeđi, jer je potrebno da se njegova krošnja slobodno razvija (da nije stiješnjena). Isti autor preporučuje da se rezanje grana ograniči samo na određen broj stabala. Odabrana stabla moraju biti odlične kvalitete, tako da je korisno prethodno ih trajno obilježiti. Glede broja stabala na kojima će se rezati grane postoje različita mišljenja, a razlike su uvjetovane vrstom drveća, bonitetom staništa i visinom do koje se želi rezati grane. Neki od autora preporučuju sljedeći broj ravnomjerno raspoređenih stabala na kojima će se rezati grane. Broj stabala po hektaru Prosječni razmak stabala Number of stems per ha Mean distance of stems komada - stems m 400 5,0 250 6,3 500 4,5 400 5,0 650 4,0 350 5,5 Broj stabala po hektaru Pros ečni razmak stabala 400 5 m x 5 m 250 6mx 6m 500 4,5 m x 4,5 m 400 5 m x 5 m 500 4,5 mx 4,5 m 400 5 m x 5 m gornja granica prsnog promjera stabla na kojima se režu grane je 20 cm. Ako se žele uzgajati stabla od 50 cm prsnog promjera, gornja granica je 25 cm. Kod debljina preko 25 cm prsnog promjera, rezanje grana nije ekonomski opravdano. Troškovi rezanja grana. To je odlučujući pokazatelj ekonomičnosti ove šumsko-uzgojne mjere. Mayer-Wegelin (P in tari ć, 1969) daje sljedeće podatke o utrošenom vremenu za rezanje grana: Visine do koje se režu grane (m) 2 4 6 8Vrsta drveća potrebno je utrošiti minimum minuta Smreka 2,8 5,0 10,0 16,5Duglazija 3,9 7.8 14,0 21,0Obični bor 2,2 3.9 7,1 13,5 10 12 25,0 33,0 20,0 52,0 Ako je npr. kod običnog bora predviđeno rezanje ra, potrebno je utrošiti 7,1 minuta x 400 stabala, što grana na 400 stabala po hektaru do visine od 5-6 metaznači 2840 minuta ili 47 sati ili 7 radnih dana. Ako je |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Š. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRAŠĆIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002). 129-136 planirano rezanje grana na 500 stabala po hektaru, po- Na području J.P. "Šumska uprava Cazin" do 2000. trebno je utrošiti oko 8,5 dana po hektaru. godine postoje zasadi četinjača na sljedećim površinama: Vrsta drveća obični bor crni bor smreka ostale četinjače Ukupno Srednji prsni promjer iznad 10 cm 412,4 ha 833,9 ha 135,1 ha 155,1 ha 1536,5 ha Ukupno na prostoru J.P. Unsko-sanske šume zasađeno je četinarskih kultura: Š.G.P. Srednji prsni promjer iznad 10 cm "Unsko" 1766,10 ha "Sansko" 292,14 ha "Kjučko" 1325,40 ha "Petrovačko" 116,60 ha J.P"U/S šume" 3500,24 ha U idućem vremenu je svake godine, na temelju proste i proširene produkcije, predviđeno pošumljavanje oko 750 hektara godišnje (oko 30 % četinjače i oko 20 % listače) tako da postoji osnova da se redovno i dugoročno pristupi njezi šuma uz dodatno rezanje grana. Za ovu svrhu izradilo se 76,3 m3 krupnog drveta po hektaru, neto drvna masa 52,5 m3 izrezalo se horizontalno tračnom pilom Miraz LT ho super. Od čega su se dobili sljedeći sortimenti: (Tab. 8) Ukupni izravni troškovi bili su 882,91 KM (DM), a vrijednost proizvoda 4 070,69 KM (DM). Ekonomičnost (vrijednost proizvodnje: direktni troškovi) je 4,61, što znači da u ovim i sličnim sastojinama provođenje prorede ima svoje ekonomsko opravdanje. Srednji prsni promjer ispod 10 cm 736,2 ha 268,4 ha 353,2 ha 67,8 ha 1425,6 ha Srednji prsni promjer ispod 10 cm 3768,96 ha 2987,70 ha 1171,50 ha 206,80 ha 8134,96 ha Ukupno 1148,6 ha 1102,3 ha 488,3 ha 222,9 ha 2962,1 ha 5535,06 ha 3279,84 ha 2496,90 ha 323,40 ha 11635,20 ha Tablica 8. Sortimenti dobiveni rezanjem Table 8 Assortments obtained by sawing Sortiment Grede 12 x 14 Grede 10x12 Štafle 5x 8 Daske 24 mm Celulozni otpad Piljevina i ostali sitni otpad Ukupni rezani sortiment Jamsko drvo Celulozno drvo Sveukupno m3 % 4,43 8,44 5,03 9,58 5,82 11,09 1,55 2,95 14,71 28,02 1,57 2,99 33,11 63,07 11,74 22,36 7,65 14,57 52,50 100,00 ZAKLJUČAK U zasadu običnog bora (Pinus sylvestris L.) starom 40 godina u odjelu 30 Gospodarska jedinica "Gata" (Cazin), provedena je Selektivna proreda na temelju koje se može zaključiti sljedeće: 1. Zasad je osnovan kao plantaža sa produkcijskim razdobljem od 20 godina, s ukupnom proizvodnjom od 400 m3 po hektaru. Prethodno je tlo pripremljeno (krčenje, duboko oranje gnojeno mineralnim gnojivima). Prvobitni razmak sadnje bio je 8 metara između redova i 2,5 metra između sadnica u redu s međukulturom leguminoza (grah, leća). Nakon dvije godine od sadnje napušten je ovaj koncept, i međuprostor se popunjava s tri reda sadnica običnoga bora, tako da je gustina sadnje bila 2000 sadnica po hektaru. Nakon 10 godina prosječen je svaki treći red. U vrijeme kada su počela istraživanja, u starosti od 40 godina, prije prorede je bilo 700 stabala po hektaru sa 356 m3 krupnog drveta po hektaru, s prosječnim volumnim prirastom od 8,9 m3 po hektaru godišnje i tečajnim volumnim prirastom u zadnjih 10 godina (30-40 godina) od 20,3 m3 krupnog drveta po hektaru godišnje. Provedena je selektivna proreda (visoka proredapozitivno odabiranje), i tom je prilikom prosječeno 76,3 m3 krupnog drveta po hektaru. Pomaću horizontalne tračne pile Miraz LT 40 super izrezani su pilanski trupci s minimalnim promjerom od 15 cm. Analiza je pokazala daje ekonomičnost 4,61, što znači da je u ovim i sličnim sastojina provođenje prorede ekonomski opravdano. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2002 str. 22 <-- 22 --> PDF |
S. Korčić: UTJECAJ PROREDE NA PRIRASCIVANJA DRVNE MASE PO KOLIČINI I KAKVOĆI NA . Šumarski list br. 3-4, CXXVI (2002), 129-136 U istim ili sličnim sastojinama preporučuje se reza- nomski opravdana, što će dovesti do znatnijeg učešća nje suhih grana koje se nalaze na jednoj trećini visine najvrednijih sortimenata (furnirsko drvo), stabla (oko 7m), jer se pokazalo da je ova mjera eko- LITERATURA Čirić , M., (1989): Pedeologija, III izdanja, Sarajevo Pintarić , K., (1977): Njega šuma, Sarajevo. Drinić, P. i dr., (1980): Tablice taksacionih elemenaPintarić, K., (1977): Dali rezanje grana kao dodatna ta visokih i izdanačkih šuma u SR Bosni i Hermjera u poboljšanju kvaliteta proizvedene drvne cegovini, Sarajevo, H. mase ima svoje ekonomsko opravdanje. Šumar ski list, sv. 10-12, Zagreb. Helge Bryhdam , (1985): Uticaj inteziteta prorede na proizvodnju mase i celulozno drvo, Sarajevo. Pranj ić, A., (1986): Biometrika. Jeftić , M , (1985): Danske prorede, osnovne karakteStefan o vić , V. i dr., (1983): Ekološko-vegetacijska ristike i način izvođenja. Simpozijum "Prorede i rejonazaciju Bosne i Hercegovine,Sarajevo. celulozno drvo" Sarajevo. Stefan o vić , V., (1977): Fitocenologija sa pregleJeftić , M., (1985): Danske prorede, osnovne karaktedom šumskih fitocenoza Jugoslavije, Sarajevo. ristike i način izvođenja. Jugoslovenski poljo-Vidaković , M., (1982): Četinjače, morfologija i vaprivredno- šumarski centar, Informacije 1/85, rijabilnost, Zagreb. Beograd. Leibundgut,H.,(l984): Die Waldpflege, Stuttgart. Pintarić , K., (1964): Rezanje grana kao uzgojna mjera za proizvodnju kvalitetnije drvne mase. Narodni šumar, sv. 3-4, Sarajevo. SUMMARY: Schaedlin s Selective Thinning was carried out in a 40-yearold culture of Scots pine (Pynus sylvestris L.) in Compartment 30, Management Unit "Gata" (Cazin Forest Office). Based on the analysis of natural conditions of the climate, soil and all taxational elements after thinning, as well as the quality of the trees before and after thinning, it has been concluded that thinning was justified both biologically and economically. Its aplication in the future period until the planned production period of 100-120 years, with removing dry branches at the end of the thinning operation, will guarantee the production of high quality wood mass of Scots pine. |